1 / 15

Ru đer Josip Bošković potraga za jedinstvom

Ru đer Josip Bošković potraga za jedinstvom. Milan M. Ćirković Astronomska opservatorija Beograd Departman za fiziku Univerziteta u Novom Sadu E-mail: mcirkovic @aob.bg.ac.yu 15 . V 2006. Scila i Haribda istorije nauke. Predrasude o samoj nauci...

Download Presentation

Ru đer Josip Bošković potraga za jedinstvom

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ruđer Josip Boškovićpotraga za jedinstvom Milan M. Ćirković Astronomska opservatorija Beograd Departman za fiziku Univerziteta u Novom Sadu E-mail: mcirkovic@aob.bg.ac.yu 15. V 2006.

  2. Scila i Haribda istorije nauke • Predrasude o samoj nauci... • Nauka se ne bavi “istinom”, već objašnjavanjem i predviđanjem fenomena. • Ekstrem 1: “vigovsko tumačenje istorije” • Interpretacija istorije prema današnjim normama, a posebno današnjoj korisnosti; • lažni kompleks superiornosti; • pseudo-istorija često u službi nacionalizma i slične patologije. • Ekstrem 2: (postmoderni) relativizam • Odbacivanje ideje o progresu, doživljavanje naučnih rezultata kao “diskursa” koji dozvoljava vannaučna tumačenja; • najčešće iracionalan i ideološki motivisan.

  3. “Prvi multidisciplinarni genije” • Ruđer J. Bošković (1711-1787): oličenje prosvetiteljstva • U petnaestoj godini prišao jezuitskom redu, studirao matematiku i fiziku na Collegio Romano. • Od 1740. profesor matematike (Rim, Pavija, Venecija, Milano) i povremeni diplomata u službi svog reda i Vatikana. • On the road: Živeo bar po nekoliko meseci i u Beču, Istanbulu, Parizu, Basanu, Londonu, Breri, Sankt Petersburgu, Varšavi,... • Najznačajniji radovi u astronomiji, ali takođe i filozofiji, fizici, primenjenoj matematici, mehanici, građevinarstvu, geofizici, arheologiji i istoriji nauke...

  4. Dve srećne okolnosti • Boškovićevo dubrovačko poreklo • Pomorska i trgovačka država na visokom kulturnom nivou • Multikulturna i multietnička tradicija • Jedno od najliberalnijih društava tadašnjeg sveta • Jezuitsko obrazovanje i kulturna tradicija • Od Klavijusa (1538-1612), prirodne nauke i matematika važne u obrazovanju • Kirher, Sentmartonji, Koplston, Tejar de Šarden...

  5. Nauka XVIII veka: između Njutna i Faradeja • 1687: Philosophia Naturalis Principia Mathematica • Njutnovo delo kao granica prednaučne i naučne epohe • Niz briljantnih potvrda klasične fizike: Hajgens, Halej, Laplas, Lagranž, Heršel... • Osnovna metodološka tekovina: • Dinamički zakoni (opšte) + • Granični uslovi (posebno)

  6. Delići Boškovićevog empirijskog rada • Prvi geometrijski postupak za određivanje ekvatora Sunca i planeta iz 3 posmatranja površine (1736). • Metod za određivanje orbita planeta iz malog broja posmatranja (1738). • Prvi pouzdano odredio orbitu Urana, svega par godina nakon Heršelovog otkrića. • Posmatrao komete i dao elegantno rešenje problema određivanja kometskih putanja. • Razmatrao poreklo polarne svetlosti, aberacije zvezdane svetlosti, lokalnih razlika u Zemljinom gravitacionom polju... • Opera pertinentia ad opticam et astronomiam, etc. (1785) u pet tomova. • U svom empirijskom radu, Bošković je najsnažnije podržavao Njutnovu fiziku!

  7. Potraga za “teorijom svega” • Teorija prirodne filozofije (bečko izdanje 1758; mletačko ispravljeno 1763.) • Dragi čitaoče, pred tobom se nalazi Teorija Prirodne Filozofije, izvedena iz jedinstvenog zakona Sila... • “Možda je u osamnaestom veku, jedino renesansni um poput Boškovića, koji je uspešno objedinio intelektualne i administrativne aktivnosti u svim oblastima misli i prakse, mogao imati dovoljno hrabrosti da pretpostavi da sama Priroda nije ništa manje multikulturna.” – Džon Berou (1990)

  8. Problem (dis)kontinuiteta i “paradoks” sudara • Pretpostavka atomske strukture materije vodi do niza “Zenonovih” problema! • Ako su atomi tačke, kako se uopšte mogu sudarati? I zašto svi ne kolapsiraju u jednu tačku pod dejstvom gravitacije? • Bošković postavlja “paradoks” sudara: ako se u sudaru brzina objekta trenutno menja, onda tačni merni instrument mora u istom trenutku pokazivati dve vrednosti - što je apsurd. • Ovo koristi kao argument za kontinuitet svih promena!

  9. Problem makroskopskih čvrstih tela • Šta održava na okupu “mala” čvrsta tela iz svakodnevnog života? • Tek je kvantna mehanika (Bor, Pauli, Onsager i dr.) rešila ovaj problem 1930-tih godina! • Bošković je prvi bio svestan da je to uopšte problem!

  10. “Univerzalni zakon sile” • Boškovićevo rešenje: različiti režimi jedinstvenog dinamičkog zakona! • Na velikim udaljenostima dobijamo Njutnov zakon gravitacije (F ~ R-2). • Na malim udaljenostima, odbojna sila sprečava kolaps. • Između ta dva granična slučaja - domen makroskopskih čvrstih tela. • Zakon je kontinuiran! “...on dozvoljava sile koje na veoma malim rastojanjima nisu privlačne, kako je Njutn pretpostavljao, već su... odbojne; mada ove postaju sve veće i veće neograničeno, kako se razdaljine neograničeno smanjuju.”

  11. Istorija fizike kao istorija objedinjenja... • Objedinjenje nije luksuz, već nužnost! • Velike epohe u istoriji fizike određene su upravo fazama projekta objedinjenja. • Niko neće ostati bez posla zbog “Teorije svega”!

  12. Gde smo danas na putu objedinjenja? • Standardni model = elektroslaba teorija + kvantna hromodinamika sa SU(3)  SU(2)  U(1) simetrijom) ima čak 19 slobodnih parametara! • Ovo svakako nije kraj priče...

  13. Ka konačnom objedinjenju... • Najperspektivniji kandidat za “Teoriju svega” je tzv. teorija (super)struna. • Oscilacije struna predstavljaju klasične čestice. • Neophodne dodatne dimenzije. • Koliki je minimalni broj slobodnih parametara?

  14. Umesto zaključka... • Izgradnja objedinjene teorije polja (“teorije svega”) ostaje jedan od ključnih ciljeva savremene fizike. • U tom kontekstu je delo Ruđera Boškovića sa istorijskog i filozofskog stanovišta značajnije no ikad ranije. • Ima još veoma puno posla za ozbiljnu istoriju i filozofiju nauke!

  15. Hvala na pažnji! Pitanja? Komentari? Kritike?

More Related