bogo tovlje kult n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
BOGOŠTOVLJE / KULT PowerPoint Presentation
Download Presentation
BOGOŠTOVLJE / KULT

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 59

BOGOŠTOVLJE / KULT - PowerPoint PPT Presentation


  • 130 Views
  • Uploaded on

BOGOŠTOVLJE / KULT. A dalbert Rebi ć, Biblijske starine , Kr šć anska sada š njost , Zagreb , 1992., 143-160. Bogoštovlje odnosno kult. = susretanje zajednice s božanstvom i ispovijedanje vjere, najčešće u određenim oblicima; uspostavlja veze između čovjeka i Boga.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'BOGOŠTOVLJE / KULT' - melody


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
bogo tovlje kult

BOGOŠTOVLJE / KULT

Adalbert Rebić, Biblijske starine,

Kršćanska sadašnjost,

Zagreb, 1992., 143-160

bogo tovlje odnosno kult
Bogoštovlje odnosno kult

= susretanje zajednice s božanstvom i ispovijedanje vjere, najčešće u određenim oblicima; uspostavlja veze između čovjeka i Boga.

= Kult je čin zajednice i ne može u načelu biti improviziran.

  • Bogoštovlje je izraz čovjekove potrebe i dužnosti klanjati se Bogu.
u bit bogo tovlja spadaju
U bit bogoštovlja spadaju

– mjesta (prirodna mjesta: brda; djelo ruku ljudskih: hramovi),

– predmeti (svetišta, kovčezi, žrtvenici, kadionici...)

– vremena (uvjetovana događanjem u prirodi ili u povijesti) na kojima i u kojima se ostvaruje susret s božanstvom.

– nakana s kojom ostvarujemo bogoštovlje,

u bit bogo tovlja spadaju1
U bit bogoštovlja spadaju

– učinci koje donosi bogoštovlje (ozdravljenje, oživljenje, izgon demonskih sila, pokora, sjedinjenje s božanstvom i slično),

– nositelj bogoštovlja (svećenik),

– krug sudionika (obitelj, pleme, općina)

– intenzitet sudjeovanja.

slide5

U pogledu kulta Izrael je mnogo kultnih elemenata preuzeo od svojih susjeda koji su i u religioznom pogledu bili razvijeniji od njega.

glavni elementi kulta
Glavni elementi kulta

– mit = iznošenje spasonosnog događaja,

– ritual (obred) = u obredu simbolsko uprisutnjenjenje spasenjskog događaja.

slide7
Takvo iznošenje i uprisutnjenje postoji i u izraelskom kultu uz jednu bitnu razliku:
  • spasonosni događaj koji se iznosi nije mitološki događaj iz prirode nego su to spasenjska djela Božja u povijesti,

naime

  • djela kojima je Bog Izraela oslobodio iz Egipta i izabrao ga za narod svoga saveza u obećanoj zemlji ili život, djelo smrt i uskrsnuće Isusa Krista u Novome zavjetu (euharistija).
slide8
Hebrejski izraz za kult jest služba(hebr. ’abodah).
  • Kad Biblija govori o bogoštovlju: misli na čovjekovo služenje Bogu, koje se može shvatiti bilo kao prinos žrtve (u SZ i u židovstvu dok je postojao Hram) bilo kao liturgija odnosno skup ustrojenih vanjskih čina i oblika službe Božje (u Novome zavjetu euharistija).
bogo tovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i mojsija
Bogoštovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i Mojsija
  • Vrlo malo znamo o tomu kako je izgledalo bogoštovlje u vrijeme izraelskih patrijarha.
  • Neki oblici bogoštovlja izraelskih rodozačetnika bili su vezani uz starokanaanska kultna mjesta (Betel, Šekem, Mamre, Hebron, Beer Šeba) koja su uostalom kasnije osvojili i pretvorili u bogoštovna mjesta jahvističke religije.
bogo tovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i mojsija1
Bogoštovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i Mojsija
  • Post 12,7sl. izvješćuje

kako je Abraham sagradio Jahvi u čast žrtvenik u Šekemu, u Betelu i u Beer Šebi,

pomazao ga uljem i na njem žrtvova u čast svome Bogu (usp. Post 13,18; 26,24s).

  • Slično su činili Izak i Jakov (Post 28,18s; 33,20).
bogo tovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i mojsija2
Bogoštovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i Mojsija
  • Pretpostavljamo da je staroistočnjački način prinošenja žrtava (pa i ljudskih žrtava) bio poznat izraelskim rodozačetnicima:
  • u Post 22 u izvještaju o Abrahamovoj žrtvi Izaka, biblijski pisac spominje ovna kao žrtvu paljenicu.
bogo tovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i mojsija3
Bogoštovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i Mojsija
  • U vrijeme Mojsija također još nemamo pouzdanih i autentičnih vijesti.
  • Izl 5,1.3: «Pusti narod moj da ode i u moju čast slavi svetkovinu!... Zato nas pusti da odemo tri dana hoda u pustinju i prinesemo žrtvu Jahvi, Bogu svome... » (Izl 5,1.3; usp. 10,25 važno).
bogo tovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i mojsija4
Bogoštovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i Mojsija
  • U Izl 24 biblijski pisac izvješćuje o sklapanju saveza na Sinaju:
  • Mojsije podiže žrtvenik, dvanaest spomen-kamenova, mladi Izraelci prinose žrtve paljenice, žrtvuju Jahvi junce kao žrtve pričesnice, Mojsije uhvati krv, polovinu krvi ulije u posude, a polovicu izlije po žrtveniku, prihvati Knjigu Saveza pa je narodu pročita....
  • Tu je opisana žrtva za sklapanje Saveza.
bogo tovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i mojsija5
Bogoštovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i Mojsija
  • Mojsije je zasigurno ustrojio neki oblik službe Božje za svoje vrijeme i za svoje suvremenike.
  • Za njegovo vrijeme biblijski pisci spominju barem dvije kultne ustanove, sveti šator i Kovčeg Saveza.
bogo tovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i mojsija6
Bogoštovlje u vrijeme izraelskih patrijarha i Mojsija
  • Moramo nažalost ustanoviti da za bogoštovlje u vrijeme izraleskih patrijarha i za vrijeme Mojsija nemamo dovoljno podataka pa o njem ne možemo više reći nego rekosmo.
vrijeme jo ue i sudaca
Vrijeme Jošue i Sudaca
  • Još 3-5 opisuje čudesan prolaz kroz Jordan u Kanaan. 3,3-6 opisuje taj prolaz kao liturgijsku procesiju, s Kovčegom saveza na čelu.
  • Još 4 pripovijeda kako su Izraelci postavili 12 spomen-kamenova,
  • Još 5 o obrezanju svih Izraelaca (5,2-9) i o svečanom blagovanju pashe u Gilgali.
  • Još 6 opisuje osvajanje Jerihona liturgijskim rječnikom i liturgijskom shemom.
vrijeme jo ue i sudaca1
Vrijeme Jošue i Sudaca
  • U Gilgalu su Izraelci svake godine, kroz jedno vrijeme svoje povijesti, slavili blagdan Pashe uz uobičajeni obred, uz svečanu procesiju; tom prilikom su se sjećali čudesnog ulaska u obećanu zemlju Kanaan i pokušavali ga rekonstruirati i interpretirati posadašnjujući događaje i uživjujući se u prošle događaje kao da su oni dionici i suvremenici tih događaja.
vrijeme jo ue i sudaca2
Vrijeme Jošue i Sudaca
  • U takvim bogoštovnim činima obnavljali su i čudesan prijelaz preko Trščanoga (Crvenog) mora i povezivali ga s čudesnim prijelazom preko rijeke Jordana.
vrijeme jo ue i sudaca3
Vrijeme Jošue i Sudaca
  • Još 24 izvješćuje o zborovanju dvanaest izraelskih plemena u Šekemu kao nastanak saveza dvanaest plemena Izarelovih.
  • Ono je snažnoobilježeno povijesnospasenjskim tumačenjem prošlosti: povijesnospasenjski osvrt na prošlost (24,2-13), prianjanje uz Jahvu i vjeroispovijest (24,14-24), sklapanje saveza uz zapis svih obveza i postavljanje spomenkamena kao svjedoka na sklopljeni savez (24,25-27).
  • Zborovanje u Šekemu i sklapanje saveza odraz je godišnjeg blagdana obnove Saveza u Šekemu, pred Kovčegom saveza.
vrijeme jo ue i sudaca4
Vrijeme Jošue i Sudaca

Kasnije je Kovčeg saveza boravio u Betelu, kamo su dugi niz godina hodočastli Izaelci, i u Šilu (1 Sam 1, 3).

U 1 Sam je na više mjesta opisana služba Božja:

  • 1 Sam 7 opisuje pokorničku službu Božju: Samuel poziva narod na post i molitvu, jer su sagriješili pred Bogom.
  • U tom je poglavlju opisana i žrtva koju je Samuel kao posrednik i prorok prinio Bogu za svoj narod (1 Sam 7,8-10).
vrijeme jo ue i sudaca5
Vrijeme Jošue i Sudaca
  • 1 Sam 9 izvješćuje o žrtvi kod koje je sudjelovao i Samuel s trideset uzvanika, među kojima bijaše i Šaul. Za vrijeme žrtve Šaul je označen kao kralj Izraela..
  • Za vrijeme kralja Davida glede bogoštovalja ne saznajemo ništa nova, osim onog svečanog prijenosa Kovčega saveza u Jeruzalem (2 Sam 6).
zaklju imo
Zaključimo:
  • Već vrlo rano, u svojoj povijesti, prilikom svojih blagdana sjećali su se spasenjskih djela Božjih, za njih Bogu zahvaljivali, njih prepričavali, interpretirali, obogaćivali novim sadržajima...
  • Već je u tom vremenu, prije kralja Salomona, snažan naglasak stavljen na religioznost, na pounutrašnjenje religije. Velika je važnost poklonjena predajama, spasenjskim djelima u prošlosti. A kad se Izrael otvarao kanaanskim utjecajima, bio je krajnje oprezan.
slu ba bo ja u salomonovo vrijeme
Služba Božja u Salomonovo vrijeme
  • U vrijeme kralja Davida, u Jeruzalemu, nastala je nova religigiozna svijest, nova predođba o Bogu i o bogoštovlju.
  • Ostvarila se vrlo značajna integracija izraelskih plemena u religijsko-bogoštovnom vidu; David je uspio objediniti Mojsijevske predaje južno-palestinskih i levitskog plemena o Izlasku te se njima poslužio kao smjernicama za svoju vjersku politiku.
slu ba bo ja u salomonovo vrijeme1
Služba Božja u Salomonovo vrijeme
  • Osnivanje kraljevstva uvjetovalo je ustanovu i razvoj mnogih vjerskih ustanova, levitskih gradova i pokrajinskih svetišta koja su trebala nadomjestiti kanaanska poganska svetišta na “uzvišicama”.
  • Unatoč odbijanju kanaanske religije, izraelski je jahvizam ipak podlegao i stanovitom smislu utjecaju kanaanske religije (sinkretizam).
slu ba bo ja u salomonovo vrijeme2
Služba Božja u Salomonovo vrijeme
  • Kult koji je nastao u Davidovo vrijeme bio je očigledno povezan s izraelskim tumačenjem povijesti i, neizbježno, s bogoštovnim praksama i predmetima koji su postojali u susjedstvu i bili vrlo razvijeni.
  • Došlo je do spajanja agrarno-kozmoloških elemenata kananaskih tradicija s elementima izraelske povijesti spasenja i osjetljivosti za pravednost.
slu ba bo ja u salomonovo vrijeme3
Služba Božja u Salomonovo vrijeme
  • Tako su sazrele sve okolnosti za izgradnju hrama u Jeruzalemu i za uspostavu bogoštovlja u hramu.
  • Hram je sagradio Davidov sin Salomon, oko 975. pr. K..
  • Bogoštovlje je u Davidovo vrijeme bilo tijesno povezano s novim društvenim stvarnostima, s pravnim poretkom ali i s novim tumačenjem povijesti.
slu ba bo ja u salomonovo vrijeme4
Služba Božja u Salomonovo vrijeme
  • Uz agrarnu-kozmološku motivaciju u izraelsko-židovski kult ulaze i spasenjskopovijesni elementi.
  • To osobito dolazi do izražaja u dvostrukim značenjima nekih blagdana, kao što je npr. pasha, pedesetnica i blagdan sjenica.
  • Ti su blagdani u kanaanskom religijskom svijetu imali agrarno (poljodjelsko) značenje a u izraelskoj su religiji bili povezani s poviješću spasenja i interpretirani kroz razne događaje povijesti spasenja.
slide28
U Izraelu je kult imao povijesnospasenjsko značenje, koje se osobito odražalo u blagdanima pasha,pedesetnica i blagdan sjenica.
tako je
Tako je:
  • blagdan Pesaha / Pashe tumačio spasenjsko djelo Božje oslobođenja Izraela iz Egipta,
  • blagdan Semica (Pedesetnica) podsjećao je na objavu Božju na Sinaju (Zakon, Savez, objava Božjeg imena),
  • a jesenski blagdan Sjenica na putovanje kroz pustinju i na boravak Izraelaca u pustinji, u sjenicama.
  • Ovo sjećanje bilo je vrlo aktivno: sudionici bogoštovlja su se ta Božja djela posadašnjavali tako da su i oni sami postajali dionici tih događaja.
blagdani
BLAGDANI
  • Nakon Mojsijeve vjerske reforme slavi se
    • tjedno šabat (=subota) kao dan Gospodnji,
    • mjesečno se slavi svetkovina mladog mjeseca,
    • a godišnje tri velika blagdana:
blagdani1
BLAGDANI
  • Beskvasnih kruhova (hebr. mazzôth),
  • blagdan sedmica (hebr. šebuth)
  • i blagdan sjenica (hebr. sukôth).
  • Uz te blagdane bitno je povezana činjenica sjećanja (hebr. zikaron, grč. anamnesis, hrv. spomen).
  • O tomu nam svjedoče brojni Psalmi.
pesah pasha
Pesah / Pasha
  • Riječ pasha aramejska je riječ, a hebrejski oblik te riječi glasi pesah.
  • Biblijski pisci SZ dovode značenje te riječi u vezu s glagolom pasah, što znači prolaziti ili poskakivati (Izl 13).
  • Blagdan je vrlo star, i sigurno je postojao već prije Mojsijeva vremena kao pastirski blagdan kada bi pastiri prinosili Bogu žrtvu prvijenaca svojih stada i svoja stada izvodili na novu ispašu (Izl 13,11; 34,19).
pesah pasha1
Pesah / Pasha
  • Dolaskom u Kanaan Izraelci su spojili blagdan Pashe s blagdanom Beskvasnih kruhova (macot) kanaanskih stanovnika, ratara starosjedilaca, i slavili ih zajedno u rano proljeće u mjesecu abibu odnosno nisanu.
  • U Isusovo vrijeme pasha dobila svoj konačni oblik u kakvom ga Židovi još danas slave. Novi je zavjet židovsku pashu zamijenio Uskrsom (Kristova pasha, Isusova pashalna večera).
ebu t
Šebuôt
  • Blagdan Sedmica, bijaše zapravo blagdan svršetka žetve pšenice.
  • Obred tog blagdana sastojao se u prinošenju dvaju kvasnih hljebova načinjenih od novoga pšeničnog brašna.
  • Spomen na proglas sinajskog zakona i sklapanja saveza.
  • Blagdan pasha i beskvasnih hljebova bili međusobno tijesno povezani.
sukk t
Sukkôt,
  • Blagdan Sjenica, slavio se u starini kao svršetak svih poljoprivrednih radova u jesen, poglavito berbe grožđa i maslina (Izl 23,16; Pnz 16,13).
  • U Židova ovaj je blagdan dobio povijesnospasenjsko značenje:
    • podsjećao je Izraelce na boravak u pustinji, u sjenicama.
blagdani2
BLAGDANI
  • Osim ovih velikih blagdana postojali su i drugi važni blagdani, primjerice
  • blagdan Nove godine,
  • Dan Pomirenja (hebr. Jom Kippur),
  • blagdan Posvećenja Hrama (hebr. hannukhah),
  • blagdan Purim.
slide37
HRAM
  • Za gradnju hrama priprave je učinio već kralj David: kupio je od Ornana brdo Morija gdje je vidio anđela zatornika (2 Sam 24,24).
  • Čim je Salomon došao na prijestolje, započeo je s gradnjom Hrama.
slide38
HRAM
  • Bio je to jedan od naljepših u tom dijelu svijeta. Sastojao se od sljedećih dijelova:
    • vanjsko i unutarnje dvorište,
    • predvorje hrama,
    • Svetište i
    • Svetište nad svetištem.
slide39
HRAM
  • U Svetištu nad svetištem postavljena su dva kerubina (u obliku krilatih lavova). Između njih Kovčeg saveza. Tu je samo je jedamput Veliki svećenik smio ući i Bogu se pokloniti.
  • Nažalost, nemamo mnogo podataka o tomu kako se odvijalo bogoslužje u drevno doba u jeruzalemskom hramu.
  • Razni oblici bogoslužja bili su žrtve, procesije, molitve, pjevanje... Srž bogoslužja bijahu ipak žrtve.
slide40
Žrtve
  • Žrtva je sveopća pojava u svim religijama.
  • Nažalost, nemamo dovoljno podataka da bismo bolje poznavali žrtve u Mezopotamiji i u Kanaanu pa tako ne znamo što je u izraelskim žrtvama izvorno a što preuzeto od drugud, od drugih relgija.
slide41
Žrtve
  • Najstariji element žrtvovnog obreda vjerojatno je krv i ophođenje s njom.
  • U krvi su Židovi gledali sjedišta života, životno počelo.
  • Zato je bilo strogo zabranjeno uživati krv životinje (Post 9,4).
slide42
Žrtve
  • Žrtvenik bijaše simbol, ponazočenje samoga Boga.
  • Kada su sklapali savez, zapečatili su ga krvlju zaklane žrtve.
  • Tako su i Savez s Bogom, sklopljen na Sinaju, zapečatili krvlju životinja.
  • S time u svezi bijahu posebni obredi:
    • žrtvu bi razrezali na dvije polovice i zajedno prošli između tih polovica zaklane životinje (Post 15,17)
    • ili su zajedno blagovali žrtvovano živinče (Post 31,45-54).
slide43
Žrtve
  • Žrtvom čovjek pokazuje da ovisi o Bogu, žrtvom želi Boga umilostiviti i u nj isprositi oproštenje grijeha, klanjati mu se i biti zahvalan za sva dobra djela.
  • O povijesti žrtve kao i o načinu kako se žrtva prinosila, u razno doba Staroga zavjeta, napisao sam drugdje.
slide44
Žrtve
  • Žrtva je bila središnji čin bogoštovlja.
  • U Starome zavjetu bilo je više različitih žrtava:
    • žrtve paljenice,
    • žrtve za grijehe i prijestupe,
    • žrtve mirotvorne ili pričesnice.
slide45
Žrtve
  • žrtve paljenice, koje su se savim spalile Bogu na čast (bikovi, teoci, ovnovi, jaganjci, jarci, usp. Lev 1,3-9).
  • mirotvorne, mironosne žrtve ili žrtve pričesnice. Zovu se još i savršene žrtve, potpune žrtve. Postojale su tri vrste takvih žrtava:

a. žrtva zahvalnica (hebr. tôdah, grč. euharistia),

b. dobrovoljna žrtva (hebr. nedabah)

c. zavjetna žrtva (hebr. neder). Opisane su u Lev 7.

slide46
Žrtve
  • Te su se žrtve sastojale u svečanim gozbama na kojima su ljudi
    • jedan dio žrtve blagovali i preko tog simboličkog blagovanja dokazivali svoje sjedinjenje s božanstvom.
    • drugi dio žrtve (mast, but, bubrezi, jetra) spaljen je na žrtveniku, Bogu u čast,
    • treći dio žrtve prima svećenik (prsa i desna noga).
slide47
Žrtve

3. Žrtve za grijehe i za prijestupe, okajnice. Grijehom je čovjek raskinuo prijateljski odnos između sebe i Boga. Da bi opet uspostavio prijašnji odnos, morao je prinijeti žrtvu.

slide48
Žrtve
  • Postojale su
    • javne žrtve za grijehe (prinosile su se o blagdanu Pashe, za Pedesetnicu, na Dan pomirenja i kod posvete svećenika i levita)
    • i privatne (prinosili su ih prilikom očišćenja rodilje, nakon ozdravljenja gubavca).

4. Žrtve prinosnice.Darovi. Sve ostale žrtve.

drugi obredni ini
DRUGI OBREDNI ČINI
  • Molitva
  • Čišćenja
  • Zavjeti
  • Post
molitva
Molitva
  • Molitva je temeljni izraz religijskog osjećanja. Ona uspostavlja neposredni kontakt između Boga i čovjeka.
  • Pobožni Izraelac molio u Hramu, vjerujući da ondje stoji pred licem Božjim i da će biti sigurno uslišan
    • (Ps 28,16-22; 1 Sam 1,26; 1 Kr 8,22, Joel 2,15-17).
  • Molitva u Novome zavjetu. Isus uči uenike moliti Očenaš.
molitva1
Molitva
  • Molitveni je stav vrlo različit i prepušten slobodnu izboru pojedinca.
  • Bio je običaj sagnuti glavu, kleknuti na koljena ili se cijelim tijelom prostrti po zemlji (1 Kr 8,54).
  • U nz vrijeme mole stojeći. Često podižu ruke prema nebu (Izl 9,29; 17,11). Mole glasno.
molitva2
Molitva
  • U početku su molili otkrite glave, a poslije je zavladao običaj pokrivati glavu za vrijeme molitve. Danas Židov ne smije moliti razotkrivene glave. Ne smije razotkrivene glave ni ući u sinagogu.
  • Osim u Hramu, molili su i u kućama. Farizeji su molili i na ulici i na trgovima (Mt 6,5). Molili su zajedno, pokriveni pokajničkim plaštem (hebr. talit, cicit), s pepelom na glavi.
i enja
Čišćenja
  • Svaka je obredna nečistoća morala biti očišćena. Izraelski je narod bio Božji narod, njegova predraga svojina, pa je morao odražavati njegovu svetost.
  • Obredna nečistoća otklanjala se žrtvama i obrednim pranjem. Tako se žena poslije poroda morala očistiti žrtvom za grijeh, jer se krvlju onečistila. Sličan propis vrijedio je za gubave. Stroga su pravila bila u pogledu dodira nečistih životinja, mrtvaca i slično.
zavjeti
Zavjeti
  • Zavjet je svojevoljno i svečano obećanje da ćemo neko dobro djelo učiniti ili da ćemo se neke dopuštene i drage stvari odreći.
  • Bio je to posebni vid molitve u kojoj vjernik ne samo traži neku milost nego i potkrepljuje svoju molitvu obećanjem da će dati nešto zauzvrat Bogu.
  • Razlozi za takve zavjete bili su različiti: sretan povratak iz tuđine ili iz rata (Post 28,20; Suci 11,30; 2 Sam 15,7), spas iz životne pogibli (Jona 1,16).
zavjeti1
Zavjeti
  • Zavjetovati se mogao samo punoljetan i samostalan čovjek.
  • Nije se mogla zavjetovati kći, dok je bila pod vlašću očevom, ni žena koja je bila udata.
slide56
Post
  • Uzdržavanje od hrane iz religijskih razloga Izrael poznaje od davnine. Bio je to post.
  • Post je bio privatan i javan, mogao si ga zadati pojedinac a mogla ga je čovjeku zadati zajednica.
  • Poznat je veliki post na Dan Pomirenja (hebr. Jôm Kippur).
sve eni tvo
SVEĆENIŠTVO
  • U patrijarško doba vjersku službu obavljaju očevi kao jedini posrednici između Boga i ljudi svoga roda i plemena.
  • Ustanova izraelskog svećenstva pada u Mojsijevo doba. Bez sumnje, i u Izraelu je postojalo svećenstvo i prije Mojsija: gdje je postojalo svetište, postojao je netko tko se za to svetište brinuo i nad njime pazio...
sve eni tvo1
SVEĆENIŠTVO
  • On je prisustvovao žrtvovanju, dijelio savjete, upravljao obrednim činima...I tako se rodila služba svećenika.
  • Mojsije je zatekao takvo stanje i sankcionirao ga i ozakonio u ime Boga
sve eni tvo2
SVEĆENIŠTVO
  • Svećeničku službu obnašali su sinovi Levijevi (leviti).
  • Među svećenicima obično je jedan bio Veliki svećenik.
  • Prvi Veliki svećenik bio je Mojsijev brat Aaron.