1 / 35

TURI ZAM I TURISTIČKA KRETANJA U SVETU

TURI ZAM I TURISTIČKA KRETANJA U SVETU. Turizam je svetski proces, bitno obeležje 20. i 21. veka, nužnost savremenog čoveka, kompleksan fenomen koji ima izražen e ekonomsk e , socio-kulturn e , političk e i zdravstveno-rekreativn e efekt e i. OSNOVNI POJMOVI

senta
Download Presentation

TURI ZAM I TURISTIČKA KRETANJA U SVETU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TURIZAM I TURISTIČKA KRETANJA U SVETU Turizamje svetski proces, bitno obeležje 20. i 21. veka, nužnost savremenog čoveka, kompleksan fenomen koji ima izražene ekonomske, socio-kulturne, političke i zdravstveno-rekreativne efektei.

  2. OSNOVNI POJMOVI • TURISTje lice, koje putuje sa svakim ciljem, osim zbog zarade i promene stalnog mesta boravka, pri trajanju boravka van svog mesta boravka ne manje od 24 časa (manje od 24 časa je izletnik), ali ne više od 6 meseci.Turisti su lica, koja putuju u cilju službenih putovanja, konferencija, kongresa, različitih susreta, odmora, lečenja, učenja, zbog porodičnih, religioznih i sportskih razloga. Ta definicija data je na konferenciji OUN 1954. i potvrđena na Rimskoj konferenciji o turizmu i ekskurzijama 1963, služi kao osnova za sprovođenje međunarodne turističke statistike, turističkog prava, viznih formalnosti. Turistima se smatraju takođe posade aviona ili brodova, ako ostaju duže od 24 časa. Turistima se ne smatraju radnici na privremenom radu ili dnevni migranti, lica bez stalnog mesta boravka, izbeglice, vojni kontingenti u vojnim bazama, privremeni i stalni imigranti, diplomate, predstavnici konzulata, tranzitni putnici. • TURIZAM obuhvata skup poslovnih organizacija, rada i državnih agencija koje vrše kretanje roba i usluga i drže sredstva za transport, programe i resurse za putovanja i odmore. Turistički sektor (privreda) može da se definiše kao skup onih privrednih i trgovinskih delatnosti koje proizvode robe i usluge namenjene za strane i domaće turiste. Prema tome, turistička privreda uključuje: prevoz putnika, putničke agencije, turoperatore, usluge za smeštaj i ishranu, odmor i zabavu, proizvođače suvenira, umetničkih proizvoda, vladine organizacije za regulisanje i nadzor turističke privrede.

  3. Motivi- atraktivne pojave i predmeti; osnovni podsticaji turističkih kretanja, zadovoljavaju kulturne i rekreativne potrebe; POJAM, SVOJSTVA I VRSTE TURISTIČKIH MOTIVA Atraktivni atributi motiva (podložni promenama) - rekreativni - estetski - kuriozitetni - znameniti • Kompleksni motivi (više atributa, npr., planina ili grad); • Samostalnimotivi (atraktivni atributi dovoljno jaki za animiranje klijentele); • Komplementarni motivi (atraktivni atributi nedovoljno izraženi);

  4. POJAM I STRUKTURA TURISTIČKIH RESURSA • Resursi - izvori, sredstva, sirovine, prirodna i antropogena dobra, mogu se privredno iskorišćavati (valorizovati); bitna komponenta, komparativna prednost za razvoj određenog geografskog područja (države, regije, grada); • Turistički resursi - sva sredstva u funkciji turističkog razvoja određenog mesta/područja: - motivi, turistička infra i suprastruktura, agencije, organizovanost destinacije, kadrovi i sl.; • Turistički motivi su uži pojam od turističkih resursa, ali imaju primaran karakter, njihovi atraktivni atributi iniciraju kretanja turista (integralna komponenta turističkog sistema); • Veliki broj autora izjednačava značenje motiva (atrakcija) i resursa, što je pogrešno;

  5. PRIVREDNA RESURSNA OSNOVA TURISTIČKA RESURSNA OSNOVA Ostali neposredni turistički resursi Turistička atrakcijska osnova Posredni turistički resursi realne i potencijalne atrakcije/motivi u destinaciji ugostiteljski objekti, agencije, institucionalno-organizacioni činioci, kadrovi, edukovanost lokalnog stanovništva i sl. turističko-geografski položaj, saobraćajna povezanost, izgrađenost komunalne infrastrukture, kvalitet prostorne organizacije, političko-bezbednosni uslovi i sl.

  6. TURISTIČKAVALORIZACIJA Pojam valorizacije: • Kvalitativna i kvantitativna ocena vrednosti motiva (važan i složen postupak); • Elementi za valorizaciju različiti (stepen atraktivnosti motiva, udaljenost od emitivnih područja, položaj u odnosu na turističke pravce, stanje materijalne baze...) • Neki autoriu postupkuturističke valorizacijeprostora koriste izraz resurs. • Geograska istraživanja – bitan činilac turističke valorizacije. Principi valorizacije: • Opšti principi:integralnost, interdisciplinarnost, postupnost, sistematičnost; • Specifični principi(npr. valorizacija nacionalnih parkova i zaštićenih dobara): • Turističko aktiviranje ne sme ugroziti ciljeve zaštite prirodnih vrednosti; • Turizam popularše i jača svest o vrednostima zaštićenih dobara; • Neophodnost uključivanja lokalnog stanovništva u razvoj turizma; • Integrisanje turizma nacionalnih parkova u širi kontekst regionalnog razvoja;

  7. ZNAČAJ TURIZMA • Turizam je nastao i razvio se s ciljem da se koristi geografska sredina, prirodno-klimatski i drugi resursi za zadovoljavanje potreba i interesa ljudi da budu u kontaktu s prirodom, kulturno-arhitektonskim nasleđem, istorijskim spomenicima radi oporavka, odmora, zabave, radoznalosti itd. Savremeni turizam je kompleksan socijalno-ekonomski i društveni fenomen koji ima više značenja: • Zdravstveni značaj (terapeutski i profilaktički); • Ekonomski značaj; • Socijalni i kulturni značaj; • Ekološki značaj; • Politički značaj • EKONOMSKI ZNAČAJ TURIZMA. Često se kaže da je turizam vid industrije – “industrija gostoprimstva”, “bela industrija” i slično. Masovno učešće ljudi u različitim oblicima turizma, izgrađena materijalno-tehnička baza i zaposleno osoblje, pretvorili su ga u “industriju”. To se odnovi kako na korišćenje industrijskih metoda u proizvodnji i realizaciji usluga u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, transportu i drugim ekonomskim turističkim delatnostima, tako i u delatnostima u finansijsko-trgovinskim operacijama, organizaciji i upravljanju, čitavom ciklusu proizvodnje, ponude i realizacije turističkih usluga. Objektivno turizam igra važnu ulogu u razvoju privrede zemlje receptora i otvaranju radnih mesta.

  8. Turizam u užem značenju je vrsta sporta. U širem značenju turizam podrazumeva rekreativne i saznajne delatnosti turista, ne samo u posećenom mestu, nego i samo putovanje, izgradnju materijalne baze, ponudu raznovrsnih usluga, angažovanje specijalizovanih kadrova i druge ekonomske i socijalne delatnosti koje igraju ulogu moćnog faktora, ne samo za razvoj turističkih firmi, već i za celu privredu. Ekonomski značaj turizma se ostvaruje kroz ponudu turističkih i drugih usluga i roba. Turističke usluge obično nisu materijalnog karaktera (noćenja, ekskurzije, zabava i sl.), a materijalnog karaktera je samo prodaja hrane i suvenira, ali i to često povezano sa određenom atmosferom i nematerijalnim uslugama (muzika, sport). • Pravci ekonomskog značaja turizma: • Direktno učešće u izgradnji nacionalne, regionalne i lokalne infrastrukture. Izgradnja značajne materijalno-tehničke baze: hotela, restorana, objekata za zabavu i drugih, koji daju novi arhitektonski i savrmeni lik turističkim naseljima; • Korišćenje prirodno-klimatskih resursa i geografskog položaja za ekonomski razvoj čitavih država, regiona, gradova i drugih naselja. U suštini usled turističke industrije se stvaraju određeni tipovi ekonomskih regiona sa važnim socijalnim značajem. • Sadejstvo u razvoju drugih grana privrede – industrije, građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije, poljoprivrede itd. • Postizanje značajnih i efektivnih valutnih i finansijski pozitivnih rezultata za pojedine države, regione i naselja. I to se postiže kroz korišćenje lakših radnih procesa u poređenju na primer sa metalurgijom, teškom industrijom itd. • Sve to ukazuje da turizam može da ima suštinsku ulogu u stabilizovanju nacionalne ekonomije i povećavanju žiotnog standarda ljudi. Po podacima setske turističke organizacije 1994. g. u svetu je putovalo 528,4 mil. ljudi, 2000. – 661 mil., a prognoza za 2010. je 937 mil. ljudi. U turističkoj sferi u svetu je 2001. godine radilo 200 mil. ljudi. Udeo turizma u svetskoj trgovinskoj razmeni iznosi oko 13%.

  9. U turizmu se razlikju dve vrste ponude: primarna i sekundarna. -Primarna ponuda odražava kvalitet turističkih resursa na datoj destinaciji – na primer, postojanje leih plaža i sl. (destinacija je oblast, zemlja ili mesto u koje se usmeravaju turistički pravci, tokovi). -Sekundarna ponuda je povezana sa materijalnom bazom i kadrovima u turizmu koji proizvode i stvaraju proizvode, usluge u oblasti ishrane, smeštaja, organizovanja biznis susreta i koferencija sl. Turista putuje uglavnom zbog reursa i znamenitosti koje ga privlače. Turista ne putuje zato da bi spavao u hotelu ili da bi se hranio u restoranu, ali osnovni ekonomski efekti turizma potiču baš od te sekundarne ponude turizma, smeštaja, prevoza, kupovine (šopinga), ishrane itd. Turisti putuju zato što ih privlači primarna ponuda, tj. turistička atraktivnost mesta, ali da bi se realizovala primarna ponuda potrebno je da prođe kroz kanale (linije) sekundarne ponude. S druge strane, resursi privlače, ali baza i kadrovi realizuju ekonomske efekte kod tog privlačenja. Prema tome, ekonomski efekti turizma se svode na sekundarnu ponudu. U cenu sekundarne ponude obično su uračunate reklamne aktivnosti primarne ponude. Pri jednakim drugim uslovima viši kvalitet resursa se transformiše u više cene usluga. To je tzv.turistička diferencijalna renta povezana s boljim ili povoljnijim geografskim položajem. Postoji i obrnuta zavisnost - da ponuda usluga može da obogati primarnu uslugu i poveća atraktivnost date destinacije. Međunarodni turizam se deli na turiste i ekskurzije. Međunarodni turisti su posetioci koji ostaju barem jednu noć u stranoj zemlji. Međunarodne ekskurzije ne moraju ni da prenoće (zato što imaju svoje prenoćište, na pr. na brodu, u kampu).

  10. POJAM “TURISTIČKI PROIZVOD” sadrži sveukupnost potrošnih vrednosti, namenjenih za zadovoljavanje određene vrste turističke potražnje. Sa obzirom na karakter potrošnih vrednosti, usluga i roba, koje formiraju turistički proizvod, klasifikuju se u nekoliko grupa: • Transportne usluge; • Usluge za obezbeđivanje noćenja i uslova za ishranu u turističkom objektu; • Usluge za organizaciju zabave i razonode turista; • Komunalne usluge; • Suveniri i druga roba za potrošnju u turističkom objektu ili mestu boravka. POJAM “TURISTIČKE PONUDE” treba da se shvati kao sveukupnost vrednovanih turističkih proizvoda, koji treba da dobiju društveno šriznanje u procesu razmene. Ponuda uvek uključuje samo one usluge i robe, koje su namenjene za tržište. TURISTIČKO TRŽIŠTE se deli na nacionalno i međunarodno, i na emitivno i receptivno. u svetskom razmeru ima onoliko nacionalnih tržišta koliko i država. Međunarodno turističko tržište je skup odnosa između turisičke ponude i potražnje, čiji subjekti su preduzeća na jednoj ili nekoliko nacionalnih turističkih industrija i građana na drugoj strani. Na međunarodnom turističkom tržištu odnosi ponude i potražnje izlaze izvan okvira nacionalnih uslova trgovine. Emitivno turističko tržište je teritorija gde postoji turistička potražnja, ali nema uslova za njeno zadovoljavanje, te je na toj osnovi poražnja usmerena ka mestima izvan njenih granica. Receptivno turističko tržište je teritorija čiji uslovi i resursi imaju potencijale za zadovoljavanje turističkih potreba i na toj osnovi se formira turistička ponuda, koja je usmerena ka mestima izvan njenih granica.

  11. Ekonomski značaj turizma je različit za tri osnovne vrste turizma:1. Unutrašnji turizam; 2. međunarodni aktivni turizam; 3. Međunarodni pasivni turizam. 1. Unutrašnji turizam: Obično se razvoj turističk destinacije odvija najpre kroz unutrašnji turizam. Ekonomski značaj unutrašnjeg turizma ispoljava se u više pravaca. Struktura prihoda i rashoda posećenog mesta se menja: 1. Uvećavaju se prihodi od stranih posetilaca. U posećeno mesto se preliva dohodak stvoren u mestima koja generišu turističke tokove, mestima iz kojih potiču turisti. Tako dolazi do regionalnog izravnavanja ekonomskog razvoja između razvijenih i nerazvijenih regiona. Za nerazvijene regione turizam može biti osnovni izvor prihoda. 2. Povećava se uloga usluga u lokalnoj privredi. U okviru sfere usluga raste uloga trgovine na malo s prehrambenom robom, ugostiteljstvo, saobraćaj i veze. 3. Popravlja se zaposlenost lokalnog stanovništva. 4. Popravlja se tehnička i socijalna infrastruktura turističkih mesta i zona, a to sve se odražava na stepen ekonomskog razvoja i životni standard stanovništva. 2. Međunarodni aktivni turizam: On omogučava državi da prima strane turiste i realizuje prihode u valuti (devizama). On se može porediti sa izvozom robe ali se ništa ne izvozi. Naziva se još “izvoz na mestu”, “nevidljivi izvoz”.Prodaja roba i usluga se vrši u devizama, bez plaćanja transporta, dažbina, po najpovoljnijim cenama (cenama na malo) bez troškova za reklamu. Tako se prodaju roba i usluga koje ne mogu da se izvoze na strano tržište. Drugim rečima, umesto da se izvozi roba – “uvoze” se kupci i to na njihov račun (tj. trošak). Turizam aktivira spoljno-trgovinski platni bilans zemlje receptora. Smatra se da je to jedan od najefikasnijih spoljnjih ekonomskih odnosa. Kroz turizam se vrši besplatna reklama mnoštva drugih roba i usluga zemlje-domaćina. Povećavaju se prihodi, kako individualnih učesnika u turističkim uslugama, tako i turističkih firmi, odmarališta, regiona.

  12. 3. Međunarodni pasivni turizam: Pri odlasku turista iz zemlje uvek ima odliva valute i drugih vrednosti, kao i priliva pri ulasku. Pasivni međunarodni turizam je sličan “skrivenom uvozu”. Odlazeći u inostranstvo, turisti koriste različite usluge i vrše kupovinu. Odliv valute i robe koje turisti iznose (izvoze) u zemlju domaćina uzrok je da mnoge zemlje propisuju svojim građanima ograničenje za iznos nacionalnih ili deviznih sredstava, carinska ograničenja i druge izlazne takse i sl. Pri normalnoj političkoj situaciji i normalnom ekonomskom razvitku, normalno je da se razvijaju paralelno i aktivni i pasivni turizam. • Najveći prihodi od međunarodnog turizma tj. Najviše razvijen akivni turizam imaju SAD, Italija, V. Britanija, Francuska, Španija. Najveću pasivu ima Nemačka, u prošlosti i V. Britanija. Razvoj turizma igra pozitivnu ulogu u privrednom aktiviranju nekih nedovoljno razvijenih regiona i zemalja. Po valutnim prihodima po stanovniku neke tropske ostrvske zemlje (Sejšeli, Barbados, Bermudska ostrva, Jamajka) nadmašuju čak tradicionalne turističke zemlje kao što su Austrija, Švajcarska, Španija, Norveška. • Zemlje s pretežno pasivnim turizmom su: Nemačka, Japan, V. Britanija, Holandija, Švedska, belgija, Finska, Izrael, J. Koreja, Rusija, Tajvan, Kanada. • Zmlje sa aktivnim (receptivnim) turizmom su: Francuska, Španija, Austrija, Italija, Grčka, Irska, Bugarska, Rumunija, Turska, Kipar, Hongkong, Tajvan, Tajland, Indonezija, Malezija, Egipat, Tunis, Maroko, Meksiko, Kuba, pacifičke i karipske ostrvske zemlje, Kina.

  13. Razvoj međunarodnog turizma • Prva faza: U antičkom periodu (Kina, Grčka, Rimska imperija), putovanja su imala trgovački, poslovni i sportski karakter. “Rimska pošta” je igrala ulogu putničke agencije. • Druga faza: Natanak i razvoj putničkih (turističkih) agencija usled industrijalizacije i obrazovanja mladih. Turističko tržište se razvija paralelno sa razvojem saobraćaja, posebno železnice. Pojam “turist” uveo je Samjuel Fig 1800. kojim je označio čoveka koji putuje (putnika). Zatim je enegleski časopis “Sporting magazin” uveo pojam “turizam” 1811. g. Francuski pisac Stendal je 1830. godine upotrebio izraz turizam za označavanje sve masovnijih putovanja. Pojava savremenog turizma vezana je za za ime Tomasa Kuka. On je prvi shvatio da bi železnica bila rentabilna mora da bude puna putnika i da su železničke kompanije spremne da prihvate sniženje cene karte ako im se ponudi popunjavanje vagona. Tako je Kuk došao do ideje da organizuje grupna putovanja vozom. On je 5. 07. 1841. g. organizovao prvo grupno putovanje za antialkoholičare sa 570 ljudi od Lestera do Lafberta i obratno. Godine 1845. je organizovao specijalnu firmu koja je osim putovanja predlagala i druge usluge sa jedinstvenom cenom, tzv. Turistički paket aranžman. Kuk je nudio ekskurzije za ljude različitih finansijskih mogućnosti, tj. Usklađivao je ponudu sa pojedinim segmentima tržišta. Organizuju se obrazovna, trgovinska i druga putovanja. Interes za putovanje je naglo rastao, a on je u putovanja uključivao sve više usluga, kao što su rezervacije za voz i mesta u hotelu. Nivo usluga je bio dobar, a cene prihvatljive.

  14. Godine 1873. Kuk je napravio drugu revoluciju i uveo Kukov kupon, s kojim su pojedini turisti koji su prethodno napravili ugovor, mogli u restoranima hraniti uz popust. Malo kasnije Kuk je uveo i treću inovaciju – cirkularno pismo, koje je neka vrsta čeka kojim se ostvaruju rezervacije i noćenja u pojedinim hotelima. Plaćanje za uslugu klijent je vršio u Kukovoj firmi, a ova firma je kasnije vršila transfer te sume vlasnicima hotela i zadržavala izvestan procenat. Korišćenjem kupona i cirkularnog pisma stvorila je uslove za formiranje mreže turističkih agencija, hotela i restorana povezanih međusobno ugovorima. To je početak hotelijerskih lanaca. Treća faza: Od Drugog svetskog rata do 1980. Turizam s učvršćuje kao industrija, sa svojim mestom u svetskoj i nacionalnoj ekonomiji, s važnom ulogom u međunarodnim odnosima, sa svojim mogućnostima za zdravstveni oporavak ljudi i zadovoljavanje njihovih potreba za odmor i rekreaciju, kuturu, zabavu. Turizam zahvata stotine miliona ljudi i ostvaruje 13% dohotka u svetskoj ekonomiji. Evropa se pretvara u centar svetskog turizma – preko 50% putovanja u svetu, preko 55% smešajnih kapaciteta i prihoda. Burno se razvija i turizam na Bliskom i Dalekom istoku, južnoj Aziji, Severnoj Africi, severnoj i centralnoj Americi i drugim regionima. Razvijaju se različite vrste turizma – morski, planinski, balneološki (banjski), seoski, ekološki itd. Stvaraju se organizacije za izgradnju savremenih objekata – hotela, restorana, zabavnih parkova itd. Četvrta faza: povezana s globalizacijom svetske ekonomije posle 1980. Stvaranje mnoštva međunarodnih udruženja i asocijacija u turizmu. U hotelijerstvu i ugostiteljstvu – lanci, franšizing, holdinzi itd.

  15. GLOBALIZACIJA U TURISTIČKOJ DELATNOSTI Gutanje malih turističkih agencijai turoperatora od velikih turoperatora – TUI, Nekerman, ITS – Nemačka, Tompson – engleska itd.; Uključivanje velikih turoperatora u hotelijerstvo (TUI iz Nemačke ima preko 150 000 ležaja) i druge ekonomske delatnosti turizma; Stvaranje svetskog informacionog i rezervacionog sistema za davanje informacija i usluga turistima. U tom pravcu posebno mesto zauzima Internet, koji uključuje oko 50% svetskih rezervacija za usluge u turizmu; Uključivanje finansijskih, osiguravajućih, penzionih i drugih ustanova u turističku delatnost. To se u praksi realizuje kroz različite oblike kreditiranja turističkih preduzeća i putovanja turista. Povezivanje delatnosti specijalizovanih preduzeća sa pratećim delatnostima – avijacije s hotelijerstvom i turoperatorskom delatnošću, turoperatora s hotelijerskom delatnošću i avijacijom, hotelijera – s turoperatorskom, trgovinskom i saobraćajnom delatnošću. Proces koncentracije i monopolizacije se ostvaruje u dva aspekta – horizontalnom i vertikalnom. HORIZONTALNA KONCENTRACIJA – Objedinjavanje preduzeća u jednom istom sektoru, t.j. Ili samo hotelijerska preduzeća, ili samo putničke agencije, turoperatori itd., koji u određenim slučajevima zadržavaju relativnu samostalnost, a u drugim se spajaju, da se uspešno odupru konkurenciji. U suštini se stvaraju pravi turistički trustovi, koji osvajaju tržište konkretne vrste usluga ili roba.

  16. Na bazi horizontalne koncentracije su stvorene sve hotelske grupe (lanci), na taj način prvih sto (kriterijum za izbor je minimum 4000 soba) drže i koriste 3 472 o86 soba u 24 120 hotela (“Le Monde”, 1997). Prvi je HOSPITALITI FRANŠIZ SISTEMS (SAD) sa 5 500 hotela i 500 000 soba. Drugi je HOLIDEJ IN VORLDVAJD (V. Britanija) sa 2 260 hotela i 386 323 sobe. Treći je ČOJS HOTELS INTERNEŠNEL (SAD) sa 3 646 hotela i 317 423 sobe. Četvrti je AKKOR (Francuska) sa 2 465 hotela i 279 145 soba). Sledećih šest su MARIOT INT; ITT ŠERATON; PROMUS KORP., HILTON HOTEL KORP., KARLSON HOSPITALITI, HAJAT INTERNEŠNEL – svi iz SAD.Ukupno navedenih 10 hotelskih lanaca sa svojih 17 085 hotela i 2 216 923 soba predstavljaju 64%ponude od prvih sto hotelskih grupa. Horizontalna koncentracija se ostvaruje i u restoranstvu posebno u firmama za brzu hranu. Najveću ekspanziju beleže pica-lanci, ali Mekdonalds zadržava prvo mesto. U SAD Pica Xat sa 7000, Dominos Pisa sa 5500 i Litl Kajzers sa 3200 objekata drže 85% tržišta (1996). VERTIKALNA KONCENTRACIJA – pojedina preduzeća s različitim predmetom delatnosti kao hoteli, turoperatori, posrednici i dr., objedinjuju svoju delatnost u turizmu, izlazeći na tržište usluga i roba najčešće u formi turističkih putovnja sa zajedničkom cenom. Tipičan primer za vertikalnu koncentraciju je ulazak aviokompanija u turistički biznis.

  17. TURISTIČKI REGIONI SVETA • Sledeća tabela prikazuje putovanja (dolaske) turista u svetu i po pojedinim kontinentima (teritorijama) za period 1950-2010. g. (hilj. turista).

  18. Evropski kontinent je objekt najviše međunarodnih puovanja, dok na samom kontinentu preovlađuju putovanja ka Južnoj i Zapadnoj Evropi, u vezi s odmorom i rekreacijom u primorskim zonama. Evropskim zemljama 2001. g.je pripadalo preko 50% materijalno-tehničke baze u turizmu sveta (hoteli, restorani, objekti za zabau).Evropske zemlje su takođe osnovni generatori i polazišta turističkih putovanja, i realizuju značajne prihode od turizma. Afirmisane turističke zemlje Evrope su: Francuska, Španija, V. Britanija, Švajcarska, austrija, Italija, Grčka, Nemačka, Holandija i druge. Brzo se turistički razvijaju Zemlje Evrope i Bliskog istoka: Turska, Kipar, Češka, Hrvatska, Rusija, bugarska i Rumunija. • Američki kontinent takođe je objekt brojnih putovanja, posebno Srednja i Severna Amerika i Karipski basen. SAD su na prvom mestu u svetu po turističkim putovanjima u zemlji inostranstvu, kao ipo valutnim prihodima i rashodima. Afirmisane turističke države u Americi su Kanada, Meksiko, Brazil. Brzo se turistički razvijaju zemlje Srednje Amerike: Dominikanska republika, Kuba. • Azijsko-pacifički region je u usponu, posebno destinacije koje imaju egzotičan karakter i visok nivo usluga. Brzo se razvija turizam u Kini, Tajlandu, Singapuru, Indiji, Indoneziji, Filipinima, Cejlonu, Tajvanu, Vijetnam.

  19. Afrika se učvršćuje na međunarodnom turističkom tržištu, posebno Severna Afrika – Egipat, tunis, Maroko. U srednjoj i južnoj Africi nude specifične vrste turizma – ekoturizam, safari, lovni turizam. • Australija kao jedna od najdužih destinacija u svetskom turizmu ima tradicionalno dobar i raznovrstan turizam i velike prirodne resurse. RAZVIJENE VRSTE TURIZMA • Rekreacioni (odmarališni) turizam – morski i planinski. Zauzima preko 70% puovanja turista. Samo Francuska rivijera (Azurna obala) ima 8 mil. posetilaca (kao Grčka). Povećava se letnji odmarališni turizam u planinskim regionima. • Balneološki –6% putovanja i prihoda u svetskom turizmu (najviše u Evropi). • Maršrutno-saznajni i kulturni turizam – Zauzima oko 9% putovanja u svetu. U porastu zato što raste interesovanje za specijalizovana putovanja u oblasti kulture, umetnosti, arhitekture, istorije. Povećava se broj putovanja učenika i studenata. • Poslovni (biznis i kongresni) turizam – Zauzima oko 4-5% od putovanja i 10% prihoda od turizma u svetu. Godišnje se održi oko 7 000 kongresa, od kojih 2/3 u Evropi. Kongresni centri su Pariz, London, Ženeva, Beč, Njujork, San Francisko. • Religiozni turizam – Zauzima oko 4% putovanja u svetu (100 mil. putnika). Godišnje samo Rim poseti oko 6 mil. turista. Najvažniji centri hodočašća su Vatikan, Meka, Jerusalim, Fatima, Čenstohova, Gvadelupa (Meksiko), Kerbala.

  20. NOVE VRSTE TURIZMA • Razonoda • Zabavni centri (Diznilend) u turističkim odmaralištima i naseljima (Italija, Španija, Francuska, SAD); Velike zabavne parkove u Floridi i Kaliforniji poseti više turista nego američke nacionalne parkove ili gradove Vašington i Njujork. Za 35 godina floridski “Diznilend” je realizovao 4 mlrd. Posetilaca, a aerodrom Orlando koji ga opslužuje je imao veći promet putnika nego “Kenedi” u N.Y. Novi par u blizini koštao je 600 mil. USD. Sličnih parkova ima u okolini Pariza (Evrodiznilend), Los Anđelesa, Tokija, Kantona itd. • Kazina – Las Vegas (samo hotek “Ekskalibur” ima 4000 soba i 3000 automata za kockanje), Atlantik siti, Monte Karlo, Makao. • Sajmovi – Minhenski sajam piva (1999. g. Bilo jeoko 6 mil. Posetilaca koji su popili 5,8 mil. litara piva – prihod od jedne sedmce oko 350 mil. DM);Najviše sajmova i izložbi se održava u Nemačkoj (Hanover, Frankfurt, Lajpcig), V. Britaniji, SAD i Francuskoj. Od sajamskog turizma Francuska zaradi 1% svog BDP. • Karnevali – Brazil (prihodi oko 2,5 mlrd. USD, rashodi – 1 mlrd. USD); • Atrakcije – posebno u oblasti kulinarstva i nacionalne kuhinje; • Sportske manifestacije – Španija, Grčka, SAD, Meksiko.

  21. B) Brodski turizam • SAD, Italija, Nemačka, Francuska, Španija, V. Britanija su izgradile brodove nove generacije (lajnere) za kružna putovanja po celom svetu. U klasi luksuznih brodova vodeći je “Grand Princes” britanske firme P&O sa 104 000 BRT, luksuznim kabinama sa 2600 mesta. “American world city” je pravi ploveći grad za 6000 putnika i 2400 članova posade. Italijanski brod “Karavan diznilend” dužine 270 m, sa 12 paluba, 1230 kabina, 3400 putnika, 1100 članova posade, 2 restorana sa 1000 mesta, 4 bazena. To je visoko efektivan turizam. Bugarska investicija u dva broda na Dunavu – “Sofija” i “Ruse”, isplatila se za tri godine. Rusija ima razvijenu rečnu turističku flotu Volgi, Egipat na Nilu, itd. C) Ekološki turizam (seoski, zeleni, safari, itd.). • Francuska – zemlja elitnog seoskog urizma. Safari turizam je razvijen u Keniji. • Island – u poslednjih 15-20 g. S najvećim godišnjim rastom broja turista i prihoda. D) Ski turizam – Poslednjih godina u krizi. Razvijen u zimskim odmaralištima u SAD, Austriji i drugim alpskim zeljama, Skandinaviji. E) Kulturni turizam – u porastu su putovanja radi razgledanja kulturnih, istorijskih i arhitektonskih objekata i naselja u pojedinim zemljama (Egipat, Grčka, Italija, Francuska, Peru, Indija, Kina). F) Sportski turizam – jedan od najstarijih oblika turizma (olimpijade u antičkoj Grčkoj).U nizu zemalja kao što su SAD, Španija, Italija, Rusija, Kina itd. je izgrađena specijalizovana baza i organizacija za njihovo održavanje.

  22. SPECIFIČNE VRSTE TURIZMA VEZANE S GEOGRAFSKOM SREDINOM I PRIRODOM Razvijaju se kao “alternativa” masovnom (odmarališnom) turizmu. • Prva grupa – sa društveno-ekonomskim značajem. Tu spadaju poslovni (kongresni) turizam, usputne turističke usluge, turizam u naseljima s unikalnim znamenitostima, ekološki, seoski, zeleni, omladinski, lovni, hobi turizam i drugi. • Druga grupa – turizam, povezan s prirodom i specifičnim sportovima i klupskim tradicijama, koje emaju ekonomski, nego više socijalni značaj. - Pešački turizam – u svetu su izgrađene brojne pešačke staze i putevi za organizovano pešačenje (planinarenje, staze u nacionalnim parkovima i sl.) - Alpinizam – Nepal i druge visokoplaninske zemlje. - Speleološki (pećinski) turizam – u kraškim predelima. Oduševljava mlade, posebno studente. - Biciklistički turizam – Moderan u poslednje vreme u Evropi i S. Americi. - Auto-moto turizam –Međunarodne i nacionalne organizacije; održavaju se pohodi, reliji, karavani, smotre starih tipova ili određenih marki automobila, itd. - Ski-turizam – jedan od najrazvijenijih; zimske olimpijade i druga takmičenja; - Orijentacija u prirodi, uključujući i ski-orijentaciju. Organizuju se takmičenja. - Ekoturizam (zaštita prirode) i ekskurziono letovanje. - Vodeni turizam – različita putovanja i pohodi (čamcem, surfing, skijanje na vodi, itd.

  23. RECEPTIVNA TURISTIČKA TRŽIŠTA Međunarodni turistički tokovi se odlikuju pre svega određenim geografskim usmerenjem i teritorijalnom koncentracijom. Raspored međunarodnih turističkih putovanja prema različitim državama zavisi najviše od turističke ponude, koju one formiraju. Po pokazatelju “broj stranih turističkih poseta” čelna mesta na svetskoj rang listi poslednjih godina zauzimaju SAD, Francuska, Španija i Italija. Te četiri zemlje privlače oko 31% međunarodnih turističkih putovanja sveta (1996), i 35% svetskih prihoda od međunarodnog turizma. Osim navedenih najvećih receptivnih tržišta u međunarodnom turističkom biznisu prisustvuje i niz drugih nacionalnih tržišta s obimnom turističkom ponudom, koji stalno uvećavaju svoj udeo na tržištu. Brzo se razvijaju receptivna tržišta u Centralnoj Evropi posle 1990. g. (Poljska, Češka), u Sredozemnom basenu (Turska, Tunis, Maroko), u istočnoj Aziji i pacifiku (Hongkong, Novi zeland, Filipini, Kina) (tabela).

  24. Broj poseta turista Najveći rashodi za turizam Najveći prihodi od turizma (u hilj. 1997) mil USD) (mil. USD)

  25. Glavni turistički pravci u svetu

  26. Karta međunarodnog turizma, 1993.

  27. Međunarodne turističke posete i dohodak, 1950-2002

  28. Udeo međunarodnih turističkih poseta po regionima, 1950-2000

  29. Primeri ekoturizma Južna Afrika Kanadski sever

  30. PRIMER RELIGIOZNOG TURIZMA: MEKA - CENTAR HODOČAŠĆA U ISLAMSKOM SVETU

  31. Primer sportskog turizma - korida u Španiji

  32. Primer karnevalskog i morskog turizma – Rio de Žaneiro

More Related