1 / 26

Povijest seksualne edukacije (SE)

Radionica “Uloga odgojno-obrazovnih ustanova u promoviranju zdravih stilova života i spolno-odgovornog ponašanja, MZOS, Zagreb, 24. studeni 2011. ZAŠTO I KAKVA SEKSUALNA EDUKACIJA NAM JE POTREBNA U HR ŠKOLAMA? Prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer

sydnee
Download Presentation

Povijest seksualne edukacije (SE)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Radionica “Uloga odgojno-obrazovnih ustanova u promoviranju zdravih stilova života i spolno-odgovornog ponašanja, MZOS, Zagreb, 24. studeni 2011. ZAŠTO I KAKVA SEKSUALNA EDUKACIJA NAM JE POTREBNA U HR ŠKOLAMA? Prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer Katedra za seksologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

  2. Povijest seksualne edukacije (SE) • Početak XX. stoljeća: društvena i moralna higijena • Razdoblje između dva svjetska rata (seksualna prilagodba braku i obitelji) • Švedska 1956. – SE u školi (uključuje i komponentu spolne/rodne ravnopravnosti) • SAD 1964. - Sex Information and Education Council of the United States (SIECUS)

  3. Kratki historijat SE u Hrvatskoj • Prve debate (Thaler, 1918.; Hrvatska njiva): dvije pozicije (znanstvena vs. moralistička perspektiva) u raspravi o SE i njezinom mjestu u formalnom obrazovanju; prva naglašava zdravstveni aspekt i ulogu liječnika, a druga moralni razvoj (književnost, umjetnost, teologija i filozofija). Nema utjecaja na obrazovnu politiku tog vremena. • 1960.-1970te – Marijan Košiček: Spolni odgoj (1965.) po prvi put predstavlja ideju cjelovite SE, po uzoru na švedski program; Spolni odgoj: Priručnik za nastavnike (1973.) – nacionalna inicijativa nije zaživjela • 1980te – skupina ginekologinja i specijalistkinja školske medicine: planiranje obitelji i rodna ravnopravnost • 1990te – MemoAIDS i TeenSTAR

  4. Nedavni događaji... • Siječanj 2005.; 1. komisija MZOS – komisija za SE • Početak 2006.: 2. komisija MZOS – komisija za Zdravstveni odgoj • Dva programa: GROZD i Forum za slobodu odgoja • Prosinac 2008.: na temelju rezultata pilot programa, MZOS označava kraj inicijative (“zdravstveni odgoj je u hrvatskim školama jednako prisutan kao i u EU”)

  5. Što i kako dalje?

  6. Potreba? • Objektivna potreba • epidemiološka situacija (Chlamydia t. = 7.3% M & 5.3% Ž; Božičević i sur., 2011.) • pitanje jednakosti spolova • pitanje tolerancije • prevencija seksualnog nasilja • unaprjeđivanje kulture intimnih odnosa • Subjektivna potreba • mladi • roditelji • javno mnijenje

  7. Što mladi žele? Rezultati nacionalnog istraživanja(Modrić i sur., 2001.; Revija za sociologiju) • Konceptualni okvir: UNESCO program “Međunarodne smjernice za seksualnu edukaciju” (2009.) • Nacionalno istraživanje 2010., izvorno posvećeno rizicima HIV-a, na probabilističkom uzorku mladih u dobi od 18 do 25 godina (N = 1,005) • Mjerenje: 11 tema izvedenih iz UNESCO-vih tematskih cjelina (ocjene: od 1 = “nevažno” do 4 = “izrazito važno”)

  8. 1. Seksualnost kao pozitivna vrijednost 2. Spolno prenosive bolesti i zaštita 3. Društvo, mediji i seksualnost 4. Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje u adolescentskim vezama 5. Spolna anatomija i ljudsko seksualno funkcioniranje 6. Seksualna aktivnost 7. Emocionalno vezivanje, partnerstvo i brak 8. Trudnoća i roditeljstvo 9. Spolna i rodna ravnopravnost 10. Seksualne različitosti (Seksualna orijentacija, homo-seksualnost, transseksualnost, diskriminacija, prava istospolnih parova…) 11. Religija i seksualnost (Odnos različitih religija prema seksualnosti, moralnost i seksualnost, katolički pogled na seksualnost…)

  9. Rezultati • Većina sudionika (83,8%) smatra kako „seksualni odgoj i edukaciju“ treba uvesti u hrvatske škole • Kao idealna osoba za izvođenje programa označen je liječnik/ca (36,9%), odnosno vršnjak-edukator (23%) • Niti jedna od 11 ponuđenih tema cjelovite seksualne edukacije nije označena nevažnom • Ukupna prosječna ocjena za svih 11 tema = 3.26 (max. = 4) • Tri najvažnije teme: Spolno prenosive bolesti i zaštita, Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, Trudnoća i roditeljstvo...

  10. Nast. • Premda su utvrđene spolne razlike u prihvaćanju nekih tema, rangiranje tri najprihvaćenije, odnosno tri najmanje prihvaćene tematske jedinice nije spolno specifično • Izrazito religiozni i nereligiozni sudionici vrlo se malo razlikuju u procjeni važnosti i rangiranju ponuđenih tema!

  11. Ponuda: četiri modela SE • INFORMATIVNI programi • PREVENCIJSKI (HIV/AIDS) programi • APSTINENCIJSKI programi • Programi CJELOVITE SE

  12. Što činicjelovitu (comprehensive) SE? • Znanstveno provjerene informacije, predočene na razumljiv i primjeren način; • Promjena stavova i vrijednosti vezanih uz seksualnost (usvajanje pozitivnih stavova; razumijevanje društvenih pritisaka...); • Usvajanje interpersonalnih vještina (komunikacija, dogovaranje, samostalno odlučivanje); • Usvajanje bihevioralnih vještina (odgađanje seksualnog odgoja, uporaba kontracepcije...); • Promjena ponašanja (odgovorno ponašanje kao navika).

  13. Što programeSEčini uspješnim? • Kako definiramo uspješnost? • Informiranost • Odgovorno ponašanje • Autonomnost, snošljivost, ravnopravnost, intimnost...

  14. Što programeSEčini uspješnim? • Djelotvornu SE obilježava usredotočenost na manji broj specifičnih bihevioralnih ciljeva; • Dominanta poruka je pozitivna (zastrašivanje nije djelotvoran pristup; • Intervencije su uspješnije u populaciji adolescenata koji još nisu koitalno aktivni; • Djelotvorna SE temelji se na empirijski provjerenim teorijskim modelima ponašanja; • Djelotvornu SE provode selektirani i dobro educirani nastavnici;

  15. Nast. • Djelotvornu SE obilježava uporaba različitih nastavnih metoda (aktivno učenje); • Ciljevi, nastavne metode i materijali dobno su specifični; • Informacije su znanstveno provjerene, razumljive i primjerene;

  16. Nast. • Djelotvorna SE uključuje razmatranje društvenih pritisaka vezanih uz seksualnost (od vršnjačkih normi do pornografije); • Djelotvorni programi potiču usvajanje stavova i vjerovanja koji osnažuju samopoštovanje i podupiru odgovorno ponašanje; • Djelotvorni programi zahtijevaju određeni broj sati (minimalno 12) koncentriranih u kraćem vremenskom razdoblju.

  17. APSTINENCIJSKI PROGRAMI?

  18. (Ne)djelotvornost apstinencijskih programa • Programi koji inzistiraju na apstinenciji NISU djelotvorni (Underhill i sur., 2007, 2009; Kantor i sur., 2008; Trenholm i sur., 2007; ****; Collins i sur., 2002; ); • Od čega se sastoji ta nedjelotvornost? • Programi koji uz odgađanje ulaska u seksualne odnose govore i o načinima zaštite (odgovorno seksualno ponašanje) pokazali su se djelotvornim i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju (Underhill i sur., 2007; Poobalan i sur., 2009)

  19. Ako apstinencijski programi nisu efikasni, zašto onda i dalje govorimo o njima?

  20. Uobičajene kritike SE • Seksualna edukacija potiče rastakanje tradicionalnih (nacionalnih) vrijednosti; • Seksualna edukacija potiče seksualnu aktivnost; • Jedino su roditelji u stanju pružiti svojoj djeci odgovarajuću seksualnu edukaciju.

  21. Prijedlog buduće procedure uvođenja SE u Hrvatskoj • 1. korak: javna rasprava + informiranje i senzibilizacija • 2. korak: eksperimentalni program • 3. korak: evaluacijsko istraživanje • 4. korak: odluka i provedba • 5. korak: kontinuirana evaluacija i dorada

  22. Koji program izabrati? • Inoviranje ili preuzimanje i adaptacija? • UNESCO konceptualni okvir: International Guidelines on Sexuality Education (UNESCO, 2009.) • Osnovne i srednje škole • 6 tematskih jedinica: (1) odnosi i veze, (2) vrijednosti, stavovi i vještine, (3) kultura, društvo i zakoni, (4) ljudski razvoj, (5) seksualno ponašanje i (6) seksualno i reproduktivno zdravlje • Dobno prilagođeni sadržaji (4 dobne skupine: ≤8, 9-12, 12-15, 15-18+) • Popis tema unutar svake od šest tema – različito za svaku dobnu skupinu

  23. Nast. • SZO konceptualni okvir:Standards forSexuality Educationin Europe (SZO Europa, 2010.) • Osam temskih jedinica: (1) ljudski razvoj, (2) reprodukcija, (3) seksualnost, (4) emocije, (5) veze i životni stilovi, (6) seksualno zdravlje, (7) seksualna prava, (8) društveni i kulturni utjecaji na seksualnost • Šest dobnih skupina: 0-4, 4-6, 6-9, 9-12, 12-15, 15+ • Popis dobno prilagođenih tema unutar svake tematske jedinice...

  24. Hvala Vam na pozornosti(astulhof@ffzg.hr)

More Related