3. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI - PowerPoint PPT Presentation

3 teorija apsolutnih prednosti teorija komparativnih prednosti n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
3. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI PowerPoint Presentation
Download Presentation
3. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

play fullscreen
1 / 23
3. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI
396 Views
Download Presentation
shana
Download Presentation

3. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. 3. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTITEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI Prof. dr.sc Ljubo Jurčić Ekonomski fakultet Zagreb

  2. TEORIJE VANJSKE TRGOVINE TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI autor Adam Smith “Aninquiryintothe nature andcausesofwealthofnations” • Izdanje: London, 1776. 5. Izdanje: London 1789. (posljednje za piščeva života) ( Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda)

  3. ADAM SMITH (1723-1790) .

  4. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI • ADAM SMITH (1723 – 1790) - Profesor Moralne filozofije. - “Teorija moralnih osjećaja” (1759.) - “ISTRAŽIVANJE PRIRODE I UZROKA BOGATSTVA NARODA” (1776) - “Newton društvenih znanosti!” - Upravitelj carina za Škotsku

  5. Adam Smith • Napustio evolucionistički pristup • Prihvatio racionalističku shemu • Odbacuje merkantilistički pogled na svijet “ovisnost o trgovini” • Izvor bogatstva je domaća proizvodnja a ne zlato • “Laissez faire” ( Turgot) • “Višak proizvoda” (Quesnay) • Utjecaj Davida Humea “Ekonomske rasprave”

  6. WILLIAM PETTY (1623 – 1687) Sir William Petty,  (1623. – 1687.) English political economist Treatise of Taxes and Contributions (1662),

  7. RICHARD CANTILLON (1680S -1734.) . Essai Sur La Nature Du Commerce En Général Written in 1730, published in French in 1755.

  8. François Quesnay(French:  June 4, 1694 – December 16, 1774)

  9. Anne-Robert-Jacques Turgot, Baron de Laune(10 May 1727 – 18 March 1781) . Francuski ekonomist i državnik, fiziokrat. Poznat kao jedan od prvih zagovornika liberalizma. Njegov najpoznatiji rad : Réflexions sur la formation et la distribution desrichesses (Reflections on the Formation and Distribution of Wealth), napisan 1766, objavljen u odlomcima od 1769–1770 u Dupont's journal, the Ephémérides du citoyen, a u cijelosti objavljen u 1776.

  10. SMITH & ENGLESKA - Sedmogodišnjim ratom (završen 1763.) Engleska učvršćuje svoju dominaciju - Američkim ratom za nezavisnost (1776.) smanjuje se Engleska dominacija - Mirovni ugovor (1783.) SAD – Engleska, vraća se optimizam u Engleskoj • Propaganda slobodne trgovine i liberalne reforme • Učenje Smitha postaje temelj Engleske (ekonomske) politike

  11. LIBERALIZAM • Ekspanzija kapitala novi oblik društvene moći i načelo vladanja • “Ekonomska znanost u znaku Smitha stavljena je u funkciju “slobodno-trgovinske propagande”, Eli Heckscher

  12. LIBERALIZAM • Liberalizam je prvenstveno projekt ekonomsko-socijalne reforme a ne projekt razvoja i modernizacije proizvodno-tehnoloških struktura

  13. LIBERALIZAM • Ekonomske slobode unutar zemlje su važne za ekonomski i politički razvoj, ali unutrašnji razvojni i institucionalni odnosi ne mogu se riješiti liberalizacijom vanjskih odnosa

  14. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI • Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji te robe.

  15. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI • Temelji se na radnoj teoriji vrijednosti: - rad je jedini proizvodni faktor - rad je homogen (ne postoji više vrsta rada) - cijenu neke robe određuje količina rada utrošena u proizvodnji te robe

  16. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI • Proizvodnja po satu: Q/L • Proizvodnja po satu poslije specijalizacije:

  17. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI David Ricardo (1772 – 1823) Proizvodnja po satu Q/L Primjer razmjene: A razmjenjuje 10X za 10Y od B A treba za proizvodnju 10 X jedan sat... za 10X dobiva 10 Y od zemlje B Da bi zemlja A proizvela 10Y (koji dobiva od zemlje B) trebala bi utrošiti 2 sata.  Zemlja A uštedila je jedan sat što njezina korist (ili probitak) od razmjene, ili mjereno u proizvodima jednako 5 Y

  18. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI B je za 10 Y dobila 10 X od zemlje A Za proizvodnju 10 Y zemlja B je utrošila 2,5 sata. Da je zemlja B utrošila 2,5 sata u proizvodnju X proizvela bi 5 X .... dok je kroz razmjenu s zemljom A dobila 10 X  Probitak ili korist za zemlju B je 5X ili 2,5 sata rada

  19. PROBITAK OD TRGOVINE A B 10X 10 Y 1sat 2,5 sata 5Y 5Y 5X 5X probitak za zemlju A probitak za zemlju B

  20. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI • Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji i X i Y u odnosu na zemlju B. • Prednost zemlje A u proizvodnji X je pet (5) puta, dok je prednost u proizvodnji Y samo jedna petina (1/5). • Dakle, uspoređujući (komparirajući) prednost u proizvodnji X i Y zemlja A ima veću, tj. komparativnu prednost u proizvodnji X! ---------------------------------------------------------------------------------------------------- • Zemlja B nema apsolutnu prednost niti u proizvodnji X niti u proizvodnji Y, tj ima apsolutnu manjkavost u proizvodnji obaju proizvoda ili manju efikasnost u proizvodnji i X i Y. • Manjkavost u proizvodnji X je pet puta veća u usporedbi s zemljom A, dok je u proizvodnji Y samo za jednu petinu manje efikasna. • Budući da je neefikasnost u proizvodnji Y manja nego u proizvodnji dobra X, zemlja B ima komparativnu prednost (manju neefikasnost) u proizvodnji Y

  21. TEORIJA VANJSKE TRGOVINE Zaključak: Međunarodna ekonomske razmjena rezultira: - Specijalizacijom u proizvodnji u skladu s komparativnim prednostima • Povećanjem ukupne svjetske proizvodnje • Povećanjem probitka, odnosno, korisnošću za njene sudionike. • Raspodjela probitka ovisi o uvjetima razmjene

  22. TEORIJA VANJSKE TRGOVINE Zaključak: Najbolje rješenje: učiniti što slobodniju, liberalniju, međunarodnu ekonomsku razmjenu…. uklanjati sve prepreke, tehničke, carinske i slično, kako bi razmjena bila što veća a time i svjetska proizvodnja i korist …..

  23. O SLOBODNOJ TRGOVINI “Bog je prirodu, vrste tla i klimu razdijelio tako da svaka zemlja ima nešto svojstveno, što drugoj nedostaje. Time je stvorena potreba za zamjenu onog što jednima pretiče, za ono što drugima nedostaje – ta se potreba zove trgovinom. Otežavanje trgovine carinama i drugim sredstvima mora dovesti narode u bezizlazni položaj time, što će biti puni onih dobara kojih imaju na pretek, a da će oskudijevati na onima koje sami premalo proizvode. Zato treba ostvariti slobodu trgovine. Budući da se sreća naroda sastoji u lakom pribavljanju svega onog što im je potrebno za život, to će slobodnom trgovinom biti najbolje ostvarena i sreća vlastitog naroda” (Pismo Pitera de Grotota francuskom kralju Ljudevitu XIV, 1670.)