1 / 169

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE. Sveučilište u zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Doktorski studij Predavanja: NASL. IZV. Prof. dr. sc. Darko huljenić doc. dr. sc. Lea skorin-kapov. Osnovne postavke arhitekture. ARHITEKTURA

sol
Download Presentation

OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE Sveučilište u zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Doktorski studij Predavanja: NASL. IZV. Prof. dr. sc. Darko huljenić doc. dr. sc. Lea skorin-kapov OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  2. Osnovne postavke arhitekture • ARHITEKTURA • građevna umjetnost, graditeljstvo, građevinarstvo; umjetnost projektiranja gradnje i umjetničkog oblikovanja zgrade; • stil građevine • (Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, tuđice i posuđenice, Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1985, str. 99) OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  3. Primjer arhitekture OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  4. Arhitekt • ARHITEKT dizajnira strukturu za zadovoljavanje ljudskih potreba. • Struktura se može izgraditi od pruća, kamenih blokova ili kompjuterskog softvera i hardvera, ali uloga arhitekta ostaje ista. • Arhitekt MORA učestvovati u slijedećim aktivnostima: • slušati klijenta, • razumijevati u potpunosti klijentove zahtjeve za resursima, • zapreke u mogućnostima izvedbe, • stvarati praktičnu viziju strukture te kreiranju blueprinta (praktičnog prijedloga izvodivosti sustava – studija izvodivosti). • Kada se struktura izgradi – arhitekt intervenira u korist klijenta (na njegovoj strani) osiguravajući izvedbu u sukladnosti s planom i željenom vizijom kroz stalnu kontrolu i potrebu izmjene u fazi izvedbe. • Advokatura za klijenta je osnovna uloga arhitekta. U takvom smislu rada uloga arhitekta nije nimalo laka i traži vrlo veliku strpljivost i takt u komunikaciji kao i veliko poznavanje tehnologije kao i odgovarajučih razvojnih i izvedbenih alata. • VAŽNO:Arhitekt je ARHITEKT – nije inžinjer, programer, znanstvenik, webmaster ili projekt menađer. • Uspostavljanje profesije softverskog arhitekta ima prvenstvenu namjenu koncentrirati se na definiraranje aktivnosti za takvu ulogu. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  5. What's an architect? • Architect: from Greek aritekt, from ari chief (cognate with ar-ei to begin, to take the lead) tekt   builder, craftsman • “It is the sole purpose of the specification to act as an interface between the system’s users and the system’s builders. The task of ‘making a thing satisfying our needs’ as a single responsibility is split into two parts: ‘stating the properties of a thing, by virtue of which it would satisfy our needs’ and ‘making a thing guaranteed to have the stated properties.’ Business data processing systems are sufficiently complicated to require such a separation of concerns.” — Edsger Dijkstra, professor • “What gets measured, gets done” — Gerhard Shulmeier, CEO OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  6. GRČKO PRAVILO U poznatom i velikom grčkom gradu Efezu, kažu, bio je od predaka određen zakon, strog, ali ne nepravedan. Kad bi se, naime, arhitekt primio posla da izvede državnu građevinu, dao bi obvezu na visinu troška koji će se na nju utrošiti. Kad državnoj vlasti preda procjenu, uzela bi ona u zalog njegov imetak dok s radom ne bude gotov. Kad bi posao završio, pa utrošak odgovarao onome što bi rekao, odlikovali bi ga dekretima i častima. Isto tako ako ne bi dodavali više od četvrtine na procjenu, plaćali bi iz državne blagajne, a njega ne bi progonili nikakvom kaznom. Kad bi za gradnju morali dodati više od četvrtine, tad bi uzimali novac od arhitektova zaloga da se zgrada dovrši. O, kad bi besmrtni bogovi učinili da takav zakon ima i rimski narod, i to ne samo za državne nego i za privatne zgrade!Jer, tada bi se nevješti ljudi bojali kazne pa se ne bi primali posla. Tako bi se samo iskusni ljudi i temeljito poučeni bavili arhitekturom, a ni domaćini se ne bi dovodili do beskrajnih rasipanja i troškova da često gube imetak. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  7. Vitruvije • O djelu: • Autor: VITRUVIUS • Naslov: DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM • Izdanje originala: (16. do 13. godine prije Krista) • Prijevod: • Autor: Vitruvije • Naslov prijevoda: DESET KNJIGA O ARHITEKTURI • Izdavač: Golden marketing, Institut građevinarstva Hrvatske, 1999, • Prijevod: M. Lopac, V. Bedenko OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  8. Obrazovanje arhitekta • Obrazovanje arhitekta mora se sastojati od više znanosti i različitih znanja, jer arhitekt treba ocjenjivati i vrijednost djela koja potječu iz oblasti drugih vještina. • Arhitektura se sastoji od prakse i teorije. • Praksa je sposobnost stečena trajnom vježbom. Njom se, prema priloženom nacrtu, gradi djelo rukama od ma kakve građe. • Teorija je onaj dio koji zakone izrađena djela umije na osnovi zakona proporcije dokazati i rastumačiti. • Zato oni arhitekti koji su nastojali bez znanstvenih studija postati vješti u ručnom radu nisu mogli prema svojim naporima postići priznanja. A i oni koji su se oslanjali samo na teoriju i na svoje znanstveno obrazovanje izgleda da nisu uvijek uspjeli u poslu, jer su bili u neizvjesnosti. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  9. O osnovama arhitekture • Arhitektura se sastoji od: • reda (ordinatio) • rasporeda (disposito) • euritmije • simetrije • prikladnosti (decor) • razdiobe (distributio) OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  10. Pojmovi arhitekture • Red – odmjereno slaganje dijelova zgrade i uspoređivanje proporcija cjeline s obzirom na simetriju • Raspored – zgodno postavljanje predmeta i ugodan dojam građevine s obzirom na kompoziciju prema kvaliteti. Oblici rasporeda: • Ihnografija (tlocrt) – osnovna slika povezanosti elemenata • Ortografija (nacrt pročelja) – vanjsko sučelje • Scenografija (scenska slika) – cjelokupni dojam rasporeda OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  11. Pojmovi arhitekture - nastavak • Euritmija – ugodan oblik i lijep izgled s obzirom na sastavljanje dijelova (srazmjernost dužine i širine da se postigne simetrija). • Simetrija – sklad dijelova, podudaranje posebnih dijelova s oblikom cijele figure na osnovi jednog određenog dijela. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  12. Pojmovi arhitekture - nastvak • Prikladnost – besprijekoran izgled složen od dijelova koji su pravilno odabrani. To se postiže položajem ili po običaju ili od prirode. • Razdioba – dobro iskorištavanje građevnog materijala i prostora, zatim razumna i usmjerena štednja u troškovima. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  13. Mrežna arhitektura Mrežna arhitektura - Telekomunikacije. • Logička organizacija sklopovskih i programskih elemenata koji čine komutacijski čvor, prijenosne vodove, terminalne čvorove, te sustavi za administraciju i operativno vođenje, zajedno sa svojim sučeljima i komunikacijskim protokolima definira telekomunikacijsku mrežu. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  14. Telekomunikacije • Telekomunikacije su umrežavanje s ciljem komunikacije osoba (osoba s osobom) u realnom vremenu. • Otvorena arhitektura za IP telekomunikacije (u smislu proširivosti i programabilnosti) mora se zasnivati na općoj strategiji međudjelovanja članova. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  15. Prvi telefonski poziv (10.03.1876.) Bell on the telephone in New York (calling Chicago) in 1892 The First Telephone Call March 10, 1876 What were the first words ever spoken on the telephone? They were spoken by Alexander Graham Bell, inventor of the telephone, when he made the first call on March 10, 1876, to his assistant, Thomas Watson: "Mr. Watson--come here--I want to see you." OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  16. Programska arhitektura Arhitektura programskog sustava definira sustav u smislu komponenti za obradu i interakcija između komponenti. Software Architecture; Shaw & Garlan; Prentice Hall, 1996 OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  17. Programska arhitektura definicija/e • URL: http://www.sei.cmu.edu/architecture/definitions.html • ZADATAK: • Odaberite definiciju programske arhitekture koja Vam najviše odgovara obzirom na temu vašeg istraživanja (apstraktna, generička, logička, specifična) • Obrazložite zašto baš taj izbor – motivi • Vlastita definicija arhitekture POSLATI NA e-mail : huljenicdarko@gmail.com ili darko.huljenic@ericsson.com Do 05.06.2011. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  18. Arhitektura informacijskog sustava • Arhitektura informacijskog sustava definira sustav u terminima komponenti i odnosa/interakcija između komponenti te se zasniva na specifičnim strukturnim principima. • Interpretacija arhitektureIS • _ Sintaksa: • struktura arhitekture • _ Semantika: • značenje komponenti i interakcije • _ Pragmatika: • razlozi za strukturu & značenje OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  19. Tipovi arhitekture • Apstraktna • Generička • Logička • Specifična OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  20. Apstraktna arhitektura • Apstraktna arhitektura započinje sa znanjem zahtjeva i definira odgovarajuće funkcije koje se trebaju obaviti. • Definira principe i temeljne koncepte koji osiguravaju izbor i organizaciju funkcija. • Apstraktna arhitektura sadrži principe, temeljne koncepte i funkcije koje zadovoljavaju tipične zahtjeve. • Koncepti i funkcije su dodijeljeni elementima apstraktne definicije za arhitekturu informacijskog sustava. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  21. Generička arhitektura • Razvoj generičke arhitekture zasniva se na odlukama za apstraktnu arhitekturu. • Zadaća joj je da definira generalne tipove komponenti i dozvoljene standarde za upotrebu, te identificira bilo koju primjenu za aplikaciju. • Generička arhitektura proizlazi iz inicijalne dodjele usluga i funkcija te započinje s definiranjem tipova komponenti i mehanizama koji omogućavaju implementaciju usluga s određenim ciljem. • Bilo koje ograničenje u kombiniranju komponenti i mehanizama zbog nesuglasja ili degradacije funkcionalnosti moraju se naznačiti u preporuci za aplikaciju. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  22. Logička arhitektura • Logička arhitektura je dizajn koji doseže hipotetički skup zahtjeva. • Može se promatrati kao detaljni primjer koji ilustrira rezultat primjene generičke arhitekture na specifične uvjete. • Razlika između logičke i specifične arhitekture je u činjenici da su specifični zahtjevi realni, nisu hipotetski, te logička arhitektura nema za cilj implementaciju i zato nije potrebna analiza troškova. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  23. Specifična arhitektura • Cilj svakog arhitekta sustava je ispunjavanje takvog nivoa specifikacije dizajna da se mogu dobiti komponente za implementaciju u sustav. • Specifična arhitektura adresira komponente, sučelja, standarde, karakteristike i cijenu. • Specifična arhitektura pokazuje kako će se sve odabrane komponente i mehanizmi uključujući opće principe i upravljačke komponente kombinirati u zadovoljavanju specifičnih zahtjeva ciljanog sustava. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  24. Aspekti arhitekture OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  25. Podatkovni aspekti arhitekture Arhitekturni podaci upravljani sustavom, ER dijagrami. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  26. Sistemski aspekti arhitekture Arhitektura aplikacijske programske podrške; upotreba dijagrama tijeka podataka ili dijagrama modula. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  27. Konfiguracijski aspekti arhitekture Arhitektura sklopovlja i nižeg nivoa programske podrške (OS, DBMS), upotreba konfiguracijskih dijagrama. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  28. Komunikacijski aspekti arhitekture Arhitektura komunikacijske infrastrukture (mreže, komunikacijska podrška) upotrebom topologijskih dijagrama. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  29. Organizacijski aspekti arhitekture Arhitektura organizacijske strukture i procesa koji se odnose na administraciju i održavanje sustava, upotrebom organigrama te priručnika. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  30. Strukturni principi monolitna razinska OO jedan nivo/više nivoa (single layer-multilayer) Namjena konceptualna / tehnička aplikacijska / generalni sustav referentna / konkretna Tipovi arhitektura OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  31. Strukturni principi monolitna razinska objektna kombinacije OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  32. Strukturni principi II Višeslojna arhitektura OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  33. Svrha arhitekture • Konceptualna arhitektura: opisuje strukturu konceptualnog dizajna sustava • Tehnička arhitektura: opisuje strukturu implementacije sustava konceptualna tehnička OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  34. Svrha arhitekture • Aplikacijska : opisuje arhitekturu za specifičnu aplikaciju i kontekst • Općeniti sustav : opisuje arhitekturu za općenitu aplikaciju i kontekst • Konkretna : opisuje arhitekturu specifičnog sustava koja će se direktno primjeniti • Referentna : opisuje generalizirani ili apstraktni sustav koji će se “konkretizirati” prije primjene OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  35. Referentna arhitektura • Referentna arhitektura je općenita, apstraktna arhitektura koja se može instatizirati za specifične situacije • Instatizirati = • Napuniti, detaljizirati • Parametrizirati, prilagoditi • Proširiti selektirati OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  36. Referentna arhitektura – primjer • Struktura • Slojevita • Aspekti • Sustav • Konfiguracija • Komunikacija • Pragmatika • Standardna sučelja • Nivoi za horizontalnu komunikaciju OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  37. ARHITEKTURA PROGRAMSKIH SUSTAVA OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  38. Uloga programske arhitekture • Programska arhitektura je NUŽNOST u inžinjerskom pristupu rješavanja problema • Nije jednostavno nastala – dobro osmišljena i jasno komunicirana • Nastajala je kroz vrijeme kao prirodna evolucija apstrakcija dizajna kako su inžinjeri tražili bolje načine za razumijevanje svojih programa i novih puteva u izgradnji večih i složenijih programskih sustava. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  39. Uloga programske arhitekture Zahtjevi Programska Arhitektura • Kompozicija velike količine komponenti • Apstrakcija na nivou sustava • Ponovno iskorištavanje izraza s nivoa sustava Kod Izvršni kod OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  40. Zadaće arhitekture programskih sustava • Arhitektura programskog sustava treba ispuniti šest osnovnih zadaća: • Razumijevanje • Višestruku iskoristivost • Programsko ostvarenje • Evoluciju • Analizu • Upravljanje OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  41. Razumijevanje • Arhitektura olakšava ljudsko poimanje sustava, predstavljajući sustav na pojednostavljen apstraktan način. • Dodatno, arhitekturni opis sustava izlaže ograničenja sustava, ali i razloge strukturiranja sustava na određeni način. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  42. Višestruka iskoristivost • Arhitektura podupire višestruko korištenje programskihelemenata unutar različitih sustava. Dobro strukturirani sustav sadrži programskeelemente (komponente, programske knjižnice ili radne okvire) koji većpostoje natržištu te time olakšava ostvarivanje sustava. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  43. Programsko ostvarenje • Arhitekturni opis programskog sustava pruža djelomični nacrtza ostvarenje sustava putem indikacije glavnih komponenti sustava i veza međunjima. • Na primjer, slojeviti pogled na arhitekturu prikazuje granice između glavnihdjelova ostvarenja sustava, definira njihova sučelja, te definira zadaće koje određenidio sustava obavlja. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  44. Evolucija • Arhitekture programskih sustava mogu evoluirati. Arhitekti sustva mogupredvidjeti dimenzije po kojimaće sustav rasti (više korisnika, veća brzina, dodatnemogućnosti), te na osnovu tih predviđanja ugraditi u arhitekturu mehanizme kojićeomogućiti jednostavnu evoluciju sustava iz jednostavnijeg u složeniji. OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  45. Analiza • Arhitekturni opis sustava pruža mogućnosti analize: • provjeruzadovoljavanja ograničenja postavljenih na sustav i ograničenja postavljeniharhitekturnim stilom, • ispunjavanje svojstava kvalitete sustva, • analizu zavisnosti, • analizu posebnih zahtjeva određene domene (npr.sigurnosni zahtjevi). OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  46. Upravljanje • Pokazano je da je gradnja arhitekture programskog sustava ključnikorak u industrijskom procesu gradnje programskih sustava. • Kritička procjenaarhitekture sustava vodi boljem • razumijevanju zahtjeva postavljenih sustavu, • strategija razvoja sustava, • bolje procjene mogućih rizika. (Odnosno, omogućava bolje upravljanje razvojem programskog sustava.) OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  47. Osnovne činjenice u dizajnu arhitekture • Dekompozicija sustava u surađujuće komponente • Tipično hijerarhijsko • Uporaba bogatih apstrakcija za međudjelovanje komponenti (ili sistemskog ljepila) • Nužne karakteristike sustava • Karakteristike/performanse, propusnost, kašnjenje • Pouzdanost, zaštita, utjecaj grešaka, evolucija sustava OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  48. Osnovne činjenice u dizajnu arhitekture • Racionalni izbor komponenti i dodjeljivanje funkcionalnosti • Odnos između zahtjeva i implementacije • Ovojnica dozvoljenih promjena • Ograničenja skalabilnosti i adaptacija, ograničenja opteretivosti sustava • Dizajn stilovi i osobitosti (idiomi) OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  49. Od arhitekture do implementacije • Direktna implementacija arhitekture je nemoguća • Postoje pred determinirana rješenja problema sa skupom gotovih modelirajućih oblika (EJB) D I A A I OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

  50. TRENDOVI RAZVOJA OTVORENE MREŽNE ARHITEKTURE

More Related