vrste sociologije n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Vrste sociologije PowerPoint Presentation
Download Presentation
Vrste sociologije

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 24

Vrste sociologije - PowerPoint PPT Presentation


  • 114 Views
  • Uploaded on

Vrste sociologije. Individualističko “objašnjenje” Načela teorije racionalnog izbora. Pojedinci su racionalni djelatnici, a kolektiv je zajednica racionalnih pojedinaca (metodološki individualizam) Racionalnost se mjeri kalkulacijom ciljeva i sredstava (troškova i dobiti; ugode i boli)

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Vrste sociologije' - sahkyo


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
individualisti ko obja njenje na ela teorije racionalnog izbora
Individualističko “objašnjenje”Načela teorije racionalnog izbora
  • Pojedinci su racionalni djelatnici, a kolektiv je zajednica racionalnih pojedinaca (metodološki individualizam)
  • Racionalnost se mjeri kalkulacijom ciljeva i sredstava (troškova i dobiti; ugode i boli)
  • Ljudi slobodno donose odluke o svom ponašanju
  • Izbor će se se rukovoditi maksimalizacijom ugode/koristi za pojedinca (maximin načelo)
  • Izbor se može kontrolirati kaznom ili boli – društveni ugovor.
primjer dru tveni ugovor
Primjer: društveni ugovor
  • Sebični interes
  • Maksimalizacija dobiti
  • Strah od kazne
  • Ulog tj. ograničenje suvereniteta/slobode aprox. jednak koristi
primjeri ii teorija racionalnog izbora
Primjeri II:teorija racionalnog izbora
  • Podjela uloga u braku (Gary Becker)
  • “Tragedija seljaka” (Garrett Hardin)
    • “racionalizacija potrošnje vode”
  • Nastanak korupcije (rent-seeking behaviour)
  • Ponašanje kolektiva (stranaka)
  • Mehanizmi sklapanja koalicija
  • Isplativost ovisnosti (Becker), rasne diskriminacije
popper na elo racionalnosti
Popper: “načelo racionalnosti”
  • Smisao NR: opća premisa “logike situacije”
  • Formulacije:
    • "Subjekti uvijek djeluju primjereno postojećoj situaciji“
    • "Svaka je akcija racionalni odgovor na neku problemsku situaciju“
    • "Svaka osoba u problemskoj situaciji racionalno odgovara na nju“
    • “u problematičnim situacijama osobe najčešće racionalno reagiraju na njih“
  • Problem s načelom racionalnosti: što je neistinit
sociobiolo ka teorija
Sociobiološka teorija
  • Hamiltonovo načelo inclusive fitness (Dawkinsova teorija sebičnog gena):
    • žrtvovanje za srodnike u mjeri genetske srodnosti (srodnička selekcija)
    • Maksimalizacija dobiti za gen: činiti sve da se umnoži identičan genski pool
  • Trivers: “recipročni” altruizam:
    • “pozitivno” samo ako donosi korist u budućnosti
    • (teorija igara – Axelrod)
razmjeri obja njenja na temelju teorije sebi noga gena
Razmjeri objašnjenja na temelju teorije sebičnoga gena
  • spolni dimorfizam
  • diferencijalni reproduktivni uspjeh:
    • Agresivnost
    • altruizam
  • Spolna distribucija kriminala (Daly/Wilson)
  • Vremenska raspodjela kriminala
  • Diferencijalni roditeljski ulog (M/Ž, Trivers-Willard, pubertet)
  • Odnos među braćom, blizancima i sl.
  • Udvaranje, ljubomora, brak, silovanje...
individualisti ko razumijevanje
Individualističko razumijevanje
  • Ljudske socijalne interakcije su iznimno fleksibilne i raznolike.
  • Razlog: mi svjesno interpretiramo svijet kao smislen – simboličan:: ovisan o situaciji
zna enja u tuma enju akta ili doga aja
Značenja u tumačenju akta ili događaja
  • Akt
  • Situacija
  • Definicija
  • Stvorena emocija kod žrtve
tuma enje hermeneutika
Tumačenje (hermeneutika)
  • Mogućnost tumačenja tuđih djela i namjera: iz pojma “jastva”, “unutrašnje osobnosti” koja nam dopušta da o sebi i drugima mislimo kao da su “izvan” nas.
  • Taj osjećaj “jastva” (self) omogućuje nam da shvatimo da i drugi ljudi imaju “ja” i da preuzmemo ulogu drugih u našoj mašti, da vidimo stvari iz njihove perspektive – i da predvidimo njihove odgovore na naše akcije.
  • “Uživljavanje” (empatija)
  • Svaka interakcija je moguća jer se ponašanje može uklopiti u definicije i očekivanja koja dijelimo s drugima
simboli ni interakcionizam
Simbolični interakcionizam
  • Što sve može biti simbol? Sve – ako se ljudi slože – ili ako mogu priopćiti svoje značenje.
  • Interakcionizam: mi ne reagiramo na druge ljude izravno, već tumačimo svakodnevni život pomoću kategorija i definicija koje nam je dala naša kultura i koje smo naučili u interakciji s drugima
  • Najveći broj takvih interakcija prolazi nezapaženo, jer ih uzimamo zdravo-za-gotovo.
  • Ali svatko ima svoj način izražavanja koji treba uklopiti u širi kontekst značenja.
  • “Self” ili “ja” je različito s obzirom na različite osobe i različite situacije. Neka su ponašanja svojstvena formalnim prilikama, neka neformalnim ili pak posve intimnim.
  • To ne znači da smo neiskreni: neiskreni smo samo kada se prikazujemo onakvima kakvi ni sami ne želimo biti.
simboli ni interakcionizam ii
Simbolični interakcionizam II
  • Katkada (štoviše često) mi nismo ni svjesni da se ponašamo na određeni (ne)konvencionalan način. Tek kada počnemo razmišljati da nas drugi vide na određeni način, počinjemo shvaćati te implicitne konvencije.
  • Kako ljudi rade svoje dojmove? –
  • Status i uloga: status: muškarca, žene, vozača, studenta. Tim je statusima pripisana određena uloga – određen tip ponašanja. Stoga svaka “javnost” promatra različite “uloge” našeg “ja”.
simboli ni interakcionizam iii
Simbolični interakcionizam III
  • Ponekad su ta ponašanja jasna, a ponekad su dvosmislena ili ih čak niti nema. Mi često ne znamo kako se ponašati u određenoj situaciji stoga aktivno kreiramo svoju ulogu, ili zamišljamo različite situacije s obzirom na to kako nas drugi vide tj. kako mi smatramo da nas drugi vide.
  • Najčešće uzimamo u obzir očekivanja koja drugi imaju o našem ponašanju. Ta očekivanja stvaraju bezbroj malih pravila o kojima ne razmišljamo ozbiljno.
  • Goffman: primjeri neizrečenih pravila: “građanska nepažnja” prema strancima: svjesni smo prisutnosti drugih, ali izbjegavamo kontakt očima i sl.
  • Ta pravila vidimo samo kada ih netko prekrši: ako buljimo u nekoga u liftu, uskoro ćemo vidjeti da smo prekršili neko trivijalno pravilo prema bijesnoj reakciji drugoga.
  • Potpuna slika društva mora uključivati objašnjenje tih nepisanih, malih pravila, a ne samo onih za koje znamo.
dramatur ki pristup
Dramaturški pristup
  • “Dramaturški pristup” (Goffman): ljude brine tzv. Impression management: oni pokušavaju kontrolirati dojmove koje čine na druge kako bi se prikazali u najboljem svjetlu. Oni paze i na konstrukciju “okoline”,kako bi se njihov “ja” u nju najbolje uklopio. Recimo, paze na odijevanje koje će se uklopiti u određenu situaciju (s prijateljima, pri zapošljavanju i sl.)
  • Postoji “prednji” i “stražnji” dio pozornice za naše “ja”. (Konobarica: glumi jednu ulogu sa kupcima i mijenja svoju ulogu kada dođe u kuhinju. Roditelji glume pred djecom da se ne svađaju; parovi kada su sami komentiraju vlastiti i tuđi “učinak” na nekoj zabavi; profesori ne pokazuju svoj prijezir prema kolegama; politički vođe glume “zadovoljstvo” ili “samouvjerenost” pred javnošću; )
  • Katkada predstava ne uspijeva, i ljudi su vrlo sposobni raspoznati tuđu “glumu”, preko znojenja, lošeg prostornog rasporeda…Unatoč tome, rijetko izazivamo kredibilitet “glumca”: svi radije održavaju “obraz” drugoga. Loša “gluma” je neugodna za sve. I stoga participiramo u “pomnom nepromatranju” potencijalno neugodnih okolnosti (kruljenje u želucu, kopanje nosa, izgled disfigurirane osobe, loše izgovore itd.) Takozvani “bonton” nije ništa drugo doli implicitni dogovor da jedni drugima pomažemo u “čuvanju obraza”.
etnometodologija
Etnometodologija
  • Proučavanje konstrukcije i konvencionalne definicije stvarnosti u svakodnevnim interakcijama.
  • Razotkrivanje nepisanih pravila ponašanja i konvencija.
  • 1. eksperiment: uputa studentima da se prema roditeljima ponašaju kao prema nepoznatim osobama (15 minuta). Reakcija roditelja: konsternacija, začuđenost, bijes, šok, živčanost, nelagoda – ali očajnički pokušaj da se “situacija vrati u normalu”. Roditelji se nisu zabavljali, niti smatrali da je takvo razotkrivanje konvencija posebno poučno.
  • 2. eksperiment: razgovor oca i djeteta: “Kuda ideš”/”Van”/”Što ćeš raditi?”/”Ništa”/”Kad ćeš se vratiti?”/”Kasnije”
etnometodologija1
Etnometodologija
  • 3. eksperiment (“što misliš…?”): “Pukla mi je guma”/”Kako to misliš – pukla ti je guma?”/”Kako to misliš, kako to mislim? Probušena guma je probušena guma. Upravo sam to i mislio. Ništa posebno. Kakvog li pitanja.”
  • Ili: “Kako si?”/”Kako sam s obzirom na što? Na zdravlje, financije, rad u školi, moju duševnu nepomućenost, moj…?”//”Čuj samo sam htio biti uljudan. Iskreno, uopće me ne zanima kako si!”
neverbalna komunikacija body language
Neverbalna komunikacija (“body language”)
  • geste, izrazi, pokreti, gestikulacije licem, manipulacija fizičkim prostorom među ljudima.
  • Edward Hall (“Nijemi jezik”): Za stolom, fizička “distanca” (do 5cm intimna; do 1m osobna; do 3m socijalna; iza 3m – javna). (Pretpostavka: da su geste i “distance” kulturno uvjetovane)
  • Razlike s obzirom “tko” narušava distancu. Muškarci sjede odvojenije jedan od drugoga nego žene; kada prijatelj naruši prostor reagiramo blaže nego kada ga naruši stranac; kod distance različitih spolova – reakcija je različita.
problemati ne interakcije
Problematične interakcije
  • Smisao: uvid u situacije koje ne možemo objasniti “makro” teorijama
  • H. Becker o korištenju marihuane
  • Muški liječnik, ženski pacijent (Henslin, Briggs) – formiranje rituala: kreiranje različitih “scena”: 1. prihvaćanje uloge pacijenta; 2. liječnik pristupa “profesionalno”, gleda u oči, pažljivo sluša; odlučuje da je ispitivanje nužno i odlazi; 3. ulazi sestra – pretvaranje “osobe” u “neosobu” – “kliničko (neosobno) ispitivanje”; tješenje; liječnik je još uvijek odsutan; 4. sestra; ulazi liječnik; deseksualiziranje interakcije; pružanje “pravnog svjedoka” o primjerenosti (neosobnosti) situacije; pacijent ne govori, izbjegava kontakt očima…5. Liječnik izlazi. Sestra pomaže da se uloga neosobe pretvori ponovno u osobu.
  • Slučaj ubojstva Kitty Genovese: primjer nevoljkosti da se uplićemo u problematične situacije – apatija promatrača. Ljudi prvo promatraju “ključeve tumačenja situacije kod drugih promatrača”. Nitko ne želi pretjerano reagirati i time “izgubiti obraz”.
  • Takooshian/Bodinger: lažne provale
  • Milgramovi eksperimenti s poslušnošću
fenomenologija socijalna konstrukcija zbilje
Fenomenologija:Socijalna konstrukcija zbilje
  • Schutz: danost stvarnosti problematična; ona je samo interpretacija naših dojmova, i različite kulture različito interpretiraju svijet
  • Berger – Luckman: proces socijalne konstrukcije:
    • 1. eksternalizacija (proizvođenje predmeta, simbola itd.)
    • 2. objektivacija (gubitak svijesti da smo mi stvorili predmete svijeta);
    • 3. internalizacija (navodno “objektivne” činjenice postaju dio naše “unutrašnjosti” – svijesti)