INTERVJU

1. INTERVJU Pripremile: Biljana Stokić i Sanja Milanović

2. Šta je intervju? Intervju je postupak dolaženja do podataka razgovorom uz prethodnu pripremu.Kao novinarska vrsta, sastoji se od uvoda, novinarskih pitanja i odgovora sagovornika. Svaki intervju bi trebao imati povod koji pišemo u uvodu. Povod je aktuelni događaj ili popularnost neke osobe ili neka neobična priča.Sagovornik mora biti zanimljiva osoba za našu publiku.

4. Vrste • Informativni intervju (traži činjenice), • Intervju mišljenja (tražimo neki stav) i • Intervju emocije (emocija je pun pogodak; najbolje je da sagovornik pokaže emocije).

5. Pripremanje za intervju • Prikupite što više informacija o temi koju obrađujete • Šta je središte priče? • Ko ima informacije o datoj temi? • Bilježite različita viđenja • Ko je osoba koju ćete da intervjuišete? (Prikupite što je više moguće informacija o osobi ili organizaciji, inače ćete gubiti vrijeme na pitanja čiji su odgovori očiti. Tako ćete pokazati sagovorniku da ste uradili “domaći zadatak”. Sagovornik će biti uvjereniji u u vaše sposobnosti i spremniji dati više informacija.) • Provjerite ime i funkciju sagovornika! • Potencijalni problem: intervju s javnom ličnošću

6. Ugovaranje intervjua • Sagovornike radije kontaktirajte telefonom nego e-mailom, ako je to moguće • Pokušajte da ugovorite intervju uživo • Saopštite temu • Napravite spisak pitanja • Kada pravite intervju na radnom mjestu sagovornika, dođite ranije i osmotrite okolinu

7. Izbor lokacije Nije isto intervjuisati sagovornika u sigurnosti njegove kancelarije što i izvesti ga vani, na mjesto koje je relevantno za temu koju obrađujete.

8. Priprema za sam razgovor Na samom početku uvijek prvo zahvalite za pruženu priliku za razgovor. Na taj način ćete odmah zadobiti poštovanje, a istovremeno brzo i uspješno probiti led. Odmah napomenite da ćete vjerovatno da snimate razgovor za arhivu i recite za koju svrhu će snimak da se upotrijebi. Ukoliko snimate telefonski razgovor, zakon vas obavezuje da to odmah saopštite.

9. Susret Prvih nekoliko minuta, neobavezno razgovarajte sa sagovornikom. Ako ste uradili zadaću, već znate ponešto o njegovim interesima . To relaksira raspoloženje.

10. Pitanja unaprijed Dobro je da otvoreno kažete o čemu želite da razgovarate, navedete nekoliko osnovnih tema. Sagovornici vole da imaju predstavu o onome šta slijedi. Ako neko ipak insistira da vidi pitanja unaprijed, pokažite ih samo ako morate. Međutim, kada počne intervju, ne osjećajte se obaveznim da pitate samo ta pitanja.

11. Kontakt očima i govor tijela Ako privučete stolicu sa druge strane sagovornikovog stola, sjednete i nagnete se prema njemu, sagovornik se može osjetiti “napadnutim”. Pomjerite stolicu malo nazad, malo je ukosite i naslonite se. Gledajte ga u oči.

12. Oprema za snimanje i bilježnica Nakon neobavezne uvodne priče, trenutak je da počnete da snimate i zapisujete. Prvo završite sa kratkim podacima – zvanični naziv radnog mjesta, dužina staža na tom položaju, ime. Onda možete da pređete na suštinu razgovora. Ne zaboravite da pri ruci držite spisak glavnih tema koje želite da pokrijete. Ako diktafon ili mikrofon postavite sagovorniku frontalno, to će mu biti konstantan podsjetnik da se sve njegove riječi snimaju. Postavite opremu za snimanje sa strane. Pokušajte da blok sa bilješkama ne vadite odmah i radije ga držite na krilu nego na stolu.

13. Ne počinjite intervju sa teškim pitanjem Ako prvo postavite teško pitanje, rizikujete da uvrijedite sagovornika i ostanete bez intervjua. Takva pitanja ostavite za kasnije, kada budete sigurni da imate snimljeno bar nešto iskoristivog materijala. “Neki vaši kritičari smatraju... “ je jedan od načina da formulišete teško pitanje. Neka bude jasno da to nije vaše gledanje na stvari.

14. Dobra i loša pitanja OTVORENA I ZATVORENA PITANJA Zatvorena pitanja uglavnom počinju sa “jeste li...”, “možete li...” i na njih se može odgovoriti sa “da” ili “ne”. U pitanju nema ničeg izazovnog što bi sagovornika navelo da razmišlja i da ne odgovori automatski. Pokušajte kreirati otvorena pitanja: “šta mislite o tome...”, “zašto je to važno...”, “kako biste opisali...” Sagovornik može da odgovori na hiljadu načina.(Ovakva pitanja donose vrlo bogate i lične odgovore, i obično se postavljaju na početku razgovora da bi se uspostavila atmosfera.) Postoje situacije kada ćete smišljeno koristiti zatvoreno pitanje – kad na ključnoj tački intervjua želite poentirati temu sa “da” ili “ne” odgovorom.

15. Neutralna i specifična pitanja Spadaju u dobra pitanja. Ukoliko sagovornika ne želite da navodite na odgovor, postavljajte neutralna i direktna pitanja. Ova tehnika je dobra za sporna pitanja. (Otvoreno pitanje će vjerovatno dobiti otvoren odgovor.) Specifična pitanja su pitanja koja slijede iz odgovora sagovornika. Mogu poslužiti kao prelaz od opšteg do kritičkog pitanja kada je riječ o nekoj spornoj temi.

16. Zavodljiva i dvosmislena pitanja Ovo su loša pitanja. Mnogi ljudi misle da je dobar novinar neko ko navede sagovornike da kažu nešto što ne misle ili nešto zbog čega će kasnije zažaliti, ali to nije tačno. Uokvirenim i jednostranim pitanjem malo kad ćete doći do istine. Na primjer, ako pitate: “Zašto otpuštate 100 ljudi kada ste milioner?”, sagovornik će vjerovatno na takvo pitanje imati prigovor i neće odgovoriti, jer ova formulacija predpostavlja da već znate odgovor. Ispravno bi bilo: “Na koji način je kompanija imala koristi od otpuštanja 100 radnika?” Dvosmislena pitanja više unose zabunu nego što razgovor usmeravaju na suštinu.

17. Izbjegavajte postavljanje više pitanja u jednom! Primjer: Da li ste otpuštanjem radnika zaradili veći profit i oslobodili se akcionara? Pored toga što je ovo da/ne pitanje, njime pitate dvije različite stvari. Sagovornika to može da zbuni, a može lako da odluči da na jedan dio pitanja ne odgovori. U većini slučajeva će izabrati da odgovori na jednostavnije pitanje.

18. Kratka i jasna pitanja Tu ste da pokušate izvući informaciju od sagovornika, a ne da pokažete koliko ste pametni!

19. Pauze u govoru Nemojte automatski upadati sa kometarom ako sagovornik zaćuti nakon pitanja. Možda smišlja ono šta će reći ili se premišlja da li da vam da krucijalnu informaciju. Dajte mu vremena!

20. Slušajte i opažajte! Slušanje odgovora je jedna od najtežih, ali i najvažnijih stvari pri pravljenju intervjua. Ukoliko dobro poznajete temu, vaša najbolja pitanja će uslijediti iz odgovora vašeg sagovornika. Ako se bojite da ćete zaboraviti nešto važno čega ste se sjetili dok je sagovornik odgovarao, pribilježite brzo bar jednu riječ, da biste se kasnije podsjetili. Posmatranje govora tijela ili prostora u kojem sagovornik boravi, daće vam dodatne informacije o toj osobi.

21. Ako ne razumijete o čemu sagovornik govori... Koristite fraze “ako Vas dobro razumijem...” ili “kako biste objasnili čovjeku na ulici...”

22. Ima li još nešto što sam trebala/trebao pitati? Ovo pitanje postavite na kraju intervjua. Nekada sagovornici imaju informacije o stvarima koje vi niste ni svjesni.

23. Novinar koji vodi intervju MORA: • Biti čvrst i uporan u traženju odgovora • Insistirati na pitanju koje sagovornik uporno izbjegava • Sve optužbe i kritike iznijeti direktno • Pobrinuti se da sagovornik dobije priliku da odgovori na sve kritičke komentare ili optužbe • Zadržati hladnokrvnost i sabranost • Dobro istražiti sagovornika i temu – ako bude griješio, pokazaće se nekompetentnim i zlonamjernim

24. Novinar koji vodi intervju NE SMIJE: • Koristiti pitanja koja pokazuju njegov neprijateljski stav prema sagovorniku ili temi • Izgubiti prisebnost • Biti pristrasan – stati na stranu ZA ili PROTIV sagovornika

25. Zamke za novinare • Postidi novinara • Podsmijehni se njegovom nepoznavanju činjenica • Odbij odgovor na na svako pitanje • Odbij oupšte odgovarati na pitanja • Preuzmi kontrolu nad tokom intervjua • Pitanjem odgovori na pitanje • Namjerno poremeti raspored, npr. kašnjenjem • Laskaj novinarki • Prijeti prekidom intervjua • Napravi zlobne opaske o ličnosti novinara

26. Hvala na pažnji!