1 / 23

POREZ NA DOBIT

POREZ NA DOBIT. Razvitak, pojam i karakteristike poreza na dobit. Porez na dobit je: - oblik uvršten u većinu suvremenih poreznih sustava, - pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. st., - “proizvod” 20. st.,

steve
Download Presentation

POREZ NA DOBIT

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POREZ NA DOBIT

  2. Razvitak, pojam i karakteristike poreza na dobit Porez na dobit je: - oblik uvršten u većinu suvremenih poreznih sustava, - pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. st., - “proizvod” 20. st., • svojevrsno osiguranje poreza na dohodak fizičkih osoba, • sličan je porezu na dohodak, ali predstavlja samostalni porezni oblik.

  3. Ima li smisla oporezivati poduzeća S pravnogstajališta ima–jer su poduzeća osobe. S ekonomskogstajališta nema – jer samo stvarne osobe mogu platiti porez. Opravdanja za oporezivanje poduzeća posebnim porezom: poduzeća se mogu smatrati zasebnim osobama, osobito ona velika, s velikim brojem dioničara koji, upravo zbog toga što ih ima mnogo mogu slabo kontrolirati uprave tih poduzeća, poduzeće od društva dobiva neke povlastice, među kojima je najvažnija ograničena odgovornost dioničara - porez na dohodak poduzeća može se shvatiti kao naknada korisnika povlastice “porez na dohodak poduzeća” štiti integritet poreza na dohodak pojedinca - kada poreza na dohodak ne bi bilo, pojedinci bi mogli smanjivati svoju poreznu obvezu akumulirajući dohodak unutar poduzeća

  4. Porez na dohodak i porez na dobit • Veliki problem prilikom oporezivanja predstavlja i nedovoljno definiran odnos između poreza na dobit i poreza na dohodak: • teško je odrediti gdje prestaje dohodak pravne , a gdje počinje dohodak fizičke osobe, • javlja se ekonomsko dvostruko oporezivanje. • Iako više nije upitno treba li dobit oporezivati ili ne nema općeprihvaćenog stajališta o tome kako i na koji način to treba učiniti.

  5. Obveznik poreza na dobit – pravna osoba Obveznik poreza na dobit je pravna i fizička osoba. Kaopravna osoba, porezni obveznik može biti: trgovačko društvo i druga pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, dohotka ili prihoda, tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).

  6. Obveznik fizička osoba • osoba koja: izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili po sili zakona, pod uvjetom: • ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 2 mil. kuna, ili • ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila dohodak veći od 400.000 kuna, ili • ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2 mil. kuna, ili • ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

  7. Obveznici poreza na dobit nisu: tijela državne, regionalne i lokalne uprave, Hrvatska narodna banka, državne ustanove, ustanove lokalne vlasti, neprofitne organizacije poput državnih zavoda, vjerskih zajednica, političkih stranaka, sindikata, komora, udruga građana, zaklada i fundacija, te otvorenih investicijskih fondova koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani.

  8. Porezna osnovica Porezna osnovica je dobit koja se izračunava kao razlika između prihoda i rashoda utvrđenih prema računovodstvenim propisima. To znači da se kao polazna veličina uzima učinak poslovanja, tj. dobit, ali se ona ispravlja, povećava i smanjuje za prihode i rashode koji se priznaju u porezne svrhe. Za rezidenta je porezna osnovica ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, za nerezidenta: dobit ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije. Zakon posebno definira stavke koje uvećavaju odnosno umanjuju dobit. Propisuju se prihodi, odnosno rashodi koji utječu na konačnu veličinu osnovice poreza na dobit.

  9. Utvrđivanje porezne osnovice Računovodstvena dobit/ gubitak (RDG) + povećanje se za porezno nepriznate rashode - umanjuje se za porezno priznate rashode - umanjuje se za preneseni porezni gubitak (ukoliko postoji) -umanjuje se za ukupni iznos olakšica, oslobođenja i poticaja = POREZNA OSNOVICA

  10. Porezna se osnovica umanjuje za: prihode od dividendi i udjela u dobiti, prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu, prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja, svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u prijašnjim razdobljima, svotu poreznog oslobođenja ili olakšice propisane posebnim propisima reinvestiranu dobit, osim za onu ostvarenu iz bankarskog ili financijskog nebankarskog sektora

  11. Porezna osnovica se uvećava za: nerealizirane gubitke, svotu amortizacije iznad svota propisanih Zakonom o porezu na dobit, 70% troškova reprezentacije, 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u vezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz zaposlenih osoba, manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o PDV-u troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja kazne koje izriče mjerodavno tijelo

  12. Porezna osnovica se uvećava za: • zatezne kamate među povezanim osobama, • povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama, • darovanja iznad propisane svote, • kamate koje nisu porezno priznati rashod, • rashode nastale koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, • sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti ili druge svote povećanja porezne osnovice, a koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu

  13. Porezni gubitak • Porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih prihoda  osnovica za obračun poreza negativna • Gubitak se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u slijedećih pet godina. • Porezni gubitak nadoknađuje se u slijedećem poreznom razdoblju te se osnovica umanjuje najprije za gubitak starijeg datuma • Ako u roku od 5 godina ne ostvari pozitivnu (oporezivu) poreznu osnovicu, obveznik gubi pravo na odbitak

  14. Porezna stopa Porez na dobit plaća se po stopi od 20%. Međutim stopa od 20% nije jedina predviđena stopa budući da se raznim poticajima za određena područja ili novoosnovana trgovačka društva, slobodne zone i sl. predviđaju druge porezne stope. Također postoji i stopa od 15% za porez po odbitku.

  15. Porezne stope u starim EU članicama (u %)

  16. Porezne stope u novim EU članicama (u %)

  17. Olakšice, oslobođenja, poticaji ulaganja • Izvan Zakona PDO • Poticaji ulaganja • Porezne olakšice na PPDS • Porezne olakšice u grada Vukovaru • Državne potpore za istraživačko-razvojne projekte • Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu • Porezne olakšice u slobodnim zonama • Porezne olakšice za obavljanje pomorskog prijevoza • Unutar Zakona PDO • smanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit

  18. Poticaji ulaganju Imaju svrhu poticanja ulaganja, kao i jačanje konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva. Poticanje ulaganja ostvaruje se kroz sustav poticajnih mjera za ulaganja u gospodarske aktivnosti na području Republike Hrvatske i otvaranje novih radnih mjesta u vezi s tim ulaganjem. Regulirani Zakonom o poticanju ulaganja NN 138/06 i Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja NN 61/11. Odnose se na porezne i carinske povlastice te potpore za opravdane troškove otvaranja radnih mjesta i usavršavanja koji su povezani s ulaganjem i to za projekte ulaganja u: proizvodno-prerađivačke gospodarske aktivnosti, tehnološke-razvojno inovacijske centre, strateške aktivnosti poslovne podrške.

  19. Olakšice i oslobođenja na područjima posebne državne skrbi (PPDS) Primjenjuju se na područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi kako bi potakle njihovu obnovu i razvitak, a radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske. Područja posebne državne skrbi dijele se u tri skupine, tako u prvu i drugu skupinu spadaju područja na temelju posljedica agresije na Hrvatsku, a u treću skupinu prema kriterijima ekonomske razvijenosti, strukturnih teškoća, te demografskih obilježja. Regulirane Zakonom o područjima posebne državne skrbi NN 86/8, 57/11 i 51/13. Porez na dobit koji se ostvari na području posebne državne skrbi, a prema članku 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave NN 73/08 i pripada državnom proračunu isplaćivat će se jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi kao pomoć iz državnog proračuna.

  20. Olakšice i oslobođenja u slobodnim zonama • Primjenjuju se na prostoru slobodnih zona koji mora biti označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. • Korisnici zona plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku druge razine u kojoj zona posluje. Različito za: • sjeverozapadnu Hrvatsku, • središnji i istočnu (Panonsku) Hrvatsku i jadransku Hrvatsku, • Grad Vukovar. • Regulirane Zakonom o slobodnim zonama NN 85/08

  21. Prihodi od poreza na dobit (u mil. kuna)

  22. Porez po odbitku • Oporezivanje dobiti koju u Hrvatskoj ostvari nerezident • Obveznik je isplatitelj  tuzemni rezident, a porezna osnovica bruto svota naknade koju tuzemni isplatitelj plaća inozemnom primatelju (nerezidentu) • Plaća se na : • Kamate (osim na kamate isplaćene na robne kredite, kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska institucija, imateljima državnih i korporativnih obveznica, inozemnim pravnim osobama) • dividende, udjele u dobiti • Autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva • Istraživanja tržišta • Usluge poreznog i poslovnog savjetovanja, • revizorske usluge • Stopa • 15% • 12% za dividende i udjele u dobiti na koje se porez po odbitku plaća po stopi • 20% na sve vrste usluga koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama, osim država članica Europske unije, u kojima je opća ili prosječna nominalna stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%, a država je objavljena u Popisu država koji donosi ministar financija

  23. Prihodi od poreza na dobit (mlrd. kuna)

More Related