1 / 33

Strukturni fiskalni bilans

Strukturni fiskalni bilans. Sadržaj. Osnovni pojmovi i definicije Postupak ocenjivanja strukturnog fiskalnog bilansa Mogući uzroci strukturne fiskalne neravnoteže. Stvarni i ciklično prilagodjeni fiskalni bilans.

Download Presentation

Strukturni fiskalni bilans

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Strukturni fiskalni bilans

  2. Sadržaj • Osnovni pojmovi i definicije • Postupak ocenjivanja strukturnog fiskalnog bilansa • Mogući uzroci strukturne fiskalne neravnoteže

  3. Stvarni iciklično prilagodjeni fiskalni bilans • Stvarni fiskalni bilans jednak je razlici konsolidovanih prihoda i rashoda B = T-G • Stvarni fiskalni bilans odražava: • politike vlade,kao što su poreska politika i politike javnih rashoda (penzioni sistem, politika obrazovanja, zdravstvena politika, politika socijalne zaštite, odbrane i dr.) • ...ali i autonomno kretanje makroekonomskih varijabli (BDP, domaća tražnje, zspsolenosti i dr.) koje se samo indirektno nalaze pod uticajam vladinih politika. • Ekonomske varijable koje utiču na fiskalni deficit ispoljavaju ciklične oscilacije koje značajno utiču na državne prihode i u manjoj meri na rashode, a time i na fiskalni deficit • Ciklični bilans (CB) je deo fiskalnog bilansa koji se automatski prilagodjava cikličnim fluktuacijama privrede (BDP) • Ciklično prilagođeni bilans (CAB) je fiskalni bilans iz koga je isključen uticaj cikličnih fluktuacija privrede (BDP) na prihode i rashode države, ako i uticaj jednokratnih faktora

  4. Stvarni i strukturni fiskalni bilans • Na visinu fiskalnog deficita utiču i ciklične fluktuacije u drugim varijablama, a ne samo u BDP, a neke od tih varijabli su: • domaća tražnja ili apsorpcija (ova varijabla je značajna za zemlje čiji spoljni bilans u nekom periodu značajno odstupa od ravnotežnog nivoa – Srbija i većina zemalja Centralne i Istočne Evrope), • cene energeneta i prirodnih resursa (arapske zamlje, Rusija, Čile i dr.) • cene nekretnina (značajne su za zemlje u kojima su porezi na imovinu značajni) • Strukturni fiskalni bilans: • isključuje uticaj cikličnih fluktuacija u BDP, apsorpciji i dr. kao i uticaj jednokratnih faktora na fiskalni deficit, • pokazuje koliki bi bio fiskalni deficit ako bi sve makroknomske varijable bile u ravnoteži i ako ne postoje jednokratni faktori koji utiču na prihode i rashode države • Strukturni fiskalni deficit odražava uticaj fiskalne politike (poreska politika i politika rashoda), kao i dugoročnih demografskih (starenje stanovništva) i makrokonomskih trendova (promena strukture domaće tražnje) na prihode, rashode i fiskalni deficit • Strukturni deficit predstavlja neku vrstu sistemskog fiskalnog deficita, koji neće spontano isčeznuti sa okončanjem recesije, ..., za njegovo eliminisanje potrebne su diskrecione mere, kao što je smanjenje rashoda i povećanje poreza

  5. Ciklično prilagodjeni i strukturnifiskalnibilans • Ciklično prilagođene bilans (CAB) jednak je razlici stvarnog fiskalnog bilansa (B)i cikličnog bilansa (CB): CAB-=B –CB • Srukturni fiskalni bilans (SB), jednak je razlici stvarnog fiskalnog bilansa (B) i fiskalnog bilansa koji je posledica proizvodnog jaza (CB) i fiskalnog bilansa koji je posledica apsorpcionog jaza (A): SB=CAAB= B - CB -A • Pri računanju CAB i SB isključuje se uticaj jednokratnih faktora • Vođenje fiskalne politike na osnovu visine stvarnog fiskalnog deficita može dovesti do pogrešnih odluka • u periodu ekspanzije i apsorpcionog buma stvara se privid povoljne fiskalne pozicije zemlje, što upućuje na povećanje rashoda • kada se privredna vrati na ravnotežnu putanju ili nastupi kriza prihodi automatski opadaju, dok je za smanjenje rashoda neophodno doneti diskrecione mere štednje (što je nepopularno) , ... zbog toga fiskalni deficit raste • Ciklčno prilgođeni i strukturni fiskalni deficit su konceptualno superiorniji za vođenje fiskalne politike, ... ali imaju i nedostatke (nisu direktno merljivi, postoji mogućnost manipulacije) • nova fiskalna pravila na nivou EU ograničavaju strukturni fiskalni deficit do nivoa 0,5% BDP

  6. Postupak ocenjivanje strukturnog bilansa • Ocena strukturnog deficita se vrši u više koraka: • Ocena potencijalnog BDP i proizvodnog jaza (HP i CD pristup) • Ocena ravnoteženog/održivog deficita u tekućem platnom bilansu i apsorpsionog jaza • Identifikacije i isključenje jednokratnih faktora • Ocena budžetskih elastičnosti/koeficijenta osetljivosti • Ocena ciklično prilagođenog fiskalnog deficita (CAB) • Ocena strukturnog fiskalnog deficita (SB ili CAAB)

  7. Metode procene proizvodnog jaza • Proizvodni jaz (output gap) predstavlja relativno odstupanje stvarnog (Y) od potencijalnog BDP (Y*): Ygap=(Yt-Yt*)/Yt* ili u slučaju logaritmovanih podataka Ygap=log(Yt/Yt*) • Proizvodni jaz se u ekonomskoj literaturi uglavnom poistovećuje sa privrednim ciklusom • Potencijalni BDP (dugoročni trend) – predstavlja maksimalni održivi nivo proizvodnje, koji može biti ostvaren sa raspoloživim faktorima proizvodnje i tehnologijom • Prvi korak za računanje proizvodnog jaza je ocena potencijanog/ravnotežnog BDP – koji se ponekad poistovećuje sa trendom u BDP • Postoje brojni metodi za ocenu potencijalnog BDP, od kojih se najčešće koriste: • Hodrik – Preskotov (HP) filter • Kob-Daglasova (CD) proizvodna funkcija:

  8. Ocena potencijalnog BDP (trenda) pomoću HP filtera • U slučaju godišnjih podataka u polaznom modelu se pretpostavlja da je stvarni (uočeni) BDP (Yt) zbir neobservabilnih komponenti: trenda Yt* i privrednog ciklusa Yct (slučajna komponenta et je uključena u cikličnu): Yt = Yt*+Ytc • Napomena: u slučaju kvartalnih ili mesečnih vremenskih serija neophodno je pre primene HP filtra izvršiti njihovo desezoniranje kako bi se dobio model 1. • desezoniranje obuhvata i isključenje slučajne komponente

  9. Ocena trenda pomoću HP filtera • HP filter razlaže uočenu vremensku seriju (Yt) na neobservabilne komponete trend (Yt*) i ciklus (Yct), pri čemu se pretpostavalja da je Yt* nestacionarno, dok je Yct stacionarno • Primenom HP filtera dobija se relativno gladak trend oko koga fluktuira ciklična komponenta • Na osnovu trenda Yt *ocenjenog pomoću HP filtera računa se proizvodni jaz po formuli: Ygap=(Yt-Yt*)/Yt* • Prednost HP filtera: • jednostavnost, određuje se samo jedan parametar od koga zavisi glatkoća trenda • nedostataci: izostanak ekonomskog utemeljenja, nepouzdanost ocene pri kraju uzorka, osetljivost na strukturne lomova

  10. Ocena proizvodnog jaza primenom CD proizvodne funkcije (1.4) • Kob –Daglasova proizvodna funkcija, zasniva se pretpostavci da je BDP (Y) funkcija kapitala (K), rada (L) i ukupne faktorske produktivnosti (TFP): • Polazeći od CD proizvodne funkcije potencijalni BDP (Y*) se računa na sledeći način: gde je radno aktivno stanovništvo (15-65 god.), trendna stopa participacije, NAWRU stopa nezaposlenosti koja ne dovodi do rasta zarada ≈ “prirodna” stopa nezapsolenosti • Potencijelni BDP je funkcija: “prirodne” stope zaposlenosti, stvarnog kapitala i tehničkog progresa • Prednost CD funkcije u odnosu na HP i druge filter je bolja ekonomska utemeljenost, ali je ponekad teško ili nemoguće obezbediti podatke za njenu ocenu • Proizvodni jaz se i u ovom slučaju računa kao Ygap=(Yt-Yt*)/Yt*

  11. Procena proizvodnog jaza u Srbiji: HP vs. CD • HP pristup: 2003. blaga recesija, 2004-2006 blaga ekspanzija, Q1 2006-Q2 2008 snažna ekspanzija, Q2 2008-Q3 2009 snažna recesija, nakon toga blagi oporavak • CD pristup: Visok stepen slaganja sa HP pristupom (0,9 Pirsonov koeficijent korelacije) • …uz povremena umerena odstupanja (prosečno apsolutno odstupanje 0,8% BDP)

  12. Apsorpcioni jaz • Apsorpcija (A) ili domaća tražnja (D) je jednaka: D= Y+NX, gde je sa Y označen BDP, a sa NX spoljnotrgovinski deficit ili deficit u tekućem platnom bilansu • U većini istraživanja kao mera spoljne neravoteže korisi se deficit tekućeg bilansa (CA) umesto NX – ovo je naročito opravdano u slučaju Srbije jer se značajan deo NX finansira doznakama (doznake iznose oko 10% BDP) • Apsorpcioni jaz se definiše kao odstupanje stvarnog (CAt) od održivog deficita tekućeg platnog bilansa (CAt*): AGAPt = CAt-CAt* • U analizama se apsorpcioni jaz najčešće iskazuje kao učešće u potencijalnom BDP: agapt =(CAt-CAt*)/Yt* • Ako je agapt visok to znači da je CAt znatno veći od održivog CAt* odnosno da je domaća tražnja znatno veća od BDP • Dugoročno, domaća tražnja (apsorpcija) ne može da bude znatno veća od BDP, jer nije moguće dugoročno ostvarivati visok CA deficit u tom slučaju bi spoljni dug kontinuirano rastao • Visoka domaća tražnja generiše visoke prihode od poreza na potrošnju (PDV, akciza, carina ), što privremeno smanjuje fiskalni deficit i stvara iluziju o dobroj fiskalnoj poziciji države • Stoga je neophodno da se proceni održivi deficit tekućeg bilansa (CA*), a potom i poreski prihodi i deficit koji odgovaraju održivom CA*

  13. Procene održivog apsorpcionog jaza • Odživi deficit tekućeg bilansa CA* se definiše kao deficit koji stabilizuje odnos spoljnog duga (F) u odnosu na BDP na nivou na kome je verovatnoća platnobilansne ili devizne krize niska • Metodi procene odživog deficita u tekućem bilansu (CA*) su brojni: • računanje HP trenda u tekućem bilansu (CA*) • procena održivog deficita na osnovu ekonometrijskih metoda: • procena na osnovu podataka panela (više zemalj i više perioda), • procena na osnovu vremenskih serija, • izvodjenje CA* iz formule koji stabilizuje odnos duga prema BDP (F/Y) na određenom zadatom nivou (videti . • Za Srbiju je relevantnije da se CA* izvodi tako da stabilizuju odnos F/Y na određenom zadatom niovu. Postoji dileme koji je to nivo 40%, 60% ili 80% BDP? • Deficit CA Srbije od 2001. godine je bio vrlo visok (u proseku 11% BDP), pa bi primenom statističkih metoda (HP filter, vremenske serije) dobili “održivi” deficit, koji ne ispunjava uslov stabilizacije odnosa F/Y • Na osnovu izračunatog (ocenjenog) CA* računa se apsorpcioni jaz po prethodno navedenoj formuli: agapt =(CAt-CAt*)/Yt*

  14. Isključenje jednokratnih faktora (3) • Ukoliko postoje jednokratni faktori koji su u određenom periodu značajno uticali na prihode i rashode tada je neophodno proceniti njihov efekat i isključiti ga iz prihoda i rashoda, a time i iz deficita • Primeri jednokratnih prihoda: prodaja licence za mobilnu telefoniju, naplata poreza na ekstraprofit, ... • Primeri jednokratnih rashoda: rashodi za ublažavanje efekta suše, rashodi po osnovu plaćanja sudskih sporova, sanacija banaka,....

  15. Ocena budžestkih elastičnosti- definicija koeficijenta elastičnosti • Koeficijenti elastičnosti εR,Y iεG,Y,pokazuju za koliko se promene prihodi ili rashodi ako se proizvodni jaz promeni za 1%: • podsećanje: koeficijent elastičnosti, po definiciji, u kontinuelnom slučaju je: , a u diskretnom slučaju: • primer: ako je εT,Y = 1,05 to znači da kada proizvodni jaz poraste za 1% prihodi se povećavaju za 1,05% , • Ponekad se pretpostavalja da je εR,Y = 1, a da je εG,Y =0, što znači: • ako je stvarni BDP veći za 1% od potencijalnog tada su prihodi veći za 1% • odstupanje stvarnog BDP od potencijalnog BDP ne utiče značajno na rashode • na osnovu ovih pretpostavki sledi da je za utvđivanje CB i CAB, potrebno korigovati samo prihode, a da rashode nije potrebno korigovari, jer oni nemaju značajnu cikličnu komponetu • ovaj pristup se koristi ako se ne raspolaže detaljnim i pouzdanim podacima o strukturi prihoda i rashoda ili kada uticaj cikličnih fluktuacija privrede na deficit nije u fokusu istraživanja

  16. Ocena budžetskih elastičnosti • Elastičnost pojedinačnih poreza u odnosu na proizvodni jaz može se oceniti u dva koraka: • elastičnost poreza u odnosu na poresku osnovicu • elastičnost poreske osnoviceu odnosu na proizvodni jaz • množenjem prethodne dve elastičnosti dobija se elastičnost pojedinačnih poreza u odnosu na proizvodni jaz • Elastičnost poreza na dohodak građana i doprinosi za socijalno osiguranje u odnosu na proizvodni jaz: • elastičnosti poreza i doprinosa u odnosu na masu zarada: masa zarada (L*W) = broj zaposlenih (L)* prosečna zarada (W); (obračun elastičnosti je prikazan u Prilogu) • elastičnost mase zarada u odnosu na proizvodni jaz se dobija ocenom sledeće jednačine: gde je α1 koeficijent elastičnosti mase zarada u odnsou na proizvodni jaz

  17. Ocena budžetskih elastičnosti • Na sličan način se računa i elastičnost ostalih poreza (poreza na dobit, PDV i dr.), u odnosu na proizvodni jaz (Girouard, N. 2005) • Elastičnost javnih rashoda u odnosu na proizvodni jaz • pretpostavlja se da samo rashodi za nezaposlene fluktuiraju sa privrednim ciklusima • elastičnost rashoda za pomoć nezaposlenima u odnosu na proizvodni jaz εgu,y/y* jednaka je proizvodu elastičnosti rashoda za nezaposlene u odnosu na broj nezaposlenih (εg,u) i elastičnosti jaza nezaposlenosti u odnosu na proizvodni jaz εu/u*,y/y* • pretpostavlja se da je elastičnost rashoda za pomoć nezaposlenima u odnosu na broj nezaposlenih jednaka εg,u = 1 • Elastičnost jaza nezaposlenosti u odnosu na proizvodni jaz se ocenjuje:iz jednačine gde koeficijent b1predstavlja koeficijent elastičnosti jaza nezaposlenosti u odnosu na proizvodni jaz – jaz nezaposlenosti predstavlja odstupanje stvarne nezaposlenosti od “prirodne” ili trendne stopa nazaposlenosti • Ostali rashodi (plate zaposlenih, kupovina roba i usluga, penzije, javne investicije i dr.) se ne prilagođavaju automatski cikličnim varijacijama privrede - za njihovu promenu su potrebne diskrecione odluke vlade ili promena zakona

  18. Koeficijenti osetljivosti poreza i rashoda u odnosu na budžetski deficit • Na osnovu pojedinačnih koeficijenata elastičnosti računa se ponderisani prosek elastičnosti poreza u odnosu na proizvodni jaz: gde su sa Ti označeni pojedinačni porezi, a sa T ukupni porezi. • Ponderisani prosek elastičnosti rashoda u odnosu na proizvodni jaz: gde su sa UB označeni rashodi za nezaposlene, a sa G ukupni rashodi • Koeficijent osetljivosti poreza ηT u odnosu na proizvodni jaz je jednak proizvodu ponderisnog proseka elastičnosti poreza i učešća poreza u BDP: • Koeficijent osetljivosti rashoda u odnosu na proizvodni jaz ηG se utvrđuje kao proizvod elastičnosti rashoda za nezaposlene i učešća (tekućih primarnih ) javnih rashoda BDP-u:

  19. Ciklično prilagođeni fiskalni bilans • Koeficijent osetljivosti fiskalnog bilansa (η) u odnosu na proizvodni jaz se dobija kao razlika koeficijenta osetljivosti poreskih prihoda (ηT) i koeficijenta osetljivosti javnih rashoda (ηG) : • Ciklični bilans CB, koji odražava uticaj cikličnih fluktuacija BDP na fisklani bilns jednak je proizvodu koeficijenta osetljivosti fiskalnog bilansa u odnosu na proizvodni jaz (η) i i proizvodnog jaza: CB = η(Yt-Yt*)/Yt* • Ciklično prilagođeni bilans (CAB) jednak je razlici stvarnog bilansa (B) i cikličnog bilansa (CB): CAB=B-CB • ... i on pokazuje koliki bi bio fiskalni bilans pod uslovom da se BDP nalazi na prirodnom/ potencijalnom/ ravnotežnom nivou CABt = Bt –η(Yt-Yt*)/Yt*

  20. Ocene budžetskih elastičnosti i koeficijenta osetljivosti fiskalnog bilansa (Srbija i EU) Izvor: za EU “Public Finance in EMU” , a za Srbiju Arsić i dr(2012)

  21. Ocena stvarnog i ciklično prilagođenog fiskalnog deficita u Srbiji • Ciklično prilagođeni deficit: CABt= Bt –η(Yt-Yt*)/Yt* • HP Pristup: η=0,34; CD pristup: η=0,32 • …visok stepen slaganja stvarnog i ciklično prilagođenog deficita ukazuje da je najveći deo fiskalnog deficita u Srbiji sistemske prirode, tj. da nije rezultat cikličnih fluktuacija u BDP • U 2010. godini stvarni deficit iznosio 4,6% BDP, a da je BDP rastao po prirodnoj stopi (od 4%), on bi i iznosio 4% BDP Izvor: Arsić i dr.(2012)

  22. Ciklično prilagođeni deficit (Srbija i EU10) Izvor: za EU “Public Finance in EMU” , a za Srbiju Arsić i dr(2012)

  23. Procene strukturnog fiskalnog bilansa • Strukturni fiskalni deficit se ocenjujetako da što se iz stvarnog deficita isključuje efekat proizvodnog i apsorpcionog jaza (EC), kao i uticaj jednokratnih faktora • Deficit koji isključuje uticaj oba jaza označava se sa CAAB (cyclically and absorption adjusted budget balance) • Proizvodni jaz utiče na fiskalni deficit preko direktnih poreza (porezi na dohodak, porezi na dobit), a apsorpcioni jaz utiče preko indirektnih poreza (PDV, akcize, carine) • Strukturni fiskalni deficit (b**/y*)t, izražen kao % potencijalnog BDP računa se na osnovu sledeće jednačine: (b**/y*)t= (b/y)t-βygapt-γagapt gde je su sa ygapt i agapt označeni proizvodni i apsoprcioni jaz, respektivno • Koeficijenti osetljivosti fiskalnog deficita u odnosu na proizvodni jaz β i apsoprcioni jaz γ odredjuju se na osnovu učešća direktnih i indirektnih poreza u BDP, iz čega sledi da važi η=β+γ.

  24. Računanje koeficijenata osetljivosti fiskalnog deficita u odnosu na proizvodni jaz i apsoprcioni jaz • U analizama za Srbiju procenjeno je da se koeficijent osetljivosti η nalazi u intervalu od 0,32 (pristup na osnovu proizvodne funcije, do 0,36 pristup zasnovan na HP filteru – prosečna vrednost iznosi 0,34, • Učešće direktnih i indirektnih poreza u BDP u Srbiji je skoro identično pa je vrednost parametara jednaka β=γ=0,17 • Ocene su aproksimativne pa je opravdano koristiti β=γ=0,2

  25. Računanje strukturnog fiskalnog deficta za Srbiju • Strukturni fiskalni deficit za Srbiju se računa na osnovu sledeće jednačine: (b**/y*)t= (b/y)t-0,2ygapt-0,2agapt • Pri računanju strukturnog deficita korišćen je proizvodni jaz kao prosek proizvodnih jazova na osnovu HP trenda i proizvodne funkcije • Pri računanju strukturnog fiskalnog deficita korišćene su različite ocene apsorpcionih jazova, ali sve one daju slične rezultate

  26. Procena strukturnog deficita za Srbiju na osnovu proizvodnog jaza i alternativnih procena apsorpcionh jazova

  27. Alternativne procene strukturnog fiskalnog deficita u Srbiji, % BDP

  28. Relevantnost apsorpcionog jaza za ocenu strukturnog fiskalnog deficita • Strukturni deficit (CAAB) je veći od ciklično prilagodjenog deficita (CAB) • Razlika je naročito izražena ako (CAAB) izračunamo na osnovu održivog CA*=6% BDP, • na osnovu prethodne analize ocenjujemo da je ovo najverodostojnija procena CAAB • Strukturni deficit pri čijem računanju se uključuje i spoljni jaz (ca*=6% BDP) je za oko 1 p.p. BDP veći od cikličnog deficita koji uzima u obzir samo proizvodni jaz • Iz prethodnog sledi da je dugoročno neodrživ deficit tekućeg platnog bilansa od oko 10% BDP, omogućavao privremeno visoku domaću potrošnju, a time i privremeno visoke prihode od poreza na potrošnju • Da su spoljni deficit i domaća potrošnja bili na održivom nivou, poreski prihodi bi bili za 1. p.p. BDP niži, dok bi fiskalni deficit bio za 1 p.p. Viši od ostvarenog fiskanog deficita u periodu 2002-2011. godina.

  29. Ciklično prilagodjeni (CAB) i strukturni deficit (CAAB), % BDP

  30. Uzroci strukturnog deficita i mere za njegovo smanjenje • Strukturni fiskalni deficit u Srbiji je posledica određenih mera ekonomske politike koje su usvajane tokom prethodnih godina: • Primeri mera koje su uticale na povećanje strukturnog fikslanog deficita: • smanjenje poreza na zarade i uvođenje neoporezivog dela zarade u 2007. godini (≈ +1% BDP) • vanredno povećanje rashoda na penzije za 22% u 2008. godini (≈+2,5% BDP) • smanjenje carinskih stopa na uvoz robe iz EU u periodu 2008- 2013. godina ( ≈ +1,5% BDP) • fiskalna decentralizacija – preraspodela dela prihoda od poreza na zarade od centralnog ka lokalnom nivou (≈ 0,9% BDP) • Određene mere uticale na smanjenje strukturnog deficita: • zamrzavanje plata i penzija tokom 2009. i 2010. godine (efekat ≈ -2,5% BDP) • fiskalna konsolidacija u 2013. godini za (-2% BDP) • Strukutrni fislani deficit u Srbiji je i visok u 2013. će iznositi oko 4% BDP • Za smanjenje strukturnog fiskalnog deficita na nivo koji je propisan u EU (0,5% BDP) neophodno je trajno smanjenje javnih rashoda

  31. Literatura • Arsić, M. (2009), “Fiskalna konsolidacija i reforma javnog sektora”, Kvartalani monitor 17, FREN, Beograd • Arsić, M., A. Nojković, S. Randjelovići S. Mićković (2012) „Strukturnifiskalni deficit idinamikajavnogduga Srbije“,Ekonomskifakulteta u Beogradu • Bornhorst, F., Dobrescu, G., Fedelino, A., Gottschalk, J. & Nakata, T. (2011) „When and How to Adjust Beyond the Business Cycle? A Guide to Structural Fiscal Balances“. International Monetary Fund Technical Notes and Mannuals • Dobrescu, D. i F. Salman (2011) “Fiscal Policy during Absorbtion Cycles”, Working Paper 11/41, IMF, Washington • European Commission (2005) „New an Updated Budgetary Sensitivities for Tha EU Budgetary Surveillance“. Directorate-General Economic and Financial Affairs, Brussels. • European Commission (2010) „The Production Function Methodologyfor Calculating Potential Growth Ratesand Output Gaps“, Economic Papers 420

  32. Literatura 7. Fedelino, A., A. Ivanova I M. Holton (2009) “Computing Cyclically Adjusted Balances and Automatic Stabilizers”. Tehnical Tehnical Notes and Manuals, IMF – Fiscal Affairs Department , Washington 8. Giorno C., Richardson P., Roseveare D., Noord P. (1995)„Estimating Potential Output, Output Gaps and Structural Budget Balances“, OECD Economics Department Working Paper No. 152 9. Girouard, N. & C. Andre (2005) „Measuring Cycilcally-adjusted Budget Balances for OECD Countries“, OECD Economic Department Working Papers, No. 434, OECD Publishing. 10. IMF (2007) “Assesing the Fiscal Stance During Absorption Booms”. Chapter III in Bulgaria: Selected Issues”, IMF, Staff Country Report 07/390. 11. Rahman, J. (2010) “Absorbtion Boom and Fiscal Stance: What Lies Ahead in Eastern Europe?”.Working Paper 10/97, IMF, Washington

  33. Prilog: Elastičnost poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje u odnosunamasu zarada • Prema metodologiji OECD elastičnost poreza na dohodak i doprinosa u odnosu na masu zarada se računa kao količnik ponderisanog proseka graničnih i prosečnih poreskih stopa: ...gde su sa MA i AV označene granične i prosečne poreske stope u dohodnom intervalu i. • Granične poreske stope jednake su: • Prosečne poreske stope jednake su: AVi = TWi/ Wi • Dohodni intervali obuhvataju zarade u privatnom sektoru u intervalu od ½ do trostruke prosečne zarade. Sa γisu označeni ponderi mase zarada u intervalu i u odnosu na ukupnu masu zarada u datom intervalu. Dužina dohodnog intervala je obično 1 p.p.

More Related