1 / 164

INFORMACIJSKA TEHNIKA Teorija informacije

INFORMACIJSKA TEHNIKA Teorija informacije. Predavač: prof.dr.sc. Franjo Jović Kontakt: franjo.jovic@etfos.hr tel: 031-224-615, utorak/srijeda11-12h. Satnica i izvođenje nastave. Predavanja: 30-45 h - Auditorne vježbe: 8-12 h - Laboratorijske vježbe: 8-12h -. Sadržaj predavanja.

makala
Download Presentation

INFORMACIJSKA TEHNIKA Teorija informacije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. INFORMACIJSKA TEHNIKATeorija informacije Predavač: prof.dr.sc. Franjo Jović Kontakt: franjo.jovic@etfos.hr tel: 031-224-615, utorak/srijeda11-12h

  2. Satnica i izvođenje nastave • Predavanja: 30-45 h - • Auditorne vježbe: 8-12 h - • Laboratorijske vježbe: 8-12h -

  3. Sadržaj predavanja • Pojam informacije. Filozofske osnove. Matematičko izražavanje. Entropija. Entropija kontinuiranog izvora informacije. Pojavni i obilježni oblici informacije. Bayesovi i Gittovi stavci. Kapacitet informacijskog kanala. Shannonov teorem. Železnikarove teze. • Informacija na izvoru, njeno otkrivanje i kodiranje. Obrazac i opažaj. Markovljev izvor. Kvaliteta izvora. Govorna informacija. Mrežni agent kao informacijski izvor. Šum i kodiranje na kanalu. Međuinformacija. Podaci i informacija. Signal i umnožak BT. • Analiza glavnih komponenti informacije. Carnapova entropija. Klasifikacijski postupci. Statistička i entropijska klasifikacija. Klastering. Postklasifikacijska analiza. Vrednovanje semantičkog sadržaja. Mrežni informacijski multiagenti - posrednici, osnovica .

  4. Sadržaj vježbi • Kodiranje na informacijskom kanalu. Vlastiti sadržaj informacije. Proračun entropije. Proračun semantičkog sadržaja. • Proračun uvjetne entropije. Kodiranje Markovljevih izvora. Filtriranje podataka. Klasifikacijska analiza. Klasteriranje složenih događaja. Projekt mrežnog agenta. • Proračun rizičnosti složenih događaja

  5. Znanje, informacija i osnovna pitanja filozofije Uvodno izlaganje Franjo Jović Osijek 05.10.2006.

  6. Što je filozofija • Filozofija razmatra cjelinu bitka u odnosu na čovjeka i istinu koju obuhvaća dublje od svake znanstvene spoznaje • Nastupa kod osvještavanja ljudi • Smisao čiste filozofije bez znanosti se pojavljuje tamo gdje se: • a) stvarnost sagledava u svom podrijetlu • b) stvarnost obrađuje poput unutrašnjeg razgovora

  7. Što je filozofija/2 • c) otvara širina spoznatljivog • d) odvija ljudska komunikacija u traženju istine • e) razum strpljivo održava budnim pred onim najstranijim i pred osobnim ograničenjima • Filozofija nas koncentrira time što nas održava ljudima u našem sudjelovanju u stvarnosti.

  8. Podrijetlo filozofije • Pobuda filozofiranja leži u čuđenju, sumnji, svijesti o izgubljenosti, primicanju graničnih stanja: smrti, slučaja, krivice, neoslonjivosti na svijet • Platon i Aristotel su izučavali u začuđenosti samu bit bitka, Descartes je u beskonačnosti nepoznatog tražio ono nužno poznato; stoici su u patnji sadašnjosti tražili smirenje duše.

  9. Podrijetlo filozofije/2 • Pritisak polazi od sigurnog tla do dubine bitka do počovjekovljenja; ide do komunikacije čovjek - čovjek. • Priopćenja koja pritom nastaju su neodvojiva od sagledavanja istine: u unutrašnjem postojanju, osvjetljavanju ljubavi, približavanju savršenstvu

  10. Spoznatljivo • Osnovno pitanje filozofije je: Što jest? Što je bitak, osnovica svega što postoji, živog i neživog, vidljivog i nevidljivog? Ono iz čega sve proizlazi? • Tales: Sve je voda! ..vatra, materija, duh, duhovno živuća materija (hilozoizam) • No jesmo li voda koja misli? … To dovodi do suprotnosti subjekt - objekt. Nema objekta bez subjekta i obrnuto. Stvarnost je dakle spoznatljivo koje se u toj suprotnosti pojavljuje. Spoznatljivo ne postaje predmetom ali dolazi u pojavnost u dualnosti ja-predmet. U tom promišljanju postoji i drugi rascijep: predmet u odnosu na druge predmete.

  11. Spoznatljivo/2 • Kao razlika prema drugome proizilazi da je bitak suprotstavljen ništavilu. Predmet ne može biti sve, dakle ni cjelina bitka. Ni sam bitak. Svako osmišljavanje nečega je izvlačenje toga iz spoznatljivog. Dakle to stoji suprotstavljeno ne samo meni već i drugim predmetima. Spoznatljivo je stoga ono što se u promišljanju uvijek navještava. • Zamisao je u odnos na predmet neprirodna pojava u uobičajenom razumijevanju odnosa. Mi želimo s njezinom pomoći utjecati na vlastitu svjesnost bitka. Zamisao sama po sebi je prazna, bespredmetna. No svojim oblikom otvara beskonačne mogućnosti pojave postojanja i postaje s obzirom na njega transparentna.

  12. Spoznatljivo/3 • Mi promišljamo predmetno, slikovno. Moramo odatle misleći predmetno postići usmjerenje na bespredmetno spoznatljivog. • Egzistencijalno smo vezani na Boga / transcendentalno a to sve putem znakova, simbola. Božje postojanje je za nas stvarnost putem našeg postojanja, dok inače postoji u drugim dimenzijama potpuno različitim od našeg predmetnog svijeta. • Tako se spoznatljivo sastoji od naše svjesnosti po kojoj smo svi jednaki, od životne stvarnosti po kojoj smo međusobno odvojeni pojedinci i od egzistencije u kojoj smo po svojoj snalažljivosti.

  13. Spoznatljivo • Mistici transcendiraju dualnost objekt - subjekt, poništavaju subjekt i odlaze u transcendentalno, no ne mogu ga iskazati jer nije predmetljivo, nije izrecivo • Spoznatljivo je dakle: • bitak po sebi • transcendentalost (Bog) • svijet

  14. Transcendentalno • Prorok Jeremija promišlja živog Boga. Grčki filozofi domišljaju Boga kao pravilo. Oba razmišljanja svode se na to da Bog jest i da postoji kao obdržavač i stvoritelj svijeta. Današnji filozofi zaobilaze to pitanje, kao ono: što ne možemo znati radije prešućujemo. Bog nije pristupačan promišljanjem već vjerovanjem. Njegovo se postojanje ne može dokazati matematikom ili empirijskim znanostima. No ni dokazani Bog ne bi bio Bog već predmet. • Odakle vjera? Iz ljudske slobode. U svojoj slobodi nisam po sebi samom već sam sebi u njemu darovan; ne mogu svoju slobodu iznuditi. U svojoj najvećoj slobodi sam slobodan i od sebe i svoje vezanosti za svijet. Dakle najdublje sam vezan za transcendentalno. Bog je po meni odlučnost u kojoj postojim. On je sadašnjost postojanja a ne sadržaj znanja. U njemu je izvjesnost životne prakse /1,Karl Jaspers/.

  15. Bezuvjetni zahtjev • BZ postoji u ljubavi, borbi, u visoko postavljenim ciljevima. Obilježje BZ jest da mu je život u cjelini osnova no ne posljednja. Za ostvarenje BZ je svejedno odnosi li se na ideju, ljubav ili vjernost. Nije podložan volatilnosti života. U krajnjoj granici prekoračuje život i dovodi do gubitka bitka, do neizbježne smrti. Uvjetni zahtjev se po svaku cijenu obraća životu. • Sokrat, Thomas Morus, Bruno, umrli su za svoju istinu • BZ ima svoj korijen u nama samima, s time da me provlači kroz nešto što nisam samo ja po sebi. To nije ono što se želi nego ono zbog čega se želi. To je stav vjere, težina jedne duše.

  16. Bezuvjetni zahtjev/2 • Razabiremo li mi svoje osnove i ciljeve svojih postupaka ostajemo u uvjetovanom. Tek život iz nepredmetnog osnova je života u BZ. BZ je duboko ukorijenjen u ono čime smo ispunjeni. • Opredmećeni BZ je fanatizam i tiranija • Komunikacija zaljubljenih u ljubavnoj bitci - možda i ona može biti lažna • BZ je vanvremensko. Ono je konstruktivna dobrota. • Zlo nastupa u tri oblika • kao moralni čin odluke tipa želja / zadaća • kao etični čin kada odluke BZ stoji u ovisnosti uvjetovanog (čistoća motiva) • kao metafizički čin biti motiva: ljubav (od koje se živi) / mržnja (izvlačenje iz transcendentalnog)

  17. Ostala pitanja filozofije • Što je čovjek • sloboda, djelovanje, transcendentalnost • Što je svijet • svijet i prolaznost • svijet i ono vječno u njemu • Povijest čovječanstva, filozofije, religije • je li ipak nečastivi pomagač Bogu • Filozofska neovisnost • Filozof je neovisan od materijalne zapetljanosti, plemena, asket, nije prestrašen, neovisan o religiji, politici, uređenju države, smrti • filozofiranje je škola neovisnosti a ne posjedovanje neovisnosti.

  18. 1.Pojam i matematičko izražavanje informacije“Mislim da smo trenutno u predkopernikanskom razdoblju spoznaje i primjene informacije” Marijan Miković, 2004., osobno priopćenje

  19. Informacija i propast EPR pokusa • Na temelju članka Einsteina, Rosena i Podolskog (1935) “Can quantum-mechanical description of physical reality be considered complete?” izradio je John Bell prijedlog provjere istodobne pojave informacije na udaljenim mjestima npr u pokusu s polariziranim zrakama svjetlosti. Ovo su spomenuta tri autora naveli kao nešto nemoguće. Pokus su 1982. godine izveli Aspect, Roger i Dalibard i pokazali da se informacija pojavljuje istodobno na udaljenim mjestima, dakle neovisno o brzini svjetlosti. Ovime je informacija pokazala da posjeduje svojstvo (barem) četvrte prostorne dimenzije jer se može iskazati istodobno na bilokojem mjestu treće dimenzije prostora. Naprosto dolazeći iz njegovog “ne prostora”. • Istodobno i materija(energija) je pokazala da je nedjeljivo “vezana” uz informaciju! Obje činjenice bile su “previše” za dotadašnje poimanje stvarnosti.

  20. Informacija i propast EPR pokusa/2 • Neovisnost o prostornoj dimenziji 3D prostora čini i striktno čuvanje informacije te dostup do informacije vrlo osjetljivim ako ne i nemogućim zahvatom u užem smislu te riječi. Naravno ukoliko je informacija upakirana u materijalnom aspektu prostora. • Mi smo propašću EPR pokusa dovedeni na “golu ledinu” gdje je samo pitanje vremena i sredstava kada će apsolutno nedostupna materijalno pakirana informacija biti stvar prošlosti. Ograničenje će biti naša spoznajna sposobnost, dakako. • Drugo je pitanje ne posjedujemo li već takva saznanja u podsvijesti? No informacija u podsvjesti je isto tako i “nedostupna informacija”. Osim ako nismo vješti u npr tumačenju snova...

  21. Opažaj - obrazac - informacija • Poučavanje o informaciji je stoga poučavanje o mišljenju. • Poučavanje o mišljenju ne smije biti poučavanje o klasičnoj logici, jer je logika nešto konkretno i opipljivo, nešto čisto i formalno gotovo poput matematike. Logika je osim toga samo sukladna mitu u paru logos – mithos /2, de Saussure Ferdinand/. • U svojoj osnovnoj prirodi logika je alat opažanja, ona ukazuje na ono implicitno, na proturječno. • Porota se na sudu bavi istraživanjem iskustva zločina. Činjenice povećavaju opažaj. Logika čini implicitno eksplicitnim. • Eksplicitne činjenice povezuju se u obrazac. U poučavanju obično se informacija izvlači iz gotovih obrazaca i “suho” predstavlja. Tada naša pažnja ide brzo prema informaciji. • U stvarnom životu doći do informacije je mučan postupak. Skup. O tome ćemo ovdje raspravljati. O gruboj tehnici dobivanja obrazaca. • Iz podataka, signala, znakova, zvukova - podsvješću se ne kanimo baviti. Niti snovima.

  22. Obrazac - oblik - ideja • Obrazac bi mogao biti nešto što se ponavlja, nekakav red, odnos, nešto što mi opažamo i uspoređujemo s nečim nama ranije poznatim • Definicija, deBono /3/: Kada se dogodi pokret iz sadašnjeg stanja u neko sljedeće stanje s vjerojatnošću iznad očekivanog tada se stvara obrazac: • ova definicija uključuje aktora obrasca • moguću ideju o akciji koju on izvodi, te • moguću posljedicu te akcije • Obrasci mogu biti simultani, sinkronijski ili slijedni, dijakronijski. Njihovo pojavljivanje u jeziku poput nečega što je “postavljeno van volje pohranitelja” nešto što više izražava svojstvo duha nego prirodu stvari /2/. No izgleda da je materijal koji generira obrazac u prednosti pred Gestaltom, oblikom, da je pojava u prednosti pred formom.

  23. Obrazac - oblik - ideja /2 • De Saussure je izveo dihotomiju jezika (langue) i govora (parole) iz prvobitnog zajedništva u jezičkoj djelatnosti (language). Dakle postoji pojedinčev i skupni (povijesni) vid jezika /2/. • Jezik i kodovi u komunikaciji nisu mogući bez sustava stvaranja obrazaca. Riječi su kodovi. One pokreću akcije u memoriji slušatelja. One djeluju kao okidači obrazaca. Riječima se naš razum vodi od stanja do stanja (preko nespoznatljivih međustanja). • Po nekim obrascima. Do ideja. Ali i obrnuto: od ideja (iz nadprostora??). • Prikazuju se dva modela obrasca informacije: model stolnjaka i model želatine. Zašto su to informacijski modeli?

  24. Model stolnjaka • Mjesto A pokazuje otisak neke pravilne mrlje • Mjesto B pokazuje otisak nepravilnog oblika • Mjesto C pokazuje još veći nepravilni otisak • Jesu li podaci o prošlim događajima zapisani? • Jesu li ti podaci lako izmjenjivi? • Jesu li podaci međusobno povezani? Prostorom, vremenom? A C B

  25. Model želatine • Dotok tople tekućine otapa sve više i više želatinu. • Otopljena tekućina u području a i b se širi. • Kada se područja a i b spoje sve što padne bit će samo zajednički doprinos. • Sve što padne izvana neće biti doprinos. • Koji najvažniji informatički proces je tu u igri? • Selekcija! b a

  26. Ideje i informacija • Obrada informacije (gdje je ta informacija koja se izgubila u podacima) - ili zašto je Napoleon izgubio bitku kod Trafalgara • ( pa zbog sporijeg punjenja topova!) • Informacijsko prokletstvo na kineski način- Dabogda živjeli u zanimljivim vremenima! Ili, ako se bavite tuđom informacijom/idejom tada se ne bavite vlastitom. • Slika - sve je započelo izgleda jednostavnim crtežima - iako, prije slika bile su piramide (i samo suglasnici) jedne davne civilizacije.

  27. Ideje i informacija /2 • Riječ ( u početku su riječi bile svete: izgovaranjem riječi nastajala je pojava) - zato su i Egipćani vjerojatno zazirali od skraćenicama prikazanih riječi npr. koloid = ko(tač)+lo(tos)+id(em), no Midianiti se nisu bojali i … nastali su suglasnici, a u Grčkoj i samoglasnici. • Pismo današnje dobi nastalo je u Feniciji i Grčkoj, no za brojeve su se pobrinuli Babilonci i - Arapi; pred 5000 godina su Kinezi davali doktorate iz matematike • Slijede pravila, strojevi, tehnologija, inteligencija, ideje, ljudski element - tu leži informacija! ...= B ;A =

  28. Osnovna svojstva informacije • Spontanost, nepredvidljivost, slojevitost, kružnost, povratnost • Informira i biva informirana, protuinformacija - pitanje, prostor ukotvljenosti, opkoljenosti, proširenje informacije, prag • Nastaje i nestaje, briše se, prekriva, ponavlja, • Serijska, paralelna, paralelna pa serijska • Apsolut, osobnost, bolno spoznajna, svjesna, podsvjesna • Informacija je komunikacija i njen nedostatak, • Vanjska - unutrašnja, povjerljiva, javna, nedostupna, nespoznatljiva, jednostavna, tajanstvena, simbolična, prosvjetljenje, razum, moć • Informacija je riječ koja bijaše na početku, izraz više sile, unutrašnji glas...

  29. Osnovna svojstva informacije/2 • Informacija je činjenica, detalj, laž, promidžba, instinkt, intuicija • Informacija je u pozivu, djelovanju, volji • Informacija je univerzalna, ćudljiva, (ne)dohvatljiva • Provjerava se informacijom, pitamo se što je to, bojimo se moći informacije, krijemo je • Pojavljuje se na začudnim mjestima i skrivenim putovima, u postupku koji je entitet i proces istodobno, događanje i prestanak događanja, • Informacija je nadzor, vođenje i povratna veza; šum i smetnja su informacija, • Nevidljiva je i sveprisutna, ona je sve to rečeno i puno više • Nastaje voljom i razumom. • To je fundamentalna veličina, ni energija niti materija

  30. Nastanak i spremanje informacije • Pojam informacije osnova je za mnoge znanosti i tehničke discipline: kibernetiku, automatiku, biologiju, povijest, teologiju, ekonomiju, proizvodne tehnologije, filozofiju • Osnovni Shannonov teorem koji pojam informacije uspješno veže uz vjerojatnost pojave pojedinih znakova, riječi komentira Karl Steinbach: “To je kao kada biste smatrali kilogram zlata i kilogram pijeska jednako vrijednim” • Norbert Wiener piše: “Informacija je informacija ni materija niti energija” • Gittov 1. stav: Fundamentalnu veličinu informaciju ne možemo pripisati materiji. • Ovime se “čisti” materijalni procesi isključuju kao izvori informacije.

  31. Nastanak i spremanje informacije/2 • Stav 2: Informacija nastaje samo putem volje (nakane) I  vd2 Volja Inf. No informacija iz nekog izvora je to bolja što je veća inteligencija i znanje tog izvora, dakle informacija = inteligencija (d) * znanje (d) * volja (v) = v*d2

  32. Nastanak i spremanje informacije/3 • Povezivanje volje informacije i inteligencije / znanja odražava pojavu na izvoru informacije. Osnova priopćenja informacije je volja pojedinca. Veća volja daje veći učin. Konstanta proporcionalnosti ovisi o umnošku inteligencije i znanja autora informacije. Ovo je intuitivni model, dakako. • Informacija služi svrsi vođenja sustava u kojem je stvorena, radom ne slučajem. Dakle informacija je nešto blisko politici, ali i tehnici, medicini, pravu. • Stav 3. Pri svim tehničkim i uopće umjetnim sustavima informacija tvori njenu nematerijalnu osnovicu. • Informacije se može pohranjivati na materijalnu osnovicu, štoviše, idealno je upravo ono pohranjivanje gdje se modificira određena (prostorna) dimenzija materijalnog medija drugom dimenzijom informacijskog svijeta (vremenom)

  33. Razine, oblici i vrste informacije • Pet je različitih vidova informacije: statistika, sintaksa, semantika, pragmatika i apobetika. Primjer govorne informacije: • abeceda rječnik jezik informacija a, b, c Ivo Ivo gleda :Ivo gleda akcija? gramatika smisao kôd

  34. Razine, oblici i vrste informacije/2 • Statistički vid određuje kvantitetu, količinu informacijskih znakova, predanu ili primljenu, brzinu protoka znakova, znakovnih grupa, riječi. • Gramatička točnost i jasnoća informacije pri tome nije bitna, jer se svaka pogreška u prijenosu jednako tretira. • Informacija se obrađuje posredno preko vjerojatnosti pojavljivanja informacijskih znakova. • Statistički vid osnovica je mjerenja informacije. Kako se to može obaviti? Pa preko statističke mjere: relativne frekvencije pojavljivanja informacijskih znakova.

  35. Razine, oblici i vrste informacije/3 • Iza oblikovanja znakova, slova, grafema, fonema u riječi, simbola, stoji sintaksa (syntaxis - poredak, order, Anordnung). Pravila se odnose na znakove pisanih jezika, kodne signale, slikovne znakove, notno pismo, računalne kodove, genetičke kodove, plesne znakove pčela, mirisne znakove kukaca, znakovlje gluhonijemih. Pravila se uče ili nasljeđuju. • U sintaksu spadaju pravila pisanja, izbor simbola i njihovih kombinacija, pravila biranja riječi, tvorbe rečenice, načini na koje se rečenica mijenja. Gramatika. Na razini koda se odražava i odlučuje o tome ima li predloženi sustav kreativnu ili samo reproduktivnu značajku. • Kreativni kodovi imaju u pravilu sintetička, integrativna, asocijativna a reproduktivni analitička, disocijativna svojstva.

  36. Razine oblici i vrste informacije/4 • Semantika (semantikos - obilježavajući, sema = znak) je smisao, sadržaj, poruka, iskaz, značenje niza znakova, riječi neke poruke. • Stav 4: samo je ono informacija što sadrži (barem) semantiku, značenje. • Ovo znači da odašiljatelj (i primatelj) informacije posjeduju određeni duhovni koncept, kojim je moguće prihvatiti značenje informacije. • Tek se postojanjem jezika informacija može pohranjivati na materijalnim nositeljima. Informacija je nepromjenjiva bez obzira na vrstu prijenosnog medija ili sustava zapisa. Ova invarijantnost uzrokovana je njezinom nematerijalnom prirodom.

  37. Razine, oblici i vrste informacije /5 • Razlikujemo: • prirodne jezike (preko 5000 jezika) • umjetne jezike (esperanto, gluhonijemi, zastavice, prometna pravila), • umjetne formalne jezike (programski, matematički, logički, kemijski, notni), • posebne jezike tehnike, znakovni jezik nacrta, • posebne jezike žive prirode (dupini, glavonošci, pauci, ..)

  38. Razine, oblici i vrste informacije/6 • Kodiranje značenja u prirodnim i umjetnim jezicima postiže se pojedinim ili složenim djelovanjem sljedećih sredstava: • oblikovanjem • stilistikom • fonetikom • intonacijom • gestikom • semantičkim sredstvima: homonimima, homofonima, metaforama, metonimijama, ironijom, anomalijom,… Pri tome su predajnik i prijemnik ili inteligentno biće ili inteligencijom stvoreni umjetni sustavi.

  39. Razine, oblici i vrste informacije/7 • Pragmatika (pragmatike - vještina ispravnog rukovanja) • Svaki prijenos informacije ima za cilj ili nakanu izazvati na prijemnoj strani odgovarajući učin, događaj. Da bi to postigla predajna strana se služi: molbom, pitanjem, kukanjem, poučavanjem, opominjanjem, pritiskom, naredbom, a sve u cilju rukovanja predajnom stranom. • Informacija se stoga može nazvati i strukturom koja na predajnoj strani izaziva određeni učin. Ona je manipulativna. • Možemo razlikovati • kruto postupanje, • kao kod programiranja strojeva, izgradnje stanice, funkcija disanja, • instinktivno rukovanje • dresura životinja

  40. Razine, oblici i vrste informacije/8 • Pragmatika - fleksibilno i kreativno rukovanje informacijom • uvježbano rukovanje ljudima, oblici učtivosti, kretnje obrtnika • jednostavno djelovanje ljudi • intuitivno nastupanje ljudi • inteligentno ponašanje ljudi slobodne volje Sva navedena ponašanja rezultat su upravo primljene informacije, dakle komuniciranja, ali i onog naučenog, iskustvenog.

  41. Razine, oblici i vrste informacije/9 • Apobetika (apobeinon - događaj, uspjeh, rezultat) razmatra svrhovitost, cilj odašiljanja informacije. • Primjeri su kod životinja osiguranje životnog prostora, kod ljudi su potreba komunikacije i dogovora o zajedničkom cilju, životu. • Uvijek se u slučaju naglašavanja ili potiskivanja cilja treba biti oprezan, jer se radi o najvišem vidu prijenosa informacije, pa i šteta za primatelja može biti najveća.

  42. Razine, oblici i vrste informacije/10 • Dakle izvoru informacije treba posvetiti dužnu pozornost! Kod informacije nekog izvora specifičan je! • Izbjegavanje dohvata informacije je opasno, jer smo bez informacije neupućeni. • Dohvaćanje informacije je opasno, jer nas dobivanje informacije kada je nismo spremni primiti može “satrti” - stoga u pravilu vrijedi: • Kada je čovjek spreman da je primi - informacija dolazi. Skrivanje od informacije je također opasno! • No suprotstavljeni koncepti se utjelovljuju i sukobljavaju opet u živom dijalogu! U dijalogu autora (duha) i junaka (duše). Život je konflikt. Konflikt je prirodan.

  43. Kvalitete izvora informacije

  44. Razine, oblici i vrste informacije/11 • Vrste informacije: • Proizvodna, pogonska, komunikacijska • Podrijetlo informacije: • kopirana informacija (CD, DNK, fotokopija, reprodukcija slike), u pravilu se svakim kopiranjem nešto gubi; zašto? • reproduktivna informacija (interpretacija teksta, glazbe, dijela softvera), u pravilu se svakom reprodukcijom nešto dobiva; zašto? • kreativna informacija: voljom, sposobnošću i talentom pojedinca nastaje nova vrijednost poput jezika, teksta, koda, sustava, glazbe, slike, patenta, postupka, saznanja.

  45. Razine, oblici i vrste informacije/12 • Poseban oblik informacije je hologram. Izgleda da je DNK jedan vid holograma. Osnovno svojstvo holograma je zapisivanje informacije u nižoj dimenziji prostora. Tako se 1D hologram može rabiti za zapis 2D podatka, 2D za zapis 3D itd. Drugo je svojstvo integrativnost: iako se dio holograma može izgubiti sadržaj ostaje. Treće svojstvo je linearnost: hologram čuva spremljeno vjerno reproducirajući osnovni oblik. • Može se očekivati veća uporaba ovog vida pohrane i aktiviranja informacije. Aktiviranjem holograma događa se i mogućnost promjene sadržaja (relaksacije) u smislu smanjenja hologramskog “šuma”. Na taj način se, uz ostalo brane i naše stanice od smetnji izazvanih izgaranjem ATP-a, toksikacijom ili napadom virusa.

  46. Razine, oblici i vrste informacije/13 • Primjer relaksacije holograma: • nerelaksirani hologram s greškom relaksacija relaksirani oporavljeni hologram

  47. Kvaliteta i korisnost informacije Informacija može biti upotrebljiva ili neupotrebljiva što ovisi o okolnostima. No bez obzira na to ona može biti po svojoj mjeri samo kvalitativnog a nikako kvantitativnog značenja. Po svojoj semantičkoj vrijednosti i korisnosti razlikujemo pet stupnjeva vrednovanja: izuzetno važnu, važnu, korisnu, beskorisnu i štetnu informaciju. Ova procjena je često stvar pojedinca, iako postoje posve jasni etički obrasci koji su podloga procjeni. Postoji savjest.

  48. Kvaliteta i korisnost informacije/2 • Izuzetno važna informacija: visoki sadržaj apobetike • Važna informacija: značajna za postizanje cilja • Korisna informacija: općeg značenja, u smislu kontakta, izobrazbe, zabave, dnevnih događaja • Beskorisna informacija: općeniti podaci, banalnosti, besmislene novosti, gubitak vremena • Štetna informacija: inf. s negativnim posljedicama , vodi k zabludama, štetnim događajima, defektima a postiže se svjesnim ili u zabludi datim iskazima, lažima, podmetanjima, šarlatanstvom, ljutnjom, sektašenjem, ideologizacijom, šundom.

  49. Korisnost je objektivna komponenta informacije vrijedi za većinu ljudi nije upotrebljiva ako ne postoji ili nije ostvariva često neotkrivene činjenice neobjavljena inf. zaboravljena inf. beskorisnost je vezana i za nemogućnost djelovanja Važnost je pojedinčeva komponenta informacije važnost za pojedinca nije isto što i za neku drugu osobu općenita važnost inf. je samo relativno važna pojedincu velika većina inf. je pojedincu irelevantna velika je važnost pojedincu svaka njemu štetna informacija Važnost i korisnost informacije

  50. Vrednovanje semantičkog sadržaja informacije • Veličine koje obuhvaćaju semantičku kvalitetu informacije u cilju njene možebitne kvantifikacije ili barem relativne usporedbe su • semantička kvaliteta q • relevantnost r • novost (aktualnost) a • dostupnost z • postojanje e • To su semantičke veličine osobnog značaja informacije, korisničke • Kreću se dogovorno u rasponu od 0 do 1 osim q koji se prema ranije navedenom kreće u rasponu q = (1,-1)

More Related