Krivično/kazneno procesno pravo – Predavanja i vježbe

1. Krivično/kazneno procesno pravo – Predavanja i vježbe Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Doc.dr. sc. Haris Halilović

2. Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Doc. dr. sc. Haris Halilović Tel. +387 33 561 275 E – mail: hhalilovic@fknbih.edu

3. Postupak optuživanja • Pojam • Pod pojmom optužnice treba razumijeti pismeni i u zakonskoj formi sastavljeni zahtjev tužioca, da se odredi glavni pretres protiv određene osobe kao optuženog zbog određenog krivičnog djela[1]. Optužnica predstavlja temeljni procesni akt optuženja u redovnom krivičnom postupku[2]. • [1]Ilić, M.: Krivično procesno pravo, priredila mr. Hajrija Sijerčić-Čolić, Studentska štamparija Univerziteta Sarajevo, 1997. str. 194. • [2]Ibidem, str. 193.

4. 2. Podizanje optužnice • Kad u toku istrage Tužitelj nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni učinio krivično djelo, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje.

5. Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni, odnosno optuženi i branitelj, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.

6. 3. Sadržaj optužnice Optužnica sadrži: • naziv Suda, • ime i prezime osumnjičenog, s osobnim podacima, • opis djela iz kog proizlaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto učinjenja krivičnog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi,

7. zakonski naziv krivičnog djela, s navođenjem odredbe krivičnog zakona, • prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznačenje svjedoka i vještaka ili pseudonima zaštićenih svjedoka, spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz, • rezultat istrage, • dokaze koji potkrijepljuju navode optužnice.

8. Jednom optužnicom može se obuhvatiti više krivičnih djela ili više osumnjičenih. • Ako se osumnjičeni nalazi na slobodi, u optužnici se može predložiti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru može se predložiti da se pritvor produži ili da se pusti na slobodu.

9. 4. Odlučivanje o optužnici • Sudija za prethodno saslušanje može potvrditi ili odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u roku od osam dana, a u složenim predmetima u roku od 15 dana od dana prijema optužnice. Ukoliko odbije sve ili pojedine tačke optužnice, sudija za prethodno saslušanje donosi rješenje koje se dostavlja tužiocu.

10. Prilikom potvrđivanja optužnice, sudija za prethodno saslušanje proučava svaku tačku optužnice i dokaze koje mu je dostavio tužilac kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje. • Pošto se potvrde pojedine ili sve tačke optužnice, osumnjičeni dobiva status optuženog. Sudija za prethodno saslušanje dostavlja optužnicu optuženom i njegovom braniocu.

11. Sudija za prethodno saslušanje dostavit će optužnicu optuženom koji je na slobodi bez odgađanja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvrđivanju optužnice.

12. Sudija za prethodno saslušanje obavijestit će optuženog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optužnice ima pravo na podnošenje prethodnih prigovora, da će ročište o izjašnjavanju o krivici biti zakazano odmah nakon donošenja odluke o prethodnim prigovorima, odnosno po isteku roka za ulaganje prethodnih prigovora, te da može navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na glavnom pretresu.

13. Nakon odbijanja svih ili pojedinih tačaka u optužnici, tužilac može podnijeti novu ili izmijenjenu optužnicu koja će biti zasnovana na novim dokazima. Nova, odnosno izmijenjena optužnica podnosi se na potvrđivanje.

14. 5. Izjašnjenje o krivnji • Izjavu o krivici optuženi daje sudiji za prethodno saslušanje u prisustvu tužioca i branioca.

15. Prije izjave o priznanju krivice optuženi će biti upoznat o svim mogućim posljedicama priznanja krivice u smislu odredaba o priznanju krivnje.

16. Ukoliko se optuženi ne izjasni o krivici, sudija za prethodno saslušanje će po službenoj dužnosti unijeti u zapisnik da optuženi poriče krivicu.

17. Ako se optuženi izjasni da je kriv, sudija za prethodno saslušanje uputit će predmet sudiji, odnosno vijeću radi zakazivanja ročišta na kojem će biti utvrđeno postojanje uslova iz člana 230. zakona.

18. Ukoliko se optuženi proglasi krivim nakon završetka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivice i naknadno prizna krivicu, njegova izjava o poricanju krivice neće biti uzeta u obzir prilikom odmjeravanja sankcije.

19. Nakon unošenja izjave o poricanju krivice u zapisnik, sudija za prethodno saslušanje proslijedit će predmet sudiji, odnosno vijeću kojem je predmet dodijeljen s ciljem zakazivanja glavnog pretresa, a dokaze koji potkrepljuju navode optužnice vraća tužiocu.

20. Glavni pretres bit će zakazan u roku od 30 dana od dana izjašnjavanja o krivici. Ovaj rok može se izuzetno produžiti za još 30 dana.

21. 6. Razmatranje izjave o priznanju krivice • Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivice, Sud provjerava: 1. da li je do izjave o priznanju krivice došlo dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, 2. da li je optuženi upozoren i razumio da se izjavom o priznanju krivice odriče prava na suđenje, 3. da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog,

22. 4. da li je optuženi upoznat i razumio moguće posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev, i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, 5.da li je optuženi upoznat s odlukom o naknadi troškova krivičnog postupka i s pravom da bude oslobođen naknade u slučaju utvrđenom zakonom.

23. Ako Sud prihvati izjavu o priznanju krivice, izjava optuženog unijet će se u zapisnik i nastaviti s pretresom za izricanje krivičnopravne sankcije. • Ako Sud odbaci izjavu o priznanju krivice, to će saopćiti strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik. Izjava o priznanju krivice ne može se koristiti kao dokaz u daljnjem toku krivičnog postupka.

24. 7. Pregovaranje o krivnji • Osumnjičeni, odnosno optuženi i njegov branilac mogu do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa pred apelacionim vijećem pregovarati s tužiocem o uslovima priznavanja krivice za djelo za koje se osumnjičeni, odnosno optuženi tereti.

25. Sporazum o priznanju krivice ne može se zaključiti ako se optuženi na ročištu za izjašnjavanje o krivici izjasnio da je kriv.

26. Prilikom pregovaranja sa osumnjičenim, odnosno optuženim i braniocem o priznanju krivice, tužilac može predložiti izricanje kazne ispod zakonom određenog minimuma kazne zatvora za to krivično djelo, odnosno blažu sankciju za osumnjičenog, odnosno optuženog u skladu s krivičnim zakonom.

27. Sporazum o priznanju krivice sačinjava se u pisanoj formi i uz optužnicu se dostavlja sudiji za prethodno saslušanje, sudiji odnosno vijeću. • Sudija za prethodno saslušanje, sudija odnosno vijeće sporazum mogu prihvatiti ili odbaciti.

28. Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivice, Sud provjerava: 1. da li je do sporazuma o priznanju krivice došlo dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogućim posljedicama, uključujući i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, i troškove krivičnog postupka,

29. da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog, • da li optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivice odriče prava na suđenje i da ne može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju koja će mu se izreći,

30. da li je izrečena krivičnopravna sankcija ispod zakonom određenog minimuma za to krivično djelo, odnosno blaža sankciju za osumnjičenog, odnosno optuženog u skladu s krivičnim zakonom. • da li je oštećenom pružena mogućnost da se pred tužiocem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu.

31. Ako Sud prihvati sporazum o priznanju krivice, izjava optuženog unijet će se u zapisnik i nastaviti s pretresom za izricanje krivičnopravne sankcije predviđene sporazumom. • Ako Sud odbaci sporazum o priznanju krivice, to će saopćiti strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik. Istovremeno će se odrediti datum održavanja glavnog pretresa. Glavni pretres bit će zakazan u roku od 30 dana. Priznanje iz ovog sporazuma ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.

32. Sud će obavijestiti oštećenog o rezultatima pregovaranja o krivici.

33. 8. Povlačenje optužnice • Tužitelj može povući optužnicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvrđivanja, a nakon toga, pa do početka glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za prethodno saslušanje koji je potvrdio optužnicu. • U gore navedenom slučaju, postupak se obustavlja rješenjemo čemu se odmah obavještavaju osumnjičeni, odnosno optuženi i branitelj, kao i oštećeni.

34. 9. Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru • Prethodnim prigovorima se: 1. osporava nadležnost, 2. ističu okolnosti prema kojim je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje isključuju krivično gonjenje. 3. ukazuje na formalne nedostatke u optužnici, 4. osporava zakonitost dokaza,

35. 5. zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka, 6. osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja.

36. Literatura: • SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008. • SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga II Tok redovnog krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008. • Zakon o krivičnompostupkuBosneiHercegovine (“SlužbeniglasnikBiH”, br. 3/03, 32/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09) ili • Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, (“SlužbenenovineFederacijeBiH”,br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07 , 9/09 i 12/10).