SPOLJNOPOLITIČKI AKTERI

1. SPOLJNOPOLITIČKI AKTERI

2. Spolnopolitički akteri 1.Ko stvara spoljnu politiku -Pitanje se tiče karaktera organa zaduženih za njeno kreiranje, kao i mogućih odgovora o njenom kvalitetu: da li je autoritarna ili institucionalno provjerljiva, na kojim osnovim principima je ustanovljena i kako se ostvaruje. -Međunarodno pravo subjektima spoljne politike, bez obzira na to da li se ona smatra posebnom naučnom disciplinom ili proučava kao sastavni dio neke druge naučne oblasti, prevashodno smatra države. - U klasičnom pravu pojam države je imao naglašeno drugačije značenje od onoga koje preovlađuje danas. U XVIII i najvećem djelu XIX vijeka, bitnim elementom postojanja države smatrana je njena puna suverenost, koja je podrazumijevala „ničim ograničenu vlast“. Poznato je, naime, da tradicionalno u klasičnom međunarodnom

3. Spolnopolitički akteri 2. Podjeljena državna suverenost Savremeno međunarodno pravo, za razliku od klasičnog, zastupa stavove o „podijeljenoj suverenosti“, koja umjesto neograničene vlasti država, praksu odnosa u međunarodnoj zajednici posmatra „kao ograničen oblik vrhovne vlasti“ . -On se ostvaruje dobrovoljnim prenošenjem nekih od ranijih nadležnosti, koje su predstavljale oblast suverenog djelovanja država, na oblast savremenog međunarodnog prava i njegovih opšteprihvaćenih načela. -Početkom 20. v. pojavile su se međunarodne organizacije, a poslije i drugi učesnici koji su počeli utjecati na međunarodna zbivanja, čime su i države na neki način prestale biti jedini subjekti. Savremeno međunarodno. Savremeno međunarodno pravo, za

4. 3.Atributi državnosti -Pravna teorija tvrdi da svaka država mora nužno imati četiri prisutna elementa, koja na neki način služe kao osnovni atributi državnosti: stanovništvo, teritoriju, vlast i karakteristike suverenosti- međunarodno priznanje. a)Broj stanovnika vrlo različit u pojedinim državama i vrlo često povećava krug novih država, postoje velike razlike u broju njihova stanovništva. Ako se npr. Takve zemlje kao što su NR Kina, Indija ili Pakistan ne mogu se poredit sa San Marinom, Andorom, Monakom, ili nekom drugom minijaturnom državom. - Značajno kakav je status i sastav stanovnika u pojedinoj državi, tj. radi li se o homogenoj naciji ili je riječ o višenacionalnoj zajednici. Spolnopolitički akteri

5. Spolnopolitički akteri 4. Teritoprija države -Teritorija države razlikuje savremene države i brojne od srednjovjekovnih. -Strategijski aspektdržavne teritorija shvata se kao državna sila, jer otuda izviru mogućnosti snadbijeavanj sirovinama, odrđenju karakter industrijskog razvoja i uporabe vojnoga prostora. No, ni taj element ne smije se precjenjivati jer postoje i države vrlo velike po teritoriju, kojima je dr­žavna sila, shvaćena u takvu smislu, prilično skromna. -Razlike u pogledu veličine teritorija su vrlo velike. Na jednoj strani su Rusija (17.075.000 km2), Kanada (9.976.000 km2), NR Kina (9.561.000 km2) i SAD (9.363.000 km2 površine)na drugoj. Malta (316 km2), Barbados (430 km2) i Singapur (581 km2). Teritorija države čini jednu od osnovnih razlika između . 473-493.

6. Spolnopolitički akteri B) -Postojanje organizovane vlasti koja je kadra kontrolirati stanovništvo i teritoriju. -Postoji mnogo slučajeva u kojima određena vlada zbog različitih razloga nema mogućnosti efikasno kontrolirati situaciju u svojoj zemlji. Ako se to odnosi isklju­čivo na unutrašnju situaciju (pobuna ili revolucija), postojanje države ne dolazi u pitanje sve do onoga trenutka dok ne dođe do znatnijeg angažiranja spoljnih sna­ga. -U istoriji međunarodnih odnosa može se naći niz primjera kada se priznaje čak i vlada koja je izgubila kontrolu nad svojom zemljom i nalazi se u izbjeg­lištvu (slučaj: crnogorske vlade, ili poljske, čehoslovačke, jugoslavenske, norveške vlade u godinama Drugoga svjetskog rata).

7. Spolnopolitički akteri d) Postojanja suverenosti, koju država može ispoljavati na unutrašnjem i spoljnem planu, postoji jednodušnost, ali je isto tako vrlo teško u svakoj situaciji točno precizirati pojam suverenosti. -Imamo shvatanja da je "suverenost najviša vlast koja ne priznaje nijednu drugu višu od nje". - Prilično teško je taj kriterijum primijeniti na sve formalno samostalne državne zajednice. Mnogo bolje je razgraničenje na suverenost koja se odnosi na unutrašnju politiku i na suverenost koja se tiče međunarodnih odnosa. Kna država ne raspolaže suverenošću, mogući su slučajevi polusuverenosti ili tzv. podijeljene suverenosti (Gdansk između dvaju ratova, Slobodni teritorij Trsta na­kon Drugoga svjetskog rata, Monako).

8. Spolnopolitički akteri • Međunarodne organizacije pojavljuju se kao subjekti suvremenih međunarod­nih odnosa. • U suvremenom svijetu porast broja međunarodnih organizacija zbog različiti faktora: -države prije nisu samodovoljne ni u ekonomskom, kulturnom i društvenom, ni u političkom pogledu;7 - razvoj vojnih i tehničkih sredstava uslovio je postojanje odbrambenih sitema; -hladnoratovska polarizacija vojnih, političkih, ideoloških i ekonomskih snaga tadašnjeg svijeta ubrzali su trendove parcijalnog, blokovskog povezivanja, i nastanku novih međunarodnih organizama na Zapadu i na Istoku

9. Spolnopolitički akteri • Međunarodne organizacija obično se dijele nameđunarodne vladine organiza­cije, u kojima države djeluju na osnovi međunarodnog ugovora (statuta), i na me­đunarodne nevladine organizacije, koje tvore širok krug različitih, grupa i pojedinaca iz različitih država • a) Međunarodne vladine organizacije imaju u svojem članstvu države koje djelu­ju u njima preko svojih službenih predstavnika:univerzalne (Ujedinjeni narodi i njihove specijalizirane agencije) regionalne (Organizacija američkih država, Organizacija afričkog jedinstva, Sjevernoatlanski savez itd.). • 9)Međunarodne nevladine organizacije skupljaju različite članove, ali se, u njima države ne pojavljuju kao aktivni i organizirani članovi

10. Spolnopolitički akteri Međunarodne privredne organizacije, zbog svoje snage i posebno zbog sve većih mogućnosti djelovanja mogu takođe ubrojiti u međunarodnie nevladinih organizacije i, zaslužuju da budu istaknute kao posebni subjekti međunarodnih odnosa. Pod međunarodnom privrednom organizacijom smatra se svaka korporacija ili slična ekonomska organizacija koja ima međunarodni karakter po sastavu kapitala, sastavu upravljačkih tijela i međunarodnoj rasprostranjenosti. Ponekad je vrlo teško ustanoviti stepen stvarnoga međunarodnog sastava pojedine takve organizacije

11. Spolnopolitički akteri Crkva je imala vrlo značajne mogućnosti djelovanja (odnosi između hršćanskih i muslimanskih država u srednjem vijeku, religiozni ratovi između protestanata i katolika u Europi. Ipak, Crkva je još uvijek prisutna u međunarodnim odnosima, a s različitim oblicima svoje organiziranosti ima mogućnosti djelovanja kao subjekt međunarodnih odnosa. Djelovanju Crkve, treba prije svega razlikovati pojedine Crkve i mogućnosti da se s pomoću njih ona pojavi u međunarodnim odnosima. Protestantska crkva ima relativno slabu koheziju, njezine akcije nisu nikada bile povezane i u poređenju s Katoličkom crkvom, njena mogućnost utjecaja na međunarodne odnose prilično je skromna.

12. Spolnopolitički akteri Nacije su važni subjekti međunarodnih odnosa. Njihov uicaaj u međunarodnim odnosima vidljiv je u situacijama kada se određene nacije bore za ostvarenje svoje državnosti, kao što je npr. bio slučaj do Prvoga svjetskog rata u Europi, kada su mnoge već formirane nacije tražile mogućnost stvaranja svojih nacionalnih država. U dijelu novooslobođenih afričkih država nacije ili plemena bili su glavni nosioci antikolonijalne borbe i kao takvi postali su kasnije glavni elementi u izgradnji nove državnosti. Nacija može djelovati kao subjekt međunarodnih odnosa i u situacijama kada se uz nju veže element državnosti, tj. kada ne postoji i adekvatna državna organiza­cija.

13. Spolnopolitički akteri • Grupe ljudi u pojedinim državama utiču na međunarodne odnose preko spoljne politike svoje države ili čak i izvan njezinih okvira • Svakako, u dinamičnim kretanjima na međunarodnoj sceni vrlo je teško uočiti prave aktere određenih spoljnopolitičkih poteza, ali zato analiza mogućnosti djelovanja pojedinih grupa unutar države omogućuje da se lakše vidi njihov stvarni utjicaj na formuliranje politike. • Takva grupa djeluje uglavnom u okvirima već definisanoga klasnog odnosa, koji u osnovi prihvata osnovne koncepciju razvoja zemlje i njene spoljne politike, ali u pojedinim situacijama, u želji da realizira neki svoj posebni interes, spremna je da preduzme i nešto drukčije poteze koji mogu izlaziti iz opštih okvira spljnopolitičkog kursa.

14. Spolnopolitički akteri • Čovjek pojedinac kao subjekt međunarodnih odnosa. U teoriji međunarodnih odnosa postoje različita mišljenja o ulozi čovjeka pojedinca u međunarodnim odnosima,. • Mnogi autori postavljaju težište na individualne karakteristike pojedine osobe i otuda izvlače zaključke o utjecaju što ga je pojedini državnik kao osoba imao na svoju sredinu, odnosno na ulogu pojedinca u stvaranju važnih političkih odluka. • Francuski profesor Duroselle izradio je na osnovi brojnih radova pojedinih zapadnih autora shemu u kojoj je zahvaćeno osam različitih vrsta političara, a ta je podjela učinjena na osnovi isticanja triju elemenata njihove djelatnosti i osobnog karaktera: aktivnosti, emocionalnosti i refleksa.

15. Spolnopolitički akteri Oakterima u spoljno-političkom odlučivanju možemo govori i sa stanovišta organa, odnosno tijala od kojih potiču spoljno-političke odluke. U praksi se ona označavaju različitim imenima ali je najčešće korišćen naziv vlada ili minisarski savjet. Ipak, da bi se nadišle terminološke razlike ti unutrašnji organi u okviru država ili drugih subjekata međunarodnih odnosa koji se bave donošenjem odluka nazivaju se spoljno-političkim odlučiocima. Njihov zadatak je da u ime države ili dgugo subjekta u međunarodnim odnosima kroz odgovarajuću proceduru zauzmu stav o određenom pitanju odnosno donesu odluku.

16. Spolnopolitički akteri Vrste odlučilaca: Načelan stav je da u krug odlučilaca ulaze prije svega: šef države, članovi vlada i oni članovi predstavničkog tijela koji se nalaze u spoljno-političkim odborima. Ovu tvrdnju moguće je relatizovati činjenicom da mnoga od tih lica samo prividno odlučuju, bilo zato što je od ustavnih činilaca u praksi prisvojio tu ulogu, ili zato što su članovi državnih organa i ličnosti koje samo stvaraju izgled legalnosti i de. Posebno treba istaći značaj Ustavom određenih odlučilaca, jer samo odluke koje od njih potiču mogu da imaju pravnu obaveznostmokratije

17. Spolnopolitički akteri • Razliku između formalnih i stvarnih. Nekada formalni odlučioci i stvarno učestvuju u donošenju odluka dok oni stvarni snagu crpe iz važnog položaja u političkom sistemu i manje zavisnosti od volje birača. • Postoji nekoliko vrsta stvarnih odlučilaca, koji nemaju jednak značaj. U savremenim liberalnim demokratijama važnu ulogu igraju rukovodioci privrednih preduzeća (kompanija, korporacija trustova) zatim stranačka rukovodstvo birokratski vrhovi i stručnjaci. • Da bi se ojačao položaj poslovnih krugova česta je lična sprega između privrednih korporacija i političkih rukovodstava, tako što ista lica zadržavaju položaje i u privredi i u državnoj organizaciji, ili to čine naizmjenično.

18. Spolnopolitički akteri • U spoljnopolitičkom odlučivanju, neophodno je obratiti pažnju na politički značaj visokih kariernih službenika, iz ministarstava spoljnih poslova i odgovarajućih resora. U svojoj ličnosti oni spajaju: stručnost, iskustvo, obaviještenost, veze i stalnost. • Njihov uticaj naročito dolazi do izražaja u periodima kada su vlade nestabilne i kada se ministri spoljnjih poslova i vlada smenjuju. • Među službenicima po hiearijskom mjestu u mnogim zemljama se ističu generalni direktori ili generalni sekretari ministarstva. Takvi ljudi, po pravilu, ne djeluju u javnosti pa za njih ili njihova imena šira javnost i nezna

19. Spolnopolitički akteri -Po stepenu uticaja na spoljno-političko odlučivanje svisokim službenicima resora spoljnih poslova mogu se mjeriti visoke vojne starješine, sa funkcijom: načelnika general-štaba, komandant armije ili određenog roda vojske itd. -U tu kategoriju spadaju i ličnosti iz oblasti nauke, koji su na primjer cijeli svoj život posvetili izučavanju međunarodnih odnosa. Otuda i njihov sud o određenoj spoljno-političkoj odluci svakako meritoran i zaslužuje da bude razmotren pri konačnom odlučivanju. -Nekada se krugovi formalnih stvarnih odlučilaca preklapaju, a nekada je odnos među njima takav da su međusobno razdvojeni, ili povezani samo u određenim segmentima.

20. Spolnopolitički akteri U anglosaksonskoj terminologiji se pravi razlika između donosioca odluka (decision makers i policy makers) i onih koji na njih utiču (policy influencers). • Ova podjela je ipak formalistička, jer se donosioci odluka na taj način izjednačavaju s formalnim odlučiocima, a oni koji utiču na odluke sa stvarnim odlučiocima. -Tako su se na primjer, vladari u cijelom feudalnom periodu smatrali odlučiocima, a krupni feudalci onima koji utiču na donosioce odluke, s tom razlikom što je u ranom feudalizmu postojala dominacija „uticača“, a u apsolutnim monarhijama dominacija odlučilaca.

21. Spolnopolitički akteri U savremenim političkim sistemima izabrani politički funkcioneri smatraju se zvanično jedinim odlučiocimana nkoje a u one koji utiču ubrajaju: se u partijsku birokratsku interesnu i komunikacijsku elitu (javno mjenje). Iz prethodno navedenih tiplogizacija može se zaključiti da navedene podjele mogu imati karakter besmislenosti jer se priznavanjem dominacije onih koji utiču na odluke zapravo želi kazati da formalni, ustavni odlučilac i nije odlučilac. Oni ipak imaju svoju vrijednost zato što se njihovim prezentiranjem uočavaj da u procesu odlučivanja stvarni odlučioci ne djeluju potpuno sami, iako su oni ti koji konačno donose odluke i utvrđuju pravce spoljno-političkogdjelovanja.