1 / 10

Pretpostavka sankcije i odgovornost

Pretpostavka sankcije i odgovornost. Pretpostavka sankcije. Opis činjenica koje predstavljaju uslov za primenu pravila o sankciji (delikt kao indikativni deo norme) To je radnja suprotna ponašanju koje je u dispoziciji predviđeno kao obavezno (protivpravna radnja)

shiloh
Download Presentation

Pretpostavka sankcije i odgovornost

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pretpostavka sankcije i odgovornost

  2. Pretpostavka sankcije • Opis činjenica koje predstavljaju uslov za primenu pravila o sankciji (delikt kao indikativni deo norme) • To je radnja suprotna ponašanju koje je u dispoziciji predviđeno kao obavezno (protivpravna radnja) • Delikt je ponašanje koje je od strane društva ocenjeno kao štetno: ne postoji u pravu mala in se, već samo mala prohibita. • Zbog toga pravni poredak nastoji da ih spreči, ali ne samo primenom sankcija, već sredstvima prevencije (opomene, upozorenja, itd), a kad se dispozicija prekrši ponekad se ona prinudno izvršava i uprkos prekršaju.

  3. Vrste delikata • Krivičnopravni • načini izvršenja: komisioni (činjenje) i omisivni (nečinjenje, propuštanje činjenja) • ovo je zapravo Kelzenov model norme – bez izričite dispozicije • uvek precizno predviđeni zakonom (nulum crimen...) • to su prekršaji koji ugrožavaju najvažnija lična i društvena dobra (život, zdravlje, imovinu, ekonomski i politički poredak, itd)

  4. Vrste delikata • Građanskopravni • To je delatnost kojom se drugom nanosi šteta – ali ne svaka • Podrazumeva protivpravnost (kršenje normi objektivnog prava, ne samo građanskog, već i drugih grana prava) – zato šteta naneta recimo vršenjem svog prava, u nužnoj odbrani ili s pristankom oštećenog nije delikt. • Takođe, to nije isto što i ugovorna odgovornost (odgovornost za štetu nastalu neizvršenjem ugovorne obaveze) • osnov nije delikt (protivpravna radnja) već neizvršenje obaveze iz ugovora • Kod ugovor. odg. odgovoran je uvek dužnik, a oštećeni je uvek poverilac • Širi domašaj deliktne odgovornosti (i subjektivna i objektivna) • Zastarelost, obim naknade štete, itd • Prekršaji (administrativni delikti)

  5. Odgovornost • Kada je subjekat podložan sankciji onda se kaže da je on odgovoran • KO i POD KOJIIM USLOVIMA odgovara? • Savremeni princip individualizacije pravde zahteva da odgovara onaj ko je subjekt obaveze • Da bi postojala odgovornost – uz samu radnju/prekršaj dispozicije i njene posledice - neophodne su najčešće još dve stvari: • (podobnost za) uračunljivost: sposobnost da se oceni moralni i socijalni značaj dela i sposobnost za vladanje sobom • vinost (psihički odnos izvršioca prema svom delu) • umišljaj • nehat

  6. Uračunljivost • Sadrži dva elementa: • voljni (sposobnost da vladamo svojim postupcima) • Intelektualni (sposobnost da shvatimo moralni i socijalni značaj posledica onoga što činimo) • Zrelost psihičkih svojstava (duševna i intelektualna zrelost) i razboritost. • To je u stvari deliktna sposobnost – sposobnost za činjenje prekršaja (potreban kvalitet svesti i volje koji se stiče određenim uzrastom - punoletstvo). • Ipak, podobnost svesti za razumevanje svojih dela i njihovih posledica ne stiče se u isto vreme za sva protivpravna dela (u načelu smatra se da se stiče pre za krivične nego za građanske delikte, ali to je stvar pozitivnog prava)

  7. Vinost (krivica) • Psihički odnos lica sposobnog za rasuđivanje (dakle, uračunljivog!) prema svom postupku. • Dva osnovna oblika: umišljaj i nehat • Umišljaj (dolus): kada lice svesno preduzme radnju i predvidi i hoće štetnu posledicu svoje radnje • Svesno preduzimanje radnje i svest i želja o mogućim posledicama • Svesno preduzimanje radnje i svest o mogućim posledicama koje se ne žele ali se dopuštaju • Nehat (culpa): kada hoće radnju i svesno je mogućih posledica, ali ono ih ne želi (nemar, nebriga u pogledu posledica – “kažnjava se ne zbog aktivnosti volje, već zbog njene slabosti”) • Svesni (svest o mogućim posledicama, ali lice ih ne želi i olako drži da će moći da ih spreči) • Nesvesni (potpuna odsutnost svesti, ali s obzirom na okolnosti lice je moralo biti svesno mogućih posledica)

  8. Tipovi odgovornosti • Individualna i kolektivna • Subjektivna i objektivna • Krivičnopravna odgovornost: subjektivna i individualna odgovornost - u krivičnom pravu– odgovornost zbog krivice (zbog umišljaja, ali i zbog nehata kada je to izričito predviđeno) • Građanskopravna odgovornost – odgovornost za štetu: subjektivna i objektivna, individualna i za drugog (jer ima za prvenstveni cilj zaštitu pojedinca od postupaka kojima mu se pričinjava šteta - njome se, u prvom redu, štite imovina i lična dobra subjekta prava)

  9. Subjektivna građanskopravna odgovornost • “Ko drugome prouzrokuje štetu dužan je naknaditi je, ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice.” (Član 154, Zakona o obligacionim odnosima) • ZOO propisuje oborivu pretpostavku o krivici svakog lica koje prouzrokuje štetu drugome. Činjenica što je neko lice prouzrokovalo štetu dovoljna je da se pretpostavi da je ono krivo (suprotno krivičnom pravu u kojem postoji pretpostavka nevinosti!) • Krivica je objektivizovana: vodi se računa o tome šta se u datim okolnostima moglo očekivati od razumnog i pažljivog čoveka • Sve dok je pretpostavka krivice oboriva (praesumptio iuris tantum), može se kazati da je odgovornost zasnovana na krivici.

  10. Objektivna građanskopravna odgovornost • Odgovornost koja ne počiva na krivici, već na činjenici prouzrokovanja štete od opasne stvari ili opasne delatnosti • “Šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom delatnošću, smatra se da potiče od te stvari, odnosno delatnosti, izuzev ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete”(ZOO, čl.173) • Protivdokazi: da je šteta nastala na primer krivicom oštećenog ili višom silom • Odgovoran je imalac (a ne rukovalac!!) stvari odnosno nosilac opasne delatnosti i to može da bude i fizičko i pravno lice. • Od ovoga pravila postoje izuzeci

More Related