Etika

1. Etika mr.sc.Elvira Koić, dr.med.

2. Etika(od gr.ethos = običaj, navada, značaj, ćud; znanost o moralu) Moral (lat. mos, moris = navika, običaj; skup pravila nekog društva o sadržaju i načinu međusobnih odnosa) • Etikaje grana filozofije koja određuje razliku između dobrog i lošeg ponašanja odnosno postupaka, tj. etika je znanost o moralu. • Medicinska etika dio je bioetike s društvenim i biologijskim komponentama u jednakim dijelovima.

3. Medicinska deontologija (znanost o dužnostima) proučava i uspostavlja dužnosti i obveze zdravstvenih djelatnika. • Medicinska deontologija pokriva moral i pravne dužnosti zdravstvenih djelatnika.

4. Hipokrat, grčki liječnik, 4.st.p.n.e. Moses Maimonides 12. St. židovski liječnik i filozof Amatus Lusitanus, 16.st., portugalski liječnik Danas: Ustav Zakon o zdravstvenoj djelatnosti Zakon o zaštiti duševnih bolesnika Međunarodne deklaracije Međunarodni etički kodeksi Etički kodeksi medicinskih stručnih i profesionalnih društava Etički kodeks je zbirka pravila i načela

5. Profesionalna pogreška proizlazi iz pogrešne odluke. • Profesionalna krivnja proizlazi iz stručne pogreške (vitium artis), nehumanog postupka ili nemara.

6. Etičke dvojbe odnosa s bolesnikom: • - obveze i prava medicinskog osoblja • - prava i obveze bolesnika • - etika terapijskog odnosa

7. Nova postignuća u tehnologiji i znanosti postavljaju etičko-moralna pitanja, koja se mogu podijeliti u tri skupine: • - na početku života: to su pitanja o početku ljudskog, individualnog i osobnog života; genetski inženjering; kontracepcija; pobačaj; prirodno planiranje obitelji • - u naponu života: koja su prava i dužnosti na području zdravlja i bolesti; presađivanje organa prirodnih ili umjetnih sa leša ili od živih; pokusi na zdravim, bolesnim, zatvorenicima… • - na kraju života: pitanje smisla života, patnje, smrti; održavanje života, eutanazija ili umiranje s ljudskim dostojanstvom; definicija i kriterij ljudske smrti

8. Bio-medicinska načela dijelimo u četiri skupine: • 1. poštivanje autonomnosti (načelo koje zahtijeva poštivanje sposobnosti donošenja odluka samostojnih osoba), • 2. neškodljivost (načelo koje zahtijeva da se drugima ne nanosi zlo), • 3. dobročinstvo (skup načela koja zahtijevaju da spriječimo štetu, omogućimo dobrobit i odmjerimo dobrobit u odnosu na opasnost i cijenu) i • 4. pravednost (skup načela koja zahtijevaju ravnomjernu i poštenu raspodjelu dobrobiti, opasnost i cijene).

9. bioetički i zdravstveno-pravni aspekti unutar psihijatrije mogu se sagledati u slijedećem djelokrugu: • dijagnosticiranje psihičkih poremećaja i liječenje duševnih bolesnika; • dragovoljni pristanak na liječenje i problemi vezani uz to; • prisilni, nedragovoljni prijam u bolnicu i • nedragovoljno zadržavanje na liječenju; • zaštita građanskih i ostalih prava duševnih bolesnika; • kazneni postupak • i zaštita prava mentalno oboljelih prijestupnika.

10. HIPOKRATOVA ZAKLETVA • Kunem se Apolonom liječnikom, Asklepijem, Higijeom i Panakejom, svim bogovima i božicama, zovući ih za svjedoke, da ću po svojim silama i savjesti držati ovu zakletvu i ove obveze. Svoga ću učitelja ovog umijeća štovati kao svoje roditelje, davat ću mu što mu u životu bude potrebno, njegovu ću djecu držati svojom braćom, a budu li htjeli učiti ovu umjetnost, poučavat ću ih bez ugovora i plaće. Puštat ću da sudjeluju kod predavanja i obuke i u svem ostalom znanju, moja djeca i djeca mojega učitelja. Učit ću i đake koji se budu ugovorom obvezali i ovom zakletvom zakleli, ali nikoga drugog. Svoje propise odredit ću po svojim moćima i znanju na korist bolesnika i štitit ću ga od svega što bi mu moglo škoditi ili nanijeti nepravdu. Nikome neću, makar me za to i molio, dati smrtonosni otrov, niti ću mu za nj dati savjet. Isto tako neću ženi dati sredstvo za pometnuće ploda. Čisto ću i pobožno živjeti i izvršavati svoju umjetnost. Neću operirati bubrežne kamence, nego ću to prepustiti drugima, koji se time bave. U koju god kuću stupim radit ću na korist bolesnika, kloneći se hotimičnog oštećivanja, a osobito zavođenja žena i muškaraca, robova i slobodnih. Što pri svojem poslu budem saznao ili vidio, pa i inače, u odnosu s ljudima, koliko se ne bude smjelo javno znati, prešutjet ću i zadržat ću tajnu. Budem li održao ovu zakletvu i ne budem li je prekršio, neka mi bude sretan život i uspješna umjetnost, neka steknem slavu i ugled kod ljudi do u daleka vremena; prekršim li ovu zakletvu i zakunem li se krivo, neka me zadesi protivno.

11. Etika u sestrinskoj praksi • Sestre sudjeluju u donošenju etičkih odluka • Susreću se s etičkim problemima: • - u njezi umirućih bolesnika • - pitanje eutanazije (gr.eu-thanatos = lijepa, dostojna smrt) • - povjerljivost i čuvanje medicinske tajne • - etička pitanja transplantacije • - etička komponenta komuniciranja (suosjećanje) • - liječenje Jehovinih svjedoka

12. Religijski utjecaj na razvoj etike • Feministička etika i sestrinstvo • Profesionalni odnosi liječnika i sestara • Etička pitanja odnosa s kolegama • Budućnost sestrinskog poziva

13. Etika vrlina Polovicom prošloga stoljeća začetnica modernog sestrinstva Florence Nightingale u svoj model tog zanimanja ugradila je i neke etičke komponente. Ona je pod utjecajem etike vrlina, odnosno jedne od etičkih teorija koja je zacijelo u njeno vrijeme bila popularna - od svojih sljedbenica zahtijevala i “moralnu čistoću”. Njene su nurses predstavljale idealan spoj majke i domaćice koje su se posvetile “uzvišenom cilju činjenja dobrog”. Kao takve, morale su posjedovati i brojne vrline kao što su: odgovornost, urednost, hrabrost, prisebnost, požrtvovnost, radinost, nježnost i pokornost liječniku.

14. tzv. “odvjetnički model” (advocacy model) (u kojem sestra igra ulogu pacijentovog zaštitnika, pacijent postaje “klijent” tradicionalni tzv. “vojnički model” metoda pozivanja na autoritet Metoda pozivanja na suglasnost Intuitivna metoda Sokratova dijalektička metoda Kazuistička, metoda analize slučaja U odnosu na pacijenta….etički modeli i metode

15. Profesionalne etike – liječništvo i sestrinstvo – ETIČKI KODEKSI • Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara (HUMS) (1995.g.) • Etički kodeks Međunarodnoga sestrinskog udruženja (ICN) • Etički kodeks Udruženja američkih medicinskih sestara (ANA)

16. Suplement načela medicinske etike (APA, 1973) obrađuje odnos psihijatar – bolesnik, izobrazbu psihijatra, ugovornu praksu, vođenje dokumentacije bolesnika. • Havajska deklaracija (WPA, 1997) obrađuje prava i obveze bolesnika i psihijatra, pravo bolesnika na informiranje, informirani pristanak, prisilnu hospitalizaciju itd.

17. - Ženevska deklaracija - Internacionalni kodeks medicinske etike - Lisabonska deklaracija (Prava pacijenata)- Helsinška deklaracija - Izjava o medicinskoj etici u slučajevima katastrofe- Pravila u vrijeme oružanih sukoba- Deklaracija o nezavisnosti i profesionalnoj slobodi liječnika - Deklaracija o ljudskim pravima i osobnoj slobodi medicinskih radnika- Madridska deklaracija o profesionalnoj autonomiji i samoregulaciji- Deklaracija Rancho Mirage o medicinskoj edukaciji- Deklaracija 5. Konferencije Svjetskog medicinskog udruženjao medicinskoj edukaciji- Izjava o akademskim sankcijama i bojkotima- Tokijska deklaracija- Malteška Deklaracija o štrajku glađu - Havajska deklaracija- Madridska deklaracija