Akademsko pisanje

1. Komunikacijske vještine 2013/2014 Akademsko pisanje

2. Karakteristike akademskog teksta • pisanje se ne temelji isključivo na našem vlastitom mišljenju ili onome što nam je u glavi, već na informacijama iz stručnih izvora (literature; bilježaka s predavanja) • tekst ima jasnu svrhu/cilj (kroz temu akademskog teksta odgovaramo na neko pitanje) • autor treba pokazati da je svjestan kompleksnosti problema i toga da ne postoje točni i jasni odgovori na pitanja kojima se bavi • emocionalno neutralan; racionalna analiza pitanja • prati zadanu strukturu - uvod, rasprava, zaključak

3. Karakteristike akademskog teksta • zahtjeva se kritički odnos prema informacijama koje se iznose • treba prikazati različite informacije te ih međusobno usporediti (sličnosti-razlike; prednosti-nedostaci) • ono o čemu se piše treba evaluirati: • koje su jake strane (npr. iznosimo najnovije up-to-date informacije; ili informacije dobivene na temelju izrazito velikog, reprezentativnog uzorka, ili nam je izvor renomirani stručnjak u području) • koje su slabe strane (npr. radi se o starim podacima, na malim, prigodnim uzorcima; argumenti drugih autora se mogu lako pobiti)

4. Karakteristike akademskog teksta • informacije i argumente koji se odnose na iste stvari treba grupirati u jedno poglavlje, a ne ih rasporediti kroz cijeli tekst • svako novo poglavlje treba jasno slijediti iz prethodnog; glavna ideja treba se moći pratiti kroz cijeli tekst; akademski tekst je cjelovit i koherentan, što se razlikuje od samo nabrajanja argumenata, ili pisanja natuknica • zaključak treba logično proizlaziti iz prethodnih dijelova teksta, te biti jasno argumentiran; on nije samo ponavljanje glavnih točaka iznesenih u tekstu, već nova informacija do koje smo došli pažljivom analizom literature te kritičkim osvrtom na sve iznesene argumente

5. Karakteristike akademskog teksta • vlastito mišljenje i stav u akademskim tekstovima iznosimo u obliku naše kritike teme o kojima pišemo; u obliku analize i sinteze svih iznesenih informacija i argumenata • pisanje o vlastitim iskustvima razlikuje se ovisno o temi o kojoj pišete; iznosite ih u slučaju da ona pojačavaju argumente koje iznosite

6. Karakteristike akademskog teksta

7. Koraci u akademskom pisanju • Identifikacija i formulacija problema • Pronalaženje relevantnih izvora, kritičko čitanje • Izrada plana teksta • Pisanje prve verzije • Prerada i nadopuna prve verzije • Pisanje konačne verzije • Uređivanje konačne verzije

8. Identifikacija i formulacija problema • treba jasno definirati sadržaj rada • pitajte ukoliko vam nije potpuno jasno što se od vas očekuje! • definirajte o čemu ćete pisati • napišite na papir sve ideje koje vam padnu na pamet • probajte izvući jednu rečenicu koja sumira glavni problem o kojem želite pisati

9. Pronalaženje relevantnih izvora; kritičko čitanje • mogući izvori: • udžbenici, knjige, znanstveni članci, rezultati istraživanja • bilješke s predavanja i vježbi, razgovori s drugima • različiti mediji – TV, radio, novine • vrste informacija: • činjenične informacije • teorije, stavovi, ideje • iskustvo

10. Pronalaženje relevantnih izvora; kritičko čitanje • vodite bilješke: • o informacijama koje ste pronašli • o svojim idejama koje vam padnu na pamet tijekom čitanja – kritika neke informacije, kako uklopiti neku informaciju u svoj tekst, zašto je neka informacija bitna • gdje ste pronašli neku informaciju ili ideju – autor i gdje je objavljeno; ukoliko se radi o direktnom citatu i o broju stranice na kojem se nalazi • organizirajte svoje bilješke • treba li mi ova informacija? • kako ću neku informaciju uklopiti u svoj tekst?

11. Pronalaženje relevantnih izvora; kritičko čitanje • čitajte s ciljem - razmišljajte o tekstu kritički uz pomoć pitanja: • Što je svrha ovog teksta? • Što je autor htio reći? • Što o tome kažu drugi izvori? • Kakvo je moje iskustvo / stav o tome?

12. Izrada plana teksta • naslov rada • uvod u područje • definiranje ključnih pojmova • opći cilj pisanja – koja je glavna svrha teksta? Što sve može biti cilj seminara?

13. Najčešći ciljevi/svrhe akademskog pisanja • UVJERAVANJE • uvjeriti čitatelja u nešto (npr. točnost teorije; kvalitetu nekog prijedloga; učinkovitost intervencije) • kroz tekst se navode argumenti i dokazi koji potkrepljuju upravo onaj odgovor na početno pitanje/tezu koji želimo da čitatelj prihvati • OPREZ! – ne znači da ignoriramo argumente i dokaze koji nam ne idu u prilog (oni su nužni ako želimo sačuvati znanstvenu objektivnost), samo ih prezentiramo na način koji podupire naše stajalište

14. Najčešći ciljevi/svrhe akademskog pisanja • ANALIZIRANJE • objasniti i evaluirati različita moguća stajališta • razmotriti uzroke nečega; ispitati učinkovitost i efekte; procijeniti različite načine rješavanja nekog problema; pronaći poveznice između različitih ideja/informacija; analizirati različite argumente • na kraju vodi do SINTEZE – temeljem analize i evaluacije što smatramo da je najbolji odgovor/stajalište – najčešće u obliku potpuno novog stajališta

15. Najčešći ciljevi/svrhe akademskog pisanja • INFORMIRANJE • čitatelju dati informacije o nekoj temi; objasniti različita stajališta • za razliku od analitičke svrhe ovdje je naglasak na proširivanju stajališta čitatelja (nema sinteze i novog odgovora na pitanje)

16. Izrada plana teksta • naslov rada • uvod u područje • definiranje ključnih pojmova • opći cilj pisanja – koja je glavna svrha teksta? • zbog čega je to važno?

17. Izrada plana teksta • specifični problem i hipoteze (mogući odgovori) • struktura odjeljaka: (kontra) argumenti? • navođenje dokaza: teorija, podataka, primjera za potporu argumenata • izvođenje zaključaka: zauzimanje stava, otvorena pitanja

18. Pisanje prve verzije • ukoliko ne znate kako biste počeli: • počnite pisati što god vam padne na pamet; vruća olovka • tijekom pisanja ne morate pratiti gornju strukturu; pišite prvo dijelove koji su vam najlakši Prerada i nadopuna prve verzije • uspješni autori konstantno mijenjaju i prepravljaju svoje uratke

19. Pisanje konačne verzije • strukturiranje napisanog teksta • provjera čitkosti i jasnoće teksta

20. Uređivanje konačne verzije • seminar treba sadržavati naslovnu stranicu (institucija, naslov, autor, datum i mjesto, NE treba mentor) • seminar treba sadržavati sadržaj • stranice u seminaru trebaju biti numerirane (osim naslovne naravno) • naslovi poglavlja • istaknuti i uočljivi • različite razine trebaju biti grafički usklađene • čitatelju iz naslova treba biti jasno o čemu će se u poglavlju raditi • prvi red svakog novog odlomka treba biti uvučen (to je pravilo!)

21. Uređivanje konačne verzije • proučite i naučite pravila citiranja – APA-in priručnik, web stranica Odsjeka • nakon dijela teksta koji je preuzet iz nekog izvora u zagradi se piše ime autora (jednog ili više) i godinu izvora Svijest o sebi nije unitaran konstrukt pa tako razlikujemo privatnu i javnu svijest o sebi (Carver i Scheier, 1987). • ako se autor stavlja na početak teksta onda u zagradu ide samo godina Fenigstein, Scheier i Buss (1975) primijetili su da se ljudi međusobno razlikuju s obzirom na učestalost i stupanj u kojem svjesno usmjeravaju pažnju na sebe.

22. Uređivanje konačne verzije • direktni citat od riječi do riječi stavljamo u navodnike, a referenci dodajemo i broj stranice s koje je dio teksta preuzet "Da bi pojedinac postao svjestan sam sebe treba stvoriti uvjete koji ga podsjećaju na njegov status objekta u okolini. Mnogi od tih uvjeta su impersonalni. Na primjer, gledanje u ogledalo, slušanje svojeg snimljenog glasa, gledanje svoje fotografije, ili bilo koji drugi kontekst koji uključuje vanjski odraz osobe koji pojedinac može sam percipirati" (Duval i Wicklund, 1972., str. 7). • nepravilno citiranje = plagiranje!

23. Uređivanje konačne verzije • stilsko dotjerivanje – formalni stil! • ne pišite kao da pričate priču • ne koristite kolokvijalne izraze • pazite na dužinu rečenica

24. Primjer 1 Danas puno djece kreće u školu jako rano. Prije puno godina, počeli su s pet godina, ali sada je normalno da školu započinju s četiri godine ili čak manje. Zašto je to tako? Jedna stvar je da se mame trebaju vratiti na posao. Je li to dobro za djecu? Ljudi su ovo proučavali i kažu kako rani početak škole uzrokuje socijalne probleme kao što su krađa, drogiranje... Mislim da su u pravu i da bi trebali mamama platiti da ostanu doma. neformalni stil

25. Primjer 2 Danas značajan broj djece kreće u školu s četiri godine, ili manje, dok je prije trideset godina pet godina bila normalna dob. Može se reći kako je jedan od razloga za ovu promjenu činjenica da su majke često u poziciji da se moraju vratiti na tržište rada kako bi pridonijele obiteljskim financijama. Razmatrajući koliko je ova promjena dobra za djecu, Porter (2003) navodi kako raniji polazak u školu može često dovesti do socijalnih problema poput vandalizma, krađa i uzimanja droga. Istraživanja Harrisona (2005) i Speedinga (2003) podržavaju njegove nalaze. Osim toga, Speeding (2003) navodi kako bi država trebala subvencionirati majke kako bi one mogle ostati kod kuće sa svojom djecom. formalni stil

26. Uređivanje konačne verzije • pravopis • provjerite pravopisne i gramatičke pogreške, kao i tipfelere Moja knjiga, „luciferov ućinak: Kako dobri ljudi postaju zli“ (2008), pobliže opisuje radkalne, koje su se javile kod studenata kojima su dodeljene uloge zatvorenika i čuvara, u Zatvoru na sveučilištu u stanfordu. Osim toga, u knjizi je se povlače izravne paralele s ponašanjem američke vojne policije u Iračkom zatvoru Abu Ghraib. Između ostaloga, predstavljene su i brojne studije iz područja društvenih znanosti koje ilustriraju snagu društvenih sitaucija u nadvladavanju indvidualnih dispozicija. izvadak iz sažetka predavanja Philipa Zimbarda: O zlu i herojstvu

27. Uređivanje konačne verzije • oznake tablica i slika • svaka slika, graf i tablica trebaju biti označeni u skladu s pravilima • svakoj od njih treba pridružiti redni broj – posebno za tablice, posebno za slike • naslovi tablica pišu se iznad tablica; naslovi slika ispod slika

28. Uređivanje konačne verzije • sažetak • kratak sažetak onoga o čemu ste pisali; 250-300 riječi • čitatelju iz sažetka treba biti jasno koja je glavna tema vašeg rada (o čemu pišete), koje su vaše glavne točke i koji je vaš zaključak

29. Uređivanje konačne verzije • popis literature • na kraju rada popis literature - APA-in priručnik, web stranica Odsjeka Ajduković, M. (1997). Grupni pristup u psihosocijalnom radu: načela i procesi, Zagreb: Društvo za psihološku pomoć American Psychological Assossication Task Force on Undergraduate Psychology Major Competencies. (2002). Undergraduate psychology major learning goals and outcomes: A report (March 2002). skinto s web stranice: http://www.apa.org/ed/pcue/taskforcereport.pdf 17. travnja 2006. Bieschke, K. J., Fouad, N. A., Collins Jr., F. L., Halonen, J. S. (2004). The Scientifically-Minded Psychologist: Science as a Core Competency. Journal of Clinical Psychology. Vol. 60 (7), 713-723 • Navodi se samo ona literatura koja je spomenuta u tekstu!

30. seminarski rad je vlastito autorsko djelo! – nemojte samo prepisivati iz literature ili puko prepričavati tuđa djela • ZA POMOĆ PRI IZRADI SEMINARA (OBAVEZNO JOŠ POGLEDAJTE) • upute za pisanje diplomskog rada koje će vam dodatno pomoći oko formalnih dijelova pisanja seminara: http://psihologija.ffzg.hr/diplomskeradnje