1 / 59

Unapređivanje kvalitete škole

Unapređivanje kvalitete škole. vladimir jurić. KVALITETNA ŠKOLA. U najopćenitijem smislu, kvaliteta je svojstvo ili osobina koja označava određeni predmet ili pojavu i razlikuje ju od ostalih predmeta ili pojava.

merlin
Download Presentation

Unapređivanje kvalitete škole

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Unapređivanje kvalitete škole vladimir jurić

  2. KVALITETNA ŠKOLA

  3. U najopćenitijem smislu, kvaliteta je svojstvo ili osobina koja označava određeni predmet ili pojavu i razlikuje ju od ostalih predmeta ili pojava. • Kvaliteta je "integralni dio ljudske spoznaje koja se kreće po beskonačnoj spirali napretka…nikada ne dosežući granicu" . (Injac,1999., str.99). Kvaliteta – stremljenje prema izvrsnosti

  4. “Složimo li se da je svaka vrsta organizacije, državne ili privatne, proizvesti kvalitetan proizvod ili izvršiti kvalitetnu uslugu, slijedi da i radnici moraju kvalitetno obavljati posao, a posao je odgovornih osoba pobrinuti se da to bude tako.” William Glasser, Kvalitetna škola

  5. “Kvalitetan rad ne može se ocjenjivati ili vrednovati strojno. Kad je riječ o kvaliteti, to nije moguće. Uz to, ljudima je gotovo nemoguće nešto učiniti ili vidjeti ne ocijene li sami približno točno kakvoću viđenog ili učinjenog...” William Glasser, Kvalitetna škola

  6. kvaliteta je udovoljavanje zahtjevima • kvaliteta je rezultat prevencije • mjerenje kvalitete zbog neudovoljavanja očekivanjima • kvaliteta je poslovna učinkovitost • cjelovita kvaliteta je poslovna izvrsnost Aspekti kvalitete

  7. Ustrojbena jedinica: Tim za kvalitetu   • Primjena evaluacijskih i samoevaluacijskih postupaka radi analize kvalitete rada • Samoevaluacija rada • Institucijski mehanizam podrške učenicima • Praćenje realizacije programa • Suradnja s drugim institucijama • Širenje ideje o kulturi kvalitete kroz razvoj osobne odgovornosti svakog sudionika Institucijski sustav za unaprjeđenje kvalitete

  8. Diskrepancijska analiza prikazuje procjep između željenog stanja u budućnosti i trenutnog stanja. Cilj je utvrditi zadaće kojima se, srednjoročno gledano, taj procjep zatvara. • Procjena zastupljenosti se kvantitativno utvrđuje skalom (potpuno se ostvaruje, često, češće, rijetko, gotovo se ne ostvaruje). • Pojedinačno se procjenjuje trenutna situacija i planovi (načela) za budućnost. Slijedi usporedba vlastite procjene s ostalim procjenama i obrazlaganje. Diskrepancijska analiza Prema Erika Rottensteiner

  9. Vrtuljak želja

  10. "Dobra škola" • Učenici žele ići u dobru školu • Učitelji i učiteljice žele raditi u dobroj školi • Ravnateljice i ravnatelji žele voditi dobru školu • Organi državne uprave žele u svojoj sredini imati dobru školu • Porezni obveznici za svoj novac žele imati dobru školu. Walter Suter, Regierungsrat Kvalitetna škola = dobra škola

  11. Ravnatelj i stručni tim

  12. Profesionalizami usavršavanje Školsko partnerstvo Poučavanje i učenje Životno okruženje razreda i škole Školski menadžment 5 glavnih kvalitativnih područja

  13. Učenje i poučavanje • Životno okruženje razreda i škole • Školsko partnerstvo • Školski menađžment • Profesionalizam i profesionalni razvoj Područja kvalitete

  14. Učenje i poučavanje Odgojno obrazovni učinci ostvaruju se u primjerenim zadaćama učenika i učitelja/nastavnika. Koja su područja posebno važna?

  15. Životno okruženje razreda i škole U ovom području radi se o dobrom osjećanju, socijalnom ozračju u razredu i školi, pristup problemima i konfliktima, uređenju fizičkog okruženja. Koja su područja posebno važna?

  16. Školsko partnerstvo i veze izvan škole Prvenstveno se misli na sudjelovanje roditelja, zadovoljstvo partnerstvom, zajedničke aktivnosti s djelatnicima škole, komunikacija s izvanškolskim institucijama. Koja su područja posebno važna?

  17. Školski menadžment Ovo područje obuhvaća vođenje, organizaciju i administraciju škole kao i pristup resursima pedagoško savjetničkim kompetencijama vođenja, stilu vođenja, raspodjelu zadataka u školskom kolegiju, protoku informacija i procesu odlučivanja u školi. Koja su područja posebno važna?

  18. Profesionalnost i razvoj osobnosti Pretpostavka je izvršenje zadataka i zajednički rad u kolegiju, pedagoški razvoj i plan nastave, spremnost za inoviranje i sustavna orijentacija spram osobnog razvoja. Školski razvoj treba biti u uskoj vezi sa školskim sustavom koji je obilježen trajnim rastom i samorazvojem škole. Koja su područja posebno važna?

  19. Razvoj škole – perspektiva i pokazatelji razvoja

  20. PLOVIMO TONEMO UZDIŽEMO SE Tri “agregatna” stanja škole

  21. Kako to znamo? Što podrazumijevamo pod razvojem škole? Što čini “dobru” školu? Jesmo li dobra škola? Što činimo da ostanemo dobra škola ili da postane još bolja? Kako ćemo moći prepoznati rezultate?

  22. Indikatori kvalitete grupirani u slijedeća razvojna područja : Kurikulum Postignuća Podrška učenicima Školski etos Resursi Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete

  23. Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima • • napredak škole u podizanju postignuća• napredak učenika u učenju• postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima• povezanost s ostalim indikatorima kvalitete Postignuća (mjere se vanjskim vrednovanjem, nezavisnim ocjenjivanjem)

  24. Kurikularno i strukovno vodstvo • Podrška pri izboru predmeta, za buduće obrazovanje ili pri zapošljavanju • Ispravnost i relevantnost informacija i savjeta Podrška učenicima

  25. Partnerstvo s roditeljima, školskim odborom i lokalnom zajednicom • Poticanje roditelja na uključivanje u proces učenja svoje djece i u život škole • Postupci za komuniciranje s roditeljima • Obaviještenost roditelja o radu škole • Povezanost škole sa školskim odborom • Uloga škole u lokalnoj zajednici Školski etos

  26. Smještaj i opremljenost • Dostatnost, opseg i prikladnost • Pretpostavke za osiguravanje zdravlja i sigurnosti Resursi

  27. Ciljevi i politika škole • Jasnoća i prikladnost ciljeva • Djelotvornost postupaka za formuliranje politike škole Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete

  28. Evaluacija u funkciji kvalitete

  29. Područje unapređivanja kvalitete i evaluacije može biti nastava, ustrojstvo škole, kvalifikacija djelatnika, školsko ozračje i slično, a provodi se u pravilu nakon samostalno definiranih kriterija. Područja kvalitete i evaluacije

  30. Temeljna garnitura samoevaluacije sastoji se od opisivanja, razrade postavljanja cilja, sustava KIS (kategorije, indikatori, standardi), izrade instrumenata, primjene, postupanja. Svi su koraci neophodni da bi se polučili objektivni pokazatelji i time odredilo daljnje postupanje s rezultatima u smislu daljnjeg razvijanja kvalitete škole. Kategorije, indikatori, standardi

  31. Obilježja kvalitete se mogu grupirati i tako tvoriti evaluacijsku matricu. Na primjer, jedan kriterij može se odnositi na vodeće ideje koje školi omogućavaju profiliranje. Nekoliko primjera indikatora za spomenuti kriterij ilustriraju polazišta evaluacije. Obilježja kvalitete za praćenje škola

  32. Vodeće ideje se mogu istaknuti u području nastave • Razumijevanje poziva učitelja/nastavnika • Škola kao organizacija (ozračje, zajedništvo, struktura) • Pojašnjavanje profila i posebnosti škole • Jasnoća i vidljivost stava o zapošljavanju Vodeće ideje ukazuju na točke prema kojima se škola orijentira

  33. Kolegij treba vodeće ideje i zamisli zajednički razraditi • Učitelji/nastavnici usaglašavaju vodeće ideje • Oni koji imaju pravo na odgoj trebaju bit uključeni u proces u nekoj prikladnoj formi • Školska uprava također treba biti uključena u proces u nekoj primjerenoj formi • Nadležna uprava treba biti upoznata s vodećim idejama • Mišljenja i potrebe djece (učenika) trebaju biti uključena u razvijanje vodećih ideja U razradi sudjeluju svi na koje se program odnosi

  34. Školski program i interni razvoj kvalitete orijentira se spram vodećih ideja • Učitelji mogu s vodećim idejama konkretno postupati • Škola može pokazati kako se mišljenje i potrebe učenika mogu uvažiti i provesti u djelo • Novi učitelji/nastavnici također trebaju davati ideje • Između škole i javnosti vodi se dijalog o vodećim idejama • Učitelji i drugi stručnjaci za odgoj vode računa o suglasnosti postupanja s vodećim idejama Škola treba provoditi vodeće ideje

  35. Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima • Napredak škole u podizanju postignuća • Napredak učenika u učenju • Postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima • Povezanost s ostalim indikatorima kvalitete Unutarnje vrjednovanje kao refleksija vanjskog vrjednovanja

  36. “NIJEDNA SVINJA JOŠ SE NIJE UDEBLJALA ZBOG ČESTOG VAGANJA”(stara njemačka mudrost, prema Meyer “Što je dobra nastava?”) • da bi praćenje nastave bilo poticajno i korisno treba ostaviti dovoljan prostor međudjelovanja i savjetovanja koji ne mora biti popraćen čestim posjetama • pravodobna • rasprava o rezultatima • izrada plana za poboljšanje postignuća Temeljni smisao supervizije

  37. Kvaliteta nastave

  38. Što je dobra ili kvalitetna nastava? • “Mjerenje” kvalitete i zaključivanje o nastavi ne mora se zasnivati jedino na zahtjevima za metrijskom strogošću. • Iskustvenim putem došlo se do indikatora kvalitete nastave koji ravnateljima i učiteljima mogu poslužiti kao glavni orijentir u praćenju nastave.

  39. RAZLOZI: • MOGUĆI KOMPLEKSNIJI UTJECAJ NA NASTAVU • PROCJENJIVANJE NAJRAZLIČITIJE UVJETOVANE UČINKOVITOSTI NASTAVE • PRENOŠENJE ISKUSTAVA PRISUSTVOVANJE NASTAVI

  40. Indikatori kvalitete nastave

  41. Jasnoća procesa • Ciljeva i sadržaja • Jasnoća uloga • dogovor o pravilima, ritualima i slobodama 1. JASNO STRUKTURIRANJE NASTAVEMeyer

  42. Izbor dobre organizacije; • Vremena • Točnosti • Podjele organizacijskih poslova • Ritmiziranja dnevnog tijeka 2. VISOK UDIO STVARNOG VREMENA UČENJA

  43. Zbog uzajamnog poštivanja • Pouzdanja u pridržavanju pravila • preuzimanja odgovornosti • pravednosti i skrbi 3. POTICAJNO OZRAČJE ZA UČENJE

  44. Zbog razumljivosti postavljenih zadataka • Pouzdanosti tematskog hoda • Jasnoće • Obvezatnosti očekivanih rezultata 4. JASNOĆA SADRŽAJA

  45. Zbog; • Sudjelovanja u planiranju • Kulture razgovora • Rasprava o smislu • Dnevnika učenja • Povratnih informacija učenika 5. USPOSTAVLJANJE SMISLA KOMUNIKACIJOM

  46. Bogatstvo tehnika insceniranja • Raznolikost obrazaca djelovanja • Varijabilnost oblika nastave • Uravnoteženost velikih metodičkih oblika 6. RAZNOLIKOST METODA

  47. Zbog; • Sloboda • Strpljivosti i vremena • Unutrašnje diferencijacije i integracije • Analize individualnih postignuća u učenju • Usklađenih planova poticanja • Posebnosti poticanja iz rizičnih skupina 7. INDIVIDUALNO POTICANJE

  48. Zbog; • Osvješćivanja strategija učenja • Primjerenih zadataka za vježbu • Ciljane pomoći “za uvježbavanje poticajnih” okvirnih uvjeta 8. INTELIGENTNO VJEŽBANJE

  49. Zbog; • Nastavne ponude utemeljene na smjernicama i obrazovnim standardima • Prilagođavanja sposobnostima učenika • Neprestanih poticajnih povratnih obavijesti o napretku ućenja 9. JASNOĆA OČEKIVANIH POSTIGNUĆA

  50. Zbog; • Reda • Funkcionalne opreme • Uporabljivih pomagala za učenje 10. PRIPREMLJENA OKOLINA

More Related