1 / 16

Prof. dr Vladimir Štambuk Asistent Mr Nebojša Mrdja April 2007

FAKULTET POLITI ČKIH NAUKA, Beograd INFORMATIKA Predavanje: NOVE INFORMACIONE T EHNOLOGIJE I BUDU ĆNOST OBRAZOVANJA. Prof. dr Vladimir Štambuk Asistent Mr Nebojša Mrdja April 2007. NOVE INFORMACIONE TEHNOLOGIJE.

madison
Download Presentation

Prof. dr Vladimir Štambuk Asistent Mr Nebojša Mrdja April 2007

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. FAKULTET POLITIČKIH NAUKA, BeogradINFORMATIKAPredavanje:NOVE INFORMACIONE TEHNOLOGIJE I BUDUĆNOST OBRAZOVANJA Prof. dr Vladimir Štambuk Asistent Mr Nebojša Mrdja April 2007

  2. NOVE INFORMACIONE TEHNOLOGIJE • Nove informacione tehnologije (NIT) inicijalno su se odnosile na računare, sisteme za prenos podataka i sisteme za distribuciju podataka. • Danas one, osim računara i Interneta, obuhvataju čitav sistem informacionih inovacija vezanih za: • multifunkcionalnost, • multimedijalnost, • multikomunikativnost, • stvaranje baza podataka, i • mašine za pretraživanje Interneta. • U okviru obrazovanja, korisnici NIT-a se dele na one koji su sposobni da ih usavršavaju i korisnike.

  3. Obuka za korišćenje NIT treba da uključi: upotrebu računara, multifunkcionalnost, multimedijalnost, multikomunikativnost, upotrebu baza podataka, i korišćenje mašina za pretragu Interneta. Permanentno obrazovanje je neophodno u domenu: teorijskih znanja, i praktične primene. Ne postoje više institucije, procesi i tehnike koje obezbedjuju “konačnu” količinu potrebnog znanja. Trajno i neprestano obrazovanje postaje uslov ne samo za obavljanje radnih procesa, već i sastavni deo svakodnevnog života a to je glavna razlika izmedju industrijskog i informatičkog društva. OBUKA ZA KORIŠĆENJE NIT

  4. INFORMATIČKA PISMENOST • Danas se pod tim pojmom, pored sposobnosti korišćenja računara i Interneta, podrazumeva i posedovanje velike količine raznorodnog znanja koje omogućava da se u preterano velikoj količini informacija pronadju one koje su potrebne. • U savremenom svetu količina informacija koja se nudi je ogromna a da bi se doprlo do onih koje su potrebne čovek mora da bude veoma obrazovan, što podrazumeva: • da je svestan da su mu informacije potrebne, • da dobro poznaje tehnologije pristupa i pronalaženja informacija (pre svega računara i Interneta), • da ima jasno odredjen sistem vrednosti, • da razlikuje slične informacije sa stanovišta njihove upotrebe, • da zna da li su mu potrebne dodatne informacije ili su one koje je dobio dovoljne, • da zna kako da ih sačuva i ponovo koristi kad zatrebaju, i • da stalno uči jer se informatička pismenost danas stiče kroz permanentno, ozbiljno i svestrano obučavanje i učenje.

  5. RAZLIČITA ODREDJENJA INFORMATIČKE PISMENOSTI • Da bi se smatrao Informatički pismenim čovek mora biti sposoban da utvrdi kada je neka informacija potrebna i mora biti osposobljen da locira, proceni i na efikasan način upotrebi traženu informaciju. • U najširem značenju, Informatička pismenost se odnosi na čovekovu sposobnost da dopre i razume znatan broj informacionih resursa. • Informatički pismena osoba je osoba koja: • je svesna da tačna i potpuna informacija predstavlja osnovu za donošenje smislene odluke, • svesna potrebe za posedovanjem informacija, • konstruiše pitanja zasnovana na informatičkim potrebama, • identifikuje potencijalne izvore informacija, • razvija uspešne strategije pretraživanja, • pristupa izvorima informacija uključujući računare i druge tehnologije, • vrši evaluaciju informacija, • organizuje informacije da bi mogle biti primenjene u praksi, • integriše nove informacije u već postojeći sistem znanja, i • kritičko razmišljanje i rešavanje problema zasniva na upotrebi informacija.

  6. OTPOR PREMA UPOTREBI RAČUNARA • Dok čovek piše ili kuca na pisaćoj mašini on misli kako će se izraziti a ne kako će napisano da izgleda. • Kada se koristi računar za pisanje onda se unapred mora i zamisliti i kako će napisani tekst izgledati. • Početak upotrebe računara zahteva “prestruktuiranja” prethodnih navika i pristupa intelektualnom radu. • Prvi PC nisu bili “prijateljski orijentisani”, za njihovo korišćenje bilo je neophodno poznavati programske aktivnosti ili posebno izučavati karakteristike programskih paketa. • Uvodjenjem padajućih menija i “ikonica” stvorena je koncepcija prijateljski raspoloženih (user friendly) računara za čije korišćenje je potrebno programersko znanje svedeno na nulu.

  7. PRIRODA INFORMATIČKE PISMENOSTI • Pojava računara dovela je do revolucionarne promene koja se može porediti sa pojavom “mašine” za štampanje – Gutenbergove štamparske prese. • Da li je i koliko korisno menjati civilizacijski obrazac zasnovan na pisanoj i čitanoj reči sa sistemom koji je pre svega zasnovan na audio i vizuelnoj komunikaciji? • Upotreba računara i Interneta će u budućnosti postati deo svakodnevnog života kao što je danas recimo telefon. • Doći će do daljeg pojednostavljenja upotrebe računara i Interneta ali će svaki korisnik morati sam da reši nekoliko ključnih pitanja a to su: • izbor informacija, • svrsishodno pretraživanje mreže, i • ciljnost pri upotrebi Interneta.

  8. MULTIFUNKCIONALNOST, MULTIKOMEDIALNOST, MULTIKOMUNIKATIVNOST • Multifunkcionalnost označava procese istovremenog – paralelnog korišćenja raznorodnih računarskih programa. • Multimedijalnost se odnosi na prezentaciju nekog sadržaja – nije dovoljno napisati tekst ili obraditi podatke, već treba uključiti grafikone, slike, vizuelne i zvučne efekte i dr. • Multikomunikativnost se odnosi na dvosmernu vezu izmedju korisnika i izvora informacija, ili više njih. • Internet i masovni mediji • Značaj dvosmerne veze

  9. BAZE PODATAKA • Baze podataka se formiraju prema potrebama njihovih organizatora a ne prema univerzalnim kriterijumima. • Broj baza podataka se eksponencijalno povećava i u najskorijoj budućnosti će biti potrebno stvoriti univerzalne principe ili kriterijume za njihovo formiranje. • Bez formiranja univerzalnih principa veliko bogatstvo informacija neće biti dostupno širem krugu korisnika.

  10. PRIMER ZA PRONALAŽENJE INFORMACIJA U BAZAMA PODATAKA:ZNAČENJE POJMA HAKER KROZ ISTORIJU

  11. Značenje pojma haker kroz istoriju- OPŠTI POJAM - • In French, haquenée means an ambling horse. • In Old English, tohaccian meant hack to pieces. • At some point in the 14th century, the word haquenée became hackney, meaning a horse of medium size or fair quality. • Shortly after, hackney was shortened to hack, and in riding culture the act of "hacking" (as opposed to fox-hunting) meant riding about informally, to no particular purpose.

  12. Značenje pojma haker kroz istoriju- OD 1400 DO 1700 GODINE - • 1393 (at the latest): the word had also acquired the meaning of a horse for hire and also "prostitute." 1596: hackney was being used as an adjective meaning tired or worn out. William Shakespeare also used the word to mean "to make common and overly familiar" in Henry IV, Part I. • 1700: a hack is a "person hired to do routine work".

  13. Značenje pojma haker kroz istoriju- OD 1704 DO 1900 - • 1704: hack now also means a "carriage for hire". • 1749: hack means "one who writes anything for hire" (still in use today among writers); see hack writer • 1802: hack is used to mean a "short, dry cough" (still in use) • 1826: the expression hack writer is first recorded though hackney writer appeared at least 50 years earlier • 1898: hack is given the figurative sense of "a try, an attempt".

  14. Značenje pojma haker kroz istoriju- OD 1950 DO 1972 - • 1950s: ham radio fans borrowed the term hacking from riding and defined it as creatively tinkering to improve performance. • 1955: American English gives it the slang sense of "cope with" (as in "can't hack it"). On the U.S. East Coast, cars were substituted for horses, and hacking was a precursor to cruising. • 1972: Stewart Brand publishes "S P A C E W A R: Fanatic Life and Symbolic Death Among the Computer Bums" in Rolling Stone

  15. Značenje pojma haker kroz istoriju- HAKERSKA ETIKA - • 1983: First Usenet post on the use of hacker to mean computer criminal in the media (in Newsweek and on CBS News). • 1984: Steven Levy publishes Hackers: Heroes of the Computer Revolution. The book publicizes, and perhaps originates the phrase "Hacker Ethic" and gives a codification of its principles

  16. MAŠINE ZA PRETRAŽIVANJE • URL – Uniforme Resource Locator • Koliki je Internet • Barabasi (2002): • Kontinenti usmerenih mreža (KUM), • IN kontinent, • OUT kontinent, i • Kontinent Ostvra i “prilepaka”. • Mreže su organizovane horizontalno. • Dobre mašine za pretraživanje karakteriše: • veliki broj “uskladištenih” web stranica (broj se meri u milijardama), i • sposobnost da se što brže i bolje pretraži sopstvena baza podataka. • Mašine za pretraživanje pomažu ali i ograničavaju slobodu dostupnosti informacijama. • Dodatne usluge: e-mail, Home Page, pretraživanje računara, barovi za alate, blogovanje, .

More Related