Obveze iz kvazikontrakata, obveze iz delikata i kvazidelikata

1. Obveze iz kvazikontrakata,obveze iz delikata i kvazidelikata Antonia Šimunić, Ivana Zelić, Filip Piškulić

2. OBVEZE IZ KVAZIKONTRAKATA • Po svojim učincima slični su kontraktima, jer iz njih nastaju valjane i po civilnom pravu utužive obveze, ali se od njih razlikuju po razlogu postanka • Gajeve Institucije (pr.platež neduga) • Gajeve “Aure” u Digestima (vođenje tuđih poslova bez naloga, obveze iz tutorstva,obveza nasljednikova prema legataru iz legata per damnationem) • Postklasično doba- obligationes quasi ex contractu Antonia Šimunić

3. Poslovodstvo bez naloga (negotiorium gestio) • Obvezni odnos koji nastaje time kad netko obavlja poslove druge osobe, a da nema od nje za to naloga • Justinijanovo pravo: actio negotiorum gestorum directa-protiv poslovođe, contratia-protiv gospodara • Važno je da se obavlja TUĐI posao (objektivni,subjektivni kriterij)

4. OBAVEZE STRANAKA: • negotiorum gestor dužan posao izvršiti do kraja,odgovara za dolus i culpu levis, po svršetku posla mora položiti račun i izručiti sve što je stekao iz tuđeg posla • Dominus negotii obvezan nadoknaditi gestoru eventualne izdatke i troškove,osloboditi ga preuzetih kamata

5. Obavljanje posla za gospodara mora biti korisno • Justinijan: negotiorum gestor nema nikakvih zahtjeva ako je poslodavstvo učinjeno protiv gospodareve zabrane (izuzetak:ako tko ispuni tuđe javne obaveze ili sahrani čovjeka)

6. Slučajna zajednica (communio incidens) • Bez volje nastala zajednica • U odnosu na zajedničku stvar nastaje mežu zajedničarima suvlasnički odnos • OBVEZNE DUŽNOSTI: Svaki ima pravo posjedovati i upotrebljavati zajedničku stvar,obavezu drugima to dozvoliti,zahtjevati dio na koristima,na troškovima,svaki odgovara za štetu koju je skrivio na stvari,svaki odgovara za culpu in concreto,pravo na razvrgavanje zajednice,

7. 3 TUŽBE: Actio familiae erciscundae Actione communi dividundo Actio finium regundorum ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA: Spoj stvarnopravnih elemenata koji idu za diobom zajedničke stvari,ali i obveznopravni elementi za ispunjenje obveznih dužnosti Actiones tam in personam quam in rem

8. Bezrazložno bogaćenje (condictionas sine causa) • Ako netko bez pravnog razloga stekne nešto iz imovine drugoga • Činidba se morala sastojati u bezrazložnom prenošenju vlasništva (mancipacija,in iure cesija) • Za povratak služile condictiones sine causa: condictio certae pecuniae, certae rei

9. Realni kontrakt zajma • U Justinijanovo doba i u postklasičnom pravu dozvoljava se traženje bezrazložnog bogaćenja koje se ne odnosi na stjecanje vlasništva neke stvari nego u nekoj drugoj koristi i činidbi – CONDICTIO INCERTI

10. CONDICTIO INDEBITI- povratak onoga što je u ispričivoj bludnji plaćeno kao dug premda dug zapravo ne postoji (ako onaj koji prima platež zna da dug ne postoji bit će tužen po conditio furtiva) • CONDICTIO OB CAUSAM DATORUM- povratak onoga žto je netko dao pretpostavljajući i očekujući da će nastupiti neki događaj ili pravni uspjeh,a taj nije nastupio(priznanjem inominatnih kontrakata daje tužba na ispunjenje protučinidbe-actio praescriptis verbis) • CONDICTIO OB CAUSAM FINITAM-ide za povratkom činidbe koja je izvršena na temelju valjanog pravnog razloga,ali je taj razlog koji je zamišljen kao trajan kasnije otpao

11. CONDITIO OB TURPEM VEL INIUSTAM CAUSAM-ide za povratkom činidbe ako se prihvat te činidbe na strani onoga koji ju prima protivi moralu,odnosno dobrim običajima ili pravnom poretku (trpis causa/iniusta causa) • CONDICTIO SINE CAUSA- u užem smislu obuhvaća različite slučajeve bezrazlođnog obogaćenja koji se nisu dali svrstati ni u jednu ni u drugu skupinu(npr.povratak onoga što je dano temeljem ništavog pravnog posla) • CONDICTIO EX LEGE- novi na zakonu utemeljeni obvezni zahtjevi za koje nije bila predviđena posebna actio • CONDICTIO CERTI GENERALIS- može se ostvarivati svaki obvezni zahtjev na certum

12. OBVEZE IZ DELIKATA I KVAZIDELIKATA • Delikti su takva djelanja koja su protivna pravu,a uz koja djelanja su već izravno po pravnom poretku vezani učinci koji nisu bili u namjeri onoga koji je to djelanje izvršio i sukladno tome imamo sankciju,kaznu

13. DELICTA PUBLICA ili CRIMINA -protupravna djelanja koja progoni i kažnjava sama država javnom kaznom (smrt,izgon i progonstvo, osuda na rad u rudnicima, tjelesne kazne,globe,konfiskacije...) -javni postupak, za oštećenog nema nikakve koristi osim moralne zadovoljštine -u staro doba javni delikti su veleizdaja i umorstvo -s vremenom raste utjecaj države i raste broj delikata koje kažnjava

14. DELICTA PRIVATA -protupravna djela ,tj.protupravne povrede tuđih imovinskih ili osobnih pravnih dobara,uz koje je po samom pravnom poretku vezana obveza na platež privatne novčane kazne, -kazna se ostvaruje deliktnim akcijama (actio poenalis) u redovitom civilnom procesu -povrijeđen je interes pojedinca -oštećeni pored kazne dobiva i naknadu štete

15. OBLIGATIO EX DELICTO -nastaje samo ako je pravnim poretkom bila za delikt predviđena odgovarajuća individualna actio poenalis -4 tipična oblika: furtum,rapina,damnum iniura datum -pretorski delikti: dolus,vic ac metus,fraus creditorum, kvazidelikti

16. ZA POSTANAK I PRESTANAK DELIKTA POTREBNA JE: -protupravna povreda tuđeg prava -čin kojim je povreda skrivljena ...dakle,razlikujemo objektivnu (protupravni čin i uspjeh) i subjektivnu odgovornost (krivnja)

17. OPĆI RAZVOJ KAZNENOG PRAVA: *privatna osveta povrijeđenog *talionsko načelo(osveta ekvivalentna nanešenoj povredi) *novčana svota (otkupnina)

18. RAZLIKA IZMEĐU ACTIONES POENALES I KONTRAKTNIH TUŽBI: *deliktni zahtjevi na aktivnoj strani prelaze na nasljednike oštećenoga,izuzetak su actiones vindictam spirantes *actio poenalis ne utrnjuje capitis deminucijom *deliktnih zahtjeva nema među članovima iste domus *ako delikt počini rob pa bude oslobođen,ostaje iz delikta obvezan *više supočinitelja odgovara kumulativno (Just.elektivna solidarnost) *delikti po najstarijem pravu utrnjuju običnim paktom *civilne penalne akcije su trajne,ali pretorske su načelno vezane za kratki rok *obilježje deliktinih akcija je njihova noksalnost(za počinjenu sinovu kaznu odgovara otac tako da ga izruči oštećenome), Justinijan je ukinuo noksalnu odgovornost kod sinova obitelji *načela noksalne odgovornosti vrijede i za štete što ih počine životinje,actio de pauperie protiv vlasnika domaće životinje koja je počinila štetu

19. PRIVATNI DELIKTI CIVILNOG PRAVA • FURTUM • RAPINA • DAMNUM INIURIA DATUM • INIURIA Ivana Zelić

20. Furtum • Hotimično protupravno prisvojenje tuđe pokretne stvari (mogu biti i osobe pod vlašću), učinjeno iz koristoljublja • Prisvojitelj mora biti: SVJESTAN protupravnosti svoga djela (animus furandi) i djelo mora biti počinjeno iz KORISTOLJUBLJA (animus lucri faciendi) • Najstariji imovinski delikt civilnog prava

21. Furtum • Furtum rei – oduzeće stvari iz tuđeg držanja (današnja krađa) • Furtum usus– protupravno prisvajanje porabe tuđe stvari • Furtum possessionis– prisvajanje samog posjeda

22. Dioba po Zakoniku XII ploča • Furtum manifestum – ako je tat zatečen na djelu (ako je zatečen na mjestu čina, na nekom drugom mjestu prije nego je stvar sakrio ili kad je zapažen u bijegu stvar odbacio) • Ako se s okradenim ne nagodi, fur manifestus je bičevan pred magistratom i po magistratu dodijeljen okradenome u dugovinsko ropstvo; okradeni ga može poslije 60 dana ubiti ili prodati u ropstvo trans Tiberim (Gaj: poena capitalis) • Noćnog tata i tata koji se brani oružjem – slobodno ubiti, uz svjedoke • Rob tat – bičevan i usmrćen bacanjem s tarpejske pećine

23. Dioba po Zakoniku XII ploča • Furtum nec manifestum– ako tat nije zatečen na djelu • Zakonski određena otkupnina – fur nec manifestus mora platiti novčanu kaznu u visini dvostruke vrijednosti ukradene stvari • utjeruje se penalnom akcijom furti nec manifesti u redovitoj parnici, kao svaka druga obvezna tražbina

24. Dioba po Zakoniku XII ploča • Furtum conceptum • Actio furti concepti – tužba protiv gospodara kuće kod kojeg je stvar prigodom pretrage pronađena, bez obzira je li on tat ili ne; ide na trostruku vrijednost stvari • Furtum oblatum • Actio furti oblati – regresna tužba gospodara kuće protiv onoga koji mu je ukradenu stvar u kući podmetnuo; ide na trostruku vrijednost • Osoba kod koje se pronašla ukradena stvar povodom formalne kućne pretrage questio lance licioque – kažnjavana kao fur manifestus

25. U doba kasnije republike i carsko doba • Furtum manifestum – novčana kazna četverostruke vrijednosti ukradene stvari -> actio furti • Furtum nec manifestum – novčana kazna dvostruke vrijednosti -> actio furti • Kućna pretraga – actio furti concepti i furti oblati (trostruka vrijednost ukradene stvari) • Pretor uveo: • Actio furti prohibiti – protiv onoga koji se opire kućnoj pretrazi (četverostruka vrijednost) • Actio furti non exhibiti – protiv onoga tko ne bi htio izručiti pronađenu stvar (četverostruka vrijednost)

26. Justinijanovo pravo • Nema više kućne pretrage • Nema više actio furti concepti, oblati, prohibiti i non exhibiti • Svi koji su svjesno pohranili ili sakrili ukradenu stvar odgovaraju za furtum nec manifestum

27. Tužbe • Actio furti – deliktna tužba kojom se ostvaruje platež novčane kazne • Izračunava se prema višestrukoj vrijednosti stvari, mjerodavna najviša vrijednost koju je stvar imala između časa krađe i časa tužbe • Aktivno legitimiran: okradeni vlasnik, okradeni nevlasnik ako ima interes da mu stvar ne bude ukradena • Pasivno legitimiran: neposredni počinitelj furtuma, njegovi pomagači i podstrekači – osuđenog stiže infamija • Dobiva se novčana kazna, ali ne i ukradena stvar – rei vindicatio

28. Tužbe • Condictio furtiva – za istu svrhu kao i rei vindicatio • Vlasnik ne temelji zahtjev na pravu vlasništva, nego dokazuje samo činjenicu krađe i tuži obveznom tužbom na “rem dare oportere” • Traži da se na njega prenese vlasništvo stvari, iako je on još uvijek vlasnik ukradene stvari – nelogično, ali uvedeno da bi se tužitelju oslobodio tereta dokazivanja vlasništva • Upotrebljiva i u slučaju ako je stvar propala kod tata i bez njegove krivnje (za razliku od rei vindicatio) -> tat je uvijek u zakašnjenju (fur semper in mora) te odgovara i za slučajnu propast stvari • Aktivno legitimiran: samo okradeni vlasnik • Reipersekutorna tužba, prelazi na nasljednike na aktivnoj i pasivnoj strani

29. Rapina • Silovito (grabežno) oduzimanje stvari (izvorno spadalo pod furtum) • Pretor M. Terentius Lucullus izdao edikt kojim je uvedena actio vi bonorum raptorum

30. Actio vi bonorum raptorum • Za slučaj nasilnog oduzimanja stvari ili oštećenja tuđeg imetka po naoružanim ljudima, kasnije proširena na silovito oduzimanje stvari po pojedincu • U roku od godine dana na četverostruku, kasnije jednostruku vrijednost stvari • Po klasičnom pravu – prijeporno je li čista penalna tužba ili actio in rem et poenam • Po Justinijanu – actio mixta (jednostruka vrijednost – naknada štete, trostruko – kazna

31. Actio vi bonorum raptorum • Aktivno legitimiran: kojem je u interesu da mu stvar ne bude ukradena (cuis interest rem salvam esse) • Ne ide protiv počiniteljevih nasljednika, ni na iznos njihovog obogaćenja • Osuđenog stiže infamija • Jednakom kaznom kao i raptor, kažnjava se po pretorskom ediktu onaj koji bi prigodom požara, brodoloma ili navale gusara, makar i bez sile, prisvojio tuđe stvari

32. Damnum iniuria datum • Protupravno oštećenje tuđih stvari • Delikt poznat Zakoniku XII ploča, predviđa samo pojedine slučajeve (nije postavljeno jedinstveno obilježje delikta) • Actio de arboribus succisis – protiv onoga koji posiječe tuđe drvo, ako učini to noću kazna je smrt • Actio de pauperie – protiv vlasnika četveronožne životinje koja ošteti tuđe dobro ili popase tuđe plodove • Actio de pastu – odgovarat će vlasnik životinje na naknadu štete ako životinju ne izruči oštećenome (noksalna odgovornost) • Kazne za palež tuđe kuće ili zaliha žita (smrt, naknada štete), štete počinjene nekim “čarobnjačkim djelovanjem” na tuđe usjeve i plodove

33. Lex Aquilia de damno • Zakon donesen u republikansko doba, kojim se jedinstveno i općenito regulira ovaj delikt • Prvo poglavlje: • Kazna za onoga tko protupravno ubije tuđeg roba ili četveronožnu životinju koja spada među stoku i živi u stadu • Drugo poglavlje: • Odgovornost adstipulatora koji prijevarno otpusti dug • Treće poglavlje: • Protupravno uništenje ili oštećenje bilo koje druge stvari • Kazna iznosi najvišu vrijednost koju je stvar imala u posljednjih 30 dana

34. Pitanje uzročne veze i krivnje • U vezi s tumačenjem Akvilijeva zakona: • A) uzročna veza (kauzalni neksus) • Šteta mora biti zadana neposrednim fizičkim djelovanjem oštetitelja na stvar (corpore corpori datum) • Pod udar zakona ne spada šteta nastala neizravnim djelovanjem (damnum corpori sed non corpore datum) i šteta ako stvar nije ozlijeđena u svojoj fizičkoj sastavini (damnum nec corpore nec corpori) • U takvim slučajevima, pretor daje actiones utiles ad exemplum legis Aquiliae ili actiones in factum • Justinijanovo pravo – slučajevi gdje se actio utilis daje za ozljede slobodnog čovjeka s obzirom na štetu oko troškova liječenja i radne nesposobnosti

35. Pitanje uzročne veze i krivnje • B) prema zakonu se traži da je štetno djelo počinjeno “iniuria” tj. da je objektivno protupravno (bez obzira na krivnju) • Republikansko doba: tumačenje da protupravnost predleži samo u slučaju ako je počinitelj štetu skrivio • Damnum iniuria datum = damnum culpa datum • Traži se subjektivni element krivnje – culpa Aquiliana • Ta krivnja se shvaća vrlo široko: dolus + svaka najmanja nemarnost i nepažnja, nespretnost (imperitia) i slabost (infirmitas); izuzeta samo puka slučajna ošteta

36. Aktivna legitimacija • Prema Akvilijevom zakonu: samo “erus” tj. vlasnik oštećene stvari • Pretor pomoću actiones utiles legis Aquiliae odnosno actiones in factum proširio u korist stvarnopravnih ovlaštenika (uzufruktuar, uzuar, založni vjerovnik i pošteni posjednik) • Obveznopravni ovlaštenici nisu živali tu zaštitu; izuzetak u Justinijanovom pravu kod zakupnika

37. Actiones utiles legis Aquiliae • Postiže se najviša vrijednost stvari u posljednjoj godini, odnosno u posljednjih 30 dana – reipersekutorni značaj • Tuženi koji poriče tužbeni zahtjev osuđuje se in duplum – penalna karakteristika • Gaj: tužba kojom se postiže res et poena (naknada štete i kazna) • Justinijan ju ubraja u actiones mixtae • Kazneni značaj: dvostruki iznos kod poricanja i razlika između prave vrijednosti u času oštećenje i najviše vrijednosti koju je stvar imala u posljednjoj godini odnosno u posljednjih 30 dana

38. Iniuria • Namjerna povreda tuđe osobnosti • Napad na tjelesni integritet • Svaka druga povreda časti ili slobode • Kasnije, sva djela koja u sebi nose više ili manje značaj uvrede za oštećenog (realna i verbalna iniuria)

39. U najstarijem pravu • Takva povreda samo tjelesni napad (realna iniuria) • Zakonik XII ploča nije postavio jedinstveni pojam nego kazuistički navodi sljedeće slučajeve: • A) “Membrum ruptum” – osakaćenje uda ili uništenje nekog organa (oka, nosa, ušiju) • Privatna osveta putem taliona (“oko za oko, zub za zub”), ako se počinitelj s oštećenim dobrovoljno ne nagodi • Si membrum rupsit, ni cum eo pacit, talio esto – Ako se nekome osakati ud, pa ne dođe do nagodbe, neka se primjeni talion

40. U najstarijem pravu • B) “Os fractum” – prijelom kosti • Zakonom utvrđena novčana otkupnina od 300 asa za slobodnog čovjeka, 150 asa za roba • Značajno da se ozljeda roba kažnjava analogno ozljedi slobodnog čovjeka, kasnije se položaj roba pogoršao • C) Svaka druga povreda ili nasilje protiv tijela • Zakonom predviđena kazna od 25 asa • Malum carmen incantare i occentare (Zakonik XII ploča) • Vjerojatano neke magične formule, čarolije i proklinjanja kojima se na drugog zazivaju zle sile • Netjelesne povrede, kažnjavane smrću • Progone se kao javni delikti u javnom kaznenom postupku, ne ulaze pod pojam iniuriae kao privatnog delikta

41. Proširenje pojma delikta iniuriae • Po novim shvaćanjima trebalo je pojam delikta proširiti: realna + verbalna iniuria • Prikladniji način kažnjavanja (potreba zamjene fiksne novčane kazne i talionskog načela) • Pretor u svom edictum generale postavio općeniti pojam iniuriae + specijalni edikti gdje je pojam iniuriae proširen • Klasični pravnici: • INIURIA obuhvaća svako djelovanje i svako držanje (i propust) kojim se izražava namjerno vrijeđanje ili omalovažavanje tuđe osobe (realna + verbalna iniuria)

42. Actio iniuriam aestimatoria • Predviđena pretorskim ediktom za sve slučajeve iniuriae • Visina novčane kazne nije unaprijed određena, nego su je određivali suci po slobodnoj ocjeni prema težini svakog pojedinog slučaja i prema pravednosti • Formula tužbe “in aequum et bonum concepta” • Spada među actiones vindictam spirantes jer ne prelazi na nasljednike ni na aktivnoj ni na pasivnoj razini • Vezana na rok od godinu dana • Osuda povlači za sobom infamiju

43. Iniuria kao javni delikt • Težnja da se zabrani vrijeđanje i kritika viših slojeva, zato privatnoj često konkurirala javna tužba • Sulin zakon, lex Cornelia de iniuriis za neke slučajeve uveo iudicium publicum pred kaznenim porotnim sudom, ali se kazneni postupak pokretao samo na zahtjev i tužbu oštećenog • Carsko doba • pojedini slučajevi se progone u javnom kaznenom postupku extra ordinem i kažnjavaju javnom kaznom kao crimina publica

44. Iniuria kao javni delikt • Justinijanovo pravo • Oštećeni uvijek ima izbor hoće li postupati civiliter ili criminaliter • Praksa: lakši slučajevi kažnjavani kao privatni delikti, a svi teži kažnjavali se u javnom kaznenom postupku extra ordinem te u slučaju gdje bi novčana kazna bila neutjeriva zbog siromaštva tuženika

45. DELIKTI HONORARNOG PRAVA • DOLUS • METUS • PRIKRATA VJEROVNIKA • OSTALI DELIKTI HONORARNOG PRAVA Filip Piškulić

46. Dolus • himba i prijevara poduzeta prema nekoj osobi u svrhu da se ista zavede u bludnju ili da se održi u bludnji kako bi se odatle izvukla neka protupravna korist na štetu njene imovine • staro civilno pravo nije davalo zaštite protiv dolusa, tek potkraj republike je uvedena pretorska actio de dolo te se dolus sada smatra deliktom • actio de dolo je išla za plaćanjem novčane kazne u visini prouzročene štete

47. uz akciju de dolo uvedena je i exceptio doli kojom će se poslužiti tuženi da odbije tužbu vjerovnika koji je postupio prijevarno • razlikujemo: exceptio doli praeteriti ili specialis, te exceptio doli praesentis ili generalis

48. Metus • slučaj kada jedna stranka prinudi drugu stranku prijetnjom protupravne sile(vis) i time izazvanim strahom(metus) na sklapanje pravnog posla • po starom civilnom pravu takvi poslovi su bili valjani; početkom posljednjeg stoljeća republike pretor Octavius u svoj edikt uvrštava actio quod metus causa • uz tu tužbu, pretorski edikt poznaje i restitutio in integrum ob metum i exceptio metus causa

49. actio quod metus causa je posebna po tome što se ne daje samo protiv neposrednog uzročnika opasnog straha nego i protiv svakog trećeg koji je stekao iznuđenu stvar ili korist iz takvog posla • Prinuda koja je pretpostavkom ove tužbe mora biti: 1. vis iniusta – zaprijećeno zlo mora biti protupravno; 2. zaprijećeno zlo mora biti teško i opasno; 3. strah mora biti opravdan

50. Prikrata vjerovnika • staro civilno pravo – osobna ovrha • pretorsko pravo – imovinska ovrha • pretor je uveo pravna sredstva da ne bi vjerovnici ostali nenaplaćeni zato što je dužnik eventualno već prije nastojao spasiti dio svog imetka time što ga je otuđio ili raspoklanjao • u Justinijanovom pravu ta sredstva su spojena u jedinstvenu actio Pauliana