snimanje iz zraka n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
SNIMANJE IZ ZRAKA PowerPoint Presentation
Download Presentation
SNIMANJE IZ ZRAKA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 41

SNIMANJE IZ ZRAKA - PowerPoint PPT Presentation


  • 290 Views
  • Uploaded on

SNIMANJE IZ ZRAKA. Snimanje se vrši u vrijeme kad nema vegetacije. Koriste se teški teretni avioni da bi se smanjile vibracije i djelovanje atmosferskih nepogoda. Letjelice. Općenito avioni Helikopteri – u svrhu interpretacije Danas namjenski baloni Bespilotne letjelice. Letjelice.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'SNIMANJE IZ ZRAKA' - liz


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
snimanje iz zraka
SNIMANJE IZ ZRAKA
  • Snimanje se vrši u vrijeme kad nema vegetacije.
  • Koriste se teški teretni avioni da bi se smanjile vibracije i djelovanje atmosferskih nepogoda.
letjelice
Letjelice

Općenito avioni

Helikopteri – u svrhu interpretacije

Danas namjenski baloni

Bespilotne letjelice

letjelice1
Letjelice
  • Helikopteri – u svrhu interpretacije
letjelice2
Letjelice

Namjenski baloni (u svrhu fotogrametrije)

letjelice3
Letjelice
  • Bespilotne letjelice
uvjeti
uvjeti
  • Najpogodnija brzina 250 km/h
  • Trajanje leta 5-6 sati
  • Doba dana – podne

Mjerilo snimanja

  • Mjerilo snimanja i vrsta kamere (c) mora biti zadano prije snimanja.
  • Mjerilo snimanja ovisi o mjerilu kartiranja, karakteru terena i svrsi snimanja
mjerilo snimanja
Mjerilo snimanja
  • povezuje vanjsku i nutarnju orijentaciju
  • određuje se na osnovu mjerila kartiranja.

c

Ms = c / h

Odnosno

h = c/ Ms

h

mjerilo snimanja1

Mj. kartiranja

Mj. snimanja

1: 1 000 – 2 000

1: 4 000 – 8 000

1: 5 000

1: 8 000 – 10 000

1: 15 000

1: 15 000

1: 25 000

1: 20 000

1: 50 000

1: 30 000

Mjerilo snimanja

Kod krupnijeg mjerila kartiranja, mjerilo snimanja je sitnije, zbog dobre čitljivosti snimke i ekonomičnosti.

Kod sitnijih mjerila kartiranja, ms > mk, kako se nebi izgubili sitni detalji

snimanje iz zraka1
SNIMANJE IZ ZRAKA

uzdužni preklopi

slide10

SNIMANJE IZ ZRAKA preklopi

  • Uzdužni preklop za stereoskopsku izmjeru uzima se da je cca 60 – 65%.
  • Poprečni preklop uzima se da je cca 25 %.
snimanje iz zraka kinederivometar
SNIMANJE IZ ZRAKA kinederivometar
  • Kinederivometar
  • Pomoću njega namješta se uzdužni preklop (vremenski interval ekspozicije), ispravljaju se zakretaji kamere.
  • Uređaj se sastoji iz ekrana kojim pratimo protjecanje terena koji snimamo.

Kinederivometar

plan snimanja
Plan snimanja
  • Na karti se izvrši plan snimanja
  • Površina se razdijeli na nizove snimanja i ucrta se sredina niza (projekcija leta aviona)
  • PRAVILA:
    • Kod brdovitog zemljišta treba paziti da se niz pruža u smjeru toka izohipsa
    • Raspored nizova prema kartama sjever-jug, istok zapad. Međutim ovisi o konfiguraciji zemljišta.
snimanje iz zraka plan snimanja1
SNIMANJE IZ ZRAKA plan snimanja

3. Pri snimanju uskih i dugih pojasa, cijeli projekt se prilagođuje objektu snimanja.

plan snimanja orijentacijske to ke
Plan snimanjaorijentacijske točke
  • Plan snimanja može poslužiti za izradu projekta orijentacijskih točaka.
  • Na planu snimanja označavamo (navigator) uočljive objekte preko kojih prolazi smjer aviona.
  • Smjer se održava po markantnim točkama i navigacijskim reperima (ili se izvrši signalizacija navig. repera), pomoću kompasa.
normalnokutne irokokutne kamere
Normalnokutne – širokokutne kamere
  • Normalnokutne kamere za isto mjerilo kartiranja zahtijevaju veću visinu leta od širokokutnih.
    • imaju bolji uvid u zemljište, manje tzv. mrtvih kuteva.
  • Širokokutne imaju bolji presjek zraka (povoljniji bazni odnos)
slide18
Regulator preklapanja može biti izveden u sklopu vidnog polja kamere ili posebno
  • Uređaji da daljinsko upravljanje kamerom
orjentacijske to ke
ORJENTACIJSKE TOČKE
  • Zbog gibanja aviona nije moguće s dovoljnom točnosti odrediti elemente vanjske orijentacije pri snimanju, pa se apsolutna orijentacija i vanjska orijentacija redresiranja u aerofotogrametriji postiže na temelju orijentacijskih točaka.
  • Kao orijentacijske točke mogu poslužiti topografsko dobro definirani detalji, koji se mogu lako, sigurno i dovoljno točno identificirati na snimci.
raspored i broj orijentacijskih to aka
Raspored i broj orijentacijskih točaka
  • Nužan broj točaka za apsolutnu orijentaciju jednog modela su 2 položajne orijentacijske točke za određivanje mjerila, smjera i položaja.
  • Nužan broj točaka za određivanje horizontacije jednog stereomodela su 3 visinski dobro definirane točke.
orijentacijske to ke plan odre ivanja orijentacijskih to aka
ORIJENTACIJSKE TOČKE plan određivanja orijentacijskih točaka

Plan određivanja orij. točaka

  • Određuje se na osnovu plana leta aviona kod krupnijih mjerila kartiranja.
  • Ravninu određuju 3 povoljno izabrane točke. Uobičajeno je da se određuje 4 točke na rubovima stereo-polja i jednu u sredini. Treba ih planirati da padnu najmanje 1 cm od ruba snimke radi optičkih pogrešaka i usuha.

Orij. točke jednog stereopara

orjentacijske to ke1
ORJENTACIJSKE TOČKE
  • Da bismo cijelo područje koje je snimljeno stereoskopski (uzdužno i poprečno) pokrili orijentacijskim točkama potrebno je za svaku snimku imati 1 (2) orijentacijsku točku.
  • Ostale preuzimamo iz prethodnog stereopara.
orjentacijske to ke plan odre ivanja orjentacijskih to aka
ORJENTACIJSKE TOČKE plan određivanja orjentacijskih točaka
  • Udaljenost točaka na terenu biti će:
  • u poprečnom smjeru
  • 0.5 x s’/Ms x (100-q)/100
  • U uzdužnom smjeru
  • b=0.5 x s’/Ms x (100-p)/100
to nost orijentacijskih to aka
Točnost orijentacijskih točaka
  • Orijentacijske točke trebale bi biti određene s 2.5 puta većom točnosti od točnosti pojedinačnog mjerenja u stereoinstrumentima.
orjentacijske to ke odre ivanje orijentacijskih to aka
ORJENTACIJSKE TOČKE određivanje orijentacijskih točaka
  • Za određivanje orijentacijskih točaka mogu se koristiti sve poznate metode geodetskog određivanja točaka.
  • U praksi primjenjujemo najoptimalniju metodu, koja će ispuniti uvjete, kako po točnosti tako po funkcionalnosti.
  • Orijentacijske točke danas određujemo poznatim geodetskim postupcima. Najprihvatljivija je GPS metoda.
  • Orijentacijske točke koje se nalaze blizu stalnih geodetskih točaka određuju se od njih polarno.
orjentacijske to ke izbor
ORJENTACIJSKE TOČKE izbor

Imamo 2 načina izbora orijentacijskih točaka:

  • izbor orijentacijskih točaka prije snimanja terena. Koristi se kod snimanja krupnijih mjerila i za koji treba sačiniti plan određivanja orijentacijskih točaka.
  • izbor orijentacionih točaka nakon snimanja terena. Koristi se kod snimanja sitnijih mjerila, ali često i kao dopuna orijentacijskim točkama kod krupnijih mjerila snimanja.
orjentacijske to ke izbor1
ORJENTACIJSKE TOČKEizbor
  • Izbor i lokacija orijentacijskih točaka ovisi o mjerilu i namjeni snimanja.
  • Treba birati točke koje će se na snimci dobro interpretirati. Uputno je birati točke na presjeku pravaca.
orjentacijske to ke izbor2
ORJENTACIJSKE TOČKE izbor
  • Za sitnija mjerila kartiranja, odabiru se orijentacijske točke nakon snimanja na snimkama.
  • Uputno je odabrati objekte koji su se dobro interpretirali na snimci, u tom slučaju objekte ne treba signalizirati.
stabilizacija orijentacijskih to aka
Stabilizacija orijentacijskih točaka
  • Orijentacijske točke treba stabilizirati ukoliko to već samim izborom nije učinjeno (križanje zidova, stalne geodetske točke, poklopci hidranta…)
  • Točke koje su određene s pogreškom iznad 20cm stabiliziraju se kolcem.
  • Točke koje su određene točnošću između 10-20cm stabiliziraju se kao poligoni.
  • Točke koje su određene točnošću ispod (većom) 10cm stabiliziraju se kao trigonometri IV reda.
  • Na kamenitom terenu orijentacijske točke stabiliziraju se uklesanim križem ili armiranom šipkom.
elaborat orijentacijskih to aka
Elaborat orijentacijskih točaka
  • Sadrži:
    • Položajni opis
    • Položajni pregled
    • Shematski prikaz geodetskog određivanja
polo ajni opis
Položajni opis
  • Položajni opis orijentacijske točke sadrži:
    • Broj orijentacijske točke
    • Broj snimke
    • Broj niza na kojem se točka nalazi
    • Datum snimanja
    • Točne koordinate – nakon računanja
    • Generalna skica točke – u sitnijem mjerilu
    • Detaljna skica točke – u 8-strukom mjerilu snimanja
      • Treba sadržavati i pojedinosti koje su na snimci markantne, što se najlakše uoči.
      • Detaljna skica se ne orijentira prema sjeveru, već prema smjeru leta aviona.
polo ajni pregled orijentacijskih to aka
Položajni pregled orijentacijskih točaka
  • Sve orijentacijske i fiksne točke unose se u položajni pregled.
  • Kao podloga za takav pregled mogu služiti postojeći planovi karte, a poželjno bi bilo aerosnimke.
  • Različite signalizacije označuju se bojama ili signaturom.
  • Točke se numeriraju tekućim brojevima.
shematski prikaz geodetskog odre ivanja orijentacijskih to aka
Shematski prikaz geodetskog određivanja orijentacijskih točaka
  • Služi prilikom rastitucije, da bi se moglo razabrati kojim točkama dati veću težinu pri određivanju apsolutne orijentacije stereomodela.
orjentacijske to ke signalizacija
ORJENTACIJSKE TOČKEsignalizacija

Osim signalizacije orijentacijskih točaka prije snimanja treba signalizirati i osnovnu geodetsku mrežu. Ukoliko se snimanje vrši u katastarske svrhe, signaliziraju se sve međe.

Signalizacija se vrši krečenjem na tvrdim podlogama. Signali se mogu izraditi od lesonita koji se okreči. Najrasprostranjeniji način signalizacije je učvršćivanje žicom plastičnih bijelih folija u obliku signala.

  • Veličina signala ovisi o mjerilu snimanja.
  • Minimalna veličina signala je
  • d = 1/Ms x 1/ 40 000 metara
orjentacijske to ke primjena
ORJENTACIJSKE TOČKEprimjena
  • Istoznačnost (kongruentnost) zraka prilikom kartiranja, u aerofotogrametriji, ne možemo namjestiti budući da ne znamo elemente vanjske orijentacije.
  • Deformacije modela u stereo-izmjeri, odnosno projekciji kod redresiranja, ispravljamo posrednim putem preko orijentacijskih točaka.
  • Orijentacijske točke su karakteristične točke na terenu kojima su poznate koordinate i visine.
orjentacijske to ke apsolutna orijentacija
ORJENTACIJSKE TOČKE apsolutna orijentacija
  • Posredno, preko orijentacijskih točaka model se orijentira u geodetskom koordinatnom sustavu.
  • Svakoj točki modela pridružene su pripadajuće koordinate i visine.
slide39

APSOLUTNA ORIJENTACIJA

(X,Y,Z)4

(X,Y,Z)3

Z

Y

Ispravljanje deformacije modela

(X,Y,Z)1

(X,Y,Z)2

X

slide40

APSOLUTNA ORIJENTACIJA

(X,Y,Z)4

(X,Y,Z)3

Z

Y

Dovođenje modela u traženo mjerilo

(X,Y,Z)1

(X,Y,Z)2

X

slide41

APSOLUTNA ORIJENTACIJA

(X,Y,Z)4

(X,Y,Z)3

Z

Y

(X,Y,Z)1

(X,Y,Z)2

X

Model doveden u

traženo mjerilo

Model doveden u

traženo mjerilo