1 / 26

CRKVENI POREZI

CRKVENI POREZI. Mr. sc. Marta Božina. slabo istraženo područje štura literatura (Jelčić/Jelčić: Porezni sustav i porezna politika, Jelčić: Financijsko pravo i financijska znanost, Bađun: Financiranje crkve u RH) gotovo neistražena ekonomska djelatnost katoličke Crkve u Hrvatskoj.

pabla
Download Presentation

CRKVENI POREZI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. CRKVENI POREZI Mr. sc. Marta Božina

  2. slabo istraženo područje • štura literatura (Jelčić/Jelčić: Porezni sustav i porezna politika, Jelčić: Financijsko pravo i financijska znanost, Bađun: Financiranje crkve u RH) • gotovo neistražena ekonomska djelatnost katoličke Crkve u Hrvatskoj

  3. Cilj današnjeg predavanja: • složenost pitanja crkvenih poreza • povijesni pregled razvoja financija vjerskih zajednica u RH • komparativni prikaz oblika crkvenih poreza • mogućnost uvođenja crkvenih poreza u RH

  4. Općenito o crkvenom porezu • pitanje crkvenih poreza: • izvori sredstava za pokriće rashoda Crkve • tko su obveznici • iznos, kriteriji i modalitet ubiranja • korištenje poreznih prihoda • upravljanje prikupljenih prihoda • problem → povezanost Crkve i države → većinska vjeroispovijest

  5. snažan utjecaj povijesnog razvoja Crkve • ne postoji jedinstven izvor financiranja, već nekoliko sustava: • vlastitih prihoda • dobrovoljnih prihoda i pomoći • crkvenih doprinosa • financiranja iz proračuna države • crkvenih poreza • konkretni sustav ubiranja crkvenih poreza rezultat je političkog, kulturnog i socijalnog nasljeđa

  6. temeljni izvor financiranja Crkve kao institucije • javlja se tijekom 19 st. – uslijedio nakon reformacije i sekularizacije • crkvenom reformacijom → oduzet veći dio nekretnina • pitanje financiranja crkvene djelatnosti • sličnost s ostalim državnim porezima

  7. razlika: • porezni obveznici – pripadnici vjerske zajednice? • osnovica oporezivanja – crkveni porez kao prirez? • prestanak porezne obveze – istupanjem iz vjerske zajednice • tko ubire poreze – crkvena/državna tijela • tko određuje njihovu visinu – crkvena tijela

  8. Prisilna naplata crkvenog poreza? • plaćaju ga članovi vjerske zajednice - istupom iz crkve ta se obveza smanjuje ili prestaje • neplaćanje poreza i njegova prisilna naplata nisu jednaki kao kod ostalih poreza • prisilni karakter poreza za crkvu ima izuzetno negativne posljedice • obilježje crkvenog poreza kao dodatnog poreza → nedostatak • ako se uslijed ekonomskih ili drugih razloga smanji iznos poreza na kojem se temelji obveza plaćanja crkvenog poreza, smanjuje se i njegova porezna osnovica a time i iznos ubranog poreza

  9. crkveni porezi javljaju se u državama u kojima je ustavom utvrđena suradnja crkve i države • država prikuplja crkvene poreze kako bi zadovoljila vjerske potrebe svojih građana • nedostaci financiranja crkve iz državnog proračuna?

  10. Crkva u Republici Hrvatskoj • definirana Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/02) • Crkva – zajednica fizičkih osoba koje ostvaruju slobodu vjeroispovijedi jednakim javnim obavljanjem vjerskih obreda i drugim očitovanjima svoje vjere • vjerske zajednice upisuju se u Evidenciju vjerskih zajednica • pitanja od zajedničkog interesa → ugovor između vlade i vjerske zajednice

  11. Čl. 17.,st.1. -vjerska zajednica stječe sredstva: – prihodima od svoje imovine – iz dobiti trgovačkih društava kojih su imatelji dionica ili udjela – obavljanjem karitativne, odgojno-obrazovne, kulturne, umjetničke ili druge opće korisne djelatnosti, te prodajom vjerskih izdanja ili suvenira – od pružanja vjerskih usluga – od nasljedstva i darova – od dobrovoljnih priloga • iz državnog proračuna – za restauraciju vjerskih objekata i umjetnina • iz proračuna jedinica područne samouprave - namjenski

  12. vjerske zajednice: • ne plaćaju porez na promet nekretnina u slučaju stjecanja objekata ili zemljišta za vjerske namjene • ne plaćaju porez na priloge • ne plaća carine i porez na predmete koje prima od strane fizičkih i pravnih osoba za vjersku namjenu

  13. Financiranje Crkve u RH kroz povijest • razdoblje od 13. do 19. st. • srednji vijek → karakterističan veliki broj crkvenih tijela • prihodi od crkvene desetine, darova iz oporuka i od strane plemstva, prihodi od crkvene zemlje i vinograda • Crkva ima izuzetnu političku moć – opiranje svjetovne vlasti sprječavanjem akumulacije zemlje u vlasništvu Crkve • primjer grada Zagreba – jača crkvena vlast

  14. Vlast Crkve ograničavala je ekonomsku moć grada • zagrebački crkveni feud → dvostruka akumulacija: feudalna i crkveno - desetinska • akumulacija pokretnina i nekretnina • smanjeni izdaci crkvenog feuda za upravu imanja • privilegiran položaj Crkve: visoko obrazovanje i većinom pravno usmjerenje obrazovanja • Primjer Dubrovačke Republike

  15. razdoblje od 1945. do 1990. • Program SKJ i propisi → Crkva je zasebni dio društvene zajednice • sve vjerske zajednice bile su izjednačene – praktički katolička Crkva bila je u nepovoljnom položaju • Zakonom o agrarnoj reformi određeno da vjerske ustanove mogu imati najviše 10 hektara površine zemljišta • članak 174. Ustava iz 1974.: "vjerske zajednice mogu, u granicama određenim zakonom, imati pravo vlasništva na nekretnine" • Crkvi se oduzima imovina a svećenici plaćaju porez na tzv. dušobrižničku djelatnost

  16. razdoblje tranzicije • jedna od političkih značajka tranzicijskih država je demokratizacija društva • priznanje crkvenog i vjerskog pluralizma • prema čl. 41. Ustava Republike Hrvatske iz 1990.: "sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države" • 1996. i 1998. potpisani Ugovori između RH i Svete Stolice

  17. gospodarski značaj Ugovora 9.10.1998. • vjernici i dalje svojim prilozima stvaraju crkvene fondove→neoporeziva sredstva ali i bez mogućnosti poreznih olakšica • glavne značajke Ugovora: • povrat crkvene imovine: povrat imovine koju je moguće vratiti, odnosno naći odgovarajuću zamjenu te isplata novčane naknade “…RH će mjesečno dostavljati iz godišnjega proračuna "iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa koje postoje u RH na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora”

  18. doprinosi države katoličkoj Crkvi • pravne osobe Katoličke crkve u odnosu na porezni sustav smatraju se neprofitnim ustanovama • RH se također obvezuje da će pomagati posebne programe korisne za opće dobro

  19. Crkveni porezi u Republici Hrvatskoj • obilježja katoličke Crkve u RH: • prevladavajuća vjeroispovijest • Crkva odvojena od države • cikličko kretanje njenog financijskog položaja • formalnopravno regulirani odnosi • rasprava glede mogućeg uvođenja crkvenog poreza aktivna oko 2005 i 2006 godine

  20. Porezni obveznici • pripadnici priznate vjerske zajednice • “problem statistike” • pitanje → cjelokupno društvo financira Crkvu? Porezna osnovica • ukoliko se oporezuje na temelju nekog već plaćenog poreza (prirez) – opterećenje raste • rješenje → kombinacija povrata dijela nacionalizirane imovine, plaćanja naknade od države za ono što se ne može vratiti, te postotak prikupljenog poreza na dohodak, s tim da bi obveznici sami izabrali kojoj će se vjerskoj zajednici ta sredstva doznačiti

  21. Namjena sredstava • jedinstvena blagajna iz koje će se financirati rashodi na području države, ubiranje od strane užih teritorijalnih jedinica, ili od vjernika koji žive na području određene crkvene zajednice • precizno utvrditi na čiji će se račun slijevati sredstva prikupljena crkvenim porezom te na koji će se način ta sredstva dijeliti između crkvenih zajednica Ubiranje poreza i visina porezne stope • eventualno prikupljanje crkvenih poreza trebalo bi prepustiti Poreznoj upravi • porezna stopa – otvoreno pitanje

  22. Osobitosti crkvenog poreza kod pojedinih država • Njemačka: • najizdašniji prihod od crkvenih poreza • svaka pokrajina utvrđuje ga svojim propisima – dodatni porez na dohodak • progresivan porez – od 8-9% ali do ukupno 3-4% oporezivog dohotka • ubiru ga → država i crkvena tijela • namjena sredstava: 2.500 svećenika, 19.000 suradnika laika, 965 dječjih vrtića, 151 dom umirovljenika, 15 bolnica, 91 dom za djecu i mlade, 95 ustanova za duševno bolesne, 47 posebnih škola, 751 savjetovalište itd.

  23. Italija • specifičan oblik financiranja crkve: • prilozi institutu za uzdržavanje svećenstva – porezna olakšica • izdvajanje za Crkvu iz naplaćenog porezan na dohodak • specifičan oblik ubranih poreznih prihoda • Talijanska biskupska konferencija svake godine podnosi Vladi izvještaj kako su bila utrošena sredstva Rimskog središnjeg instituta

  24. Sjedinjene Američke Države • sustav dobrovoljnih priloga • neizravna pomoć države Crkvi: • neoporezivanje crkvene imovine • porezne olakšice za izdvajanja u korist Crkve

  25. Austrija → Crkva ubire porez putem svoje specijalizirane službe – povećani rashodi • Francuska → odvojenost Crkve i države • financiranje putem godišnjih doprinosa uz mogućnost korištenja porezne olakšice • država subvencionira jedino rashode crkvenih edukacijskih ustanova • Danska → državna crkva • Švedska → državna crkva koja se financira kroz crkveni porez • ostale vjerske zajednice financiraju se iz dobrovoljnih priloga

  26. Zaključak • složenost pitanja crkvenog poreza • najprimjereniji model poreznog oblika – talijanski model • prikupljanje od strane Porezne uprave • razvijanje svijesti o potrebi pridonošenja vjernika samoj Crkvi, ali i kod ostalih članova zajednice o općem dobru kojem Crkva pridonosi

More Related