slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
RASKRIŽJA PowerPoint Presentation
Download Presentation
RASKRIŽJA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 38

RASKRIŽJA - PowerPoint PPT Presentation


  • 303 Views
  • Uploaded on

RASKRIŽJA. Raskrižja su prometne površine gdje se spajaju, razdvajaju, prepliću i križaju prometni tokovi cesta i ulica koje se priključuju ili presijecaju.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'RASKRIŽJA' - kyrie


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide2
Raskrižja su prometne površine gdje se spajaju, razdvajaju, prepliću i križaju prometni tokovi cesta i ulica koje se priključuju ili presijecaju.
  • Raskrižja su najučestaliji element cestovne i ulične mreže, a njihov kapacitet najčešće uvjetuje kapacitet čitave gradske mreže cesta i ulica ili njenih pojedinih dionica. Na njima se pojavljuju konfliktne radnje koje ne postoje na otvorenim dionicama cestovne mreže kao što su uplitanje, isplitanje i križanje.
  • Osnovni kriteriji za izbor tipa raskrižja su:
  • Rang, odnosno važnost cesta koje se spajaju
  • Odnos prometnog opterećenja i propusne moći (v/c)
  • Sigurnost odvijanja prometnih tokova vozila, bicikala i pješaka.
  • Pored toga na oblik i tip raskrižja utječu topografski uvjeti, utjecaj na okoliš te fizička i ostala ograničenja u urbanim sredinama (arheološki nalazi, izgrađenost...).
  • Raskrižja moraju biti oblikovana na način da zadovolje slijedeće kriterije:
  • da su pravovremeno uočljiva
  • da su pregledna
  • da vozač s jednim pogledom može obuhvatiti cijelu površinu raskrižja
  • da je raskrižje kanalizirano i lako prohodno.
slide3
Raskrižje mora biti projektirano na način da vozačima omogući pravilno, jednoznačno određeno usmjeravanje, odnosno uključivanje i isključivanje iz glavnog toka. To se postiže s izgradnjom otoka, postavljanjem znakova prednosti i sporedne ceste, poljima za usmjeravanje prometa i ostalom horizontalnom, vertikalnom i svjetlosnom signalizacijom te osiguranjem preglednosti uklanjanjem prepreka (zelenila i sl.).
  • Preglednost se može postići projektiranjem malih uzdužnih nagiba u zoni raskrižja, pravokutnim spojem cesta, pa i izvođenjem smaknutih T raskrižja umjesto četverokrakih raskrižja
  • Jasno i sigurno vođenje prometnih tokova postiže se izborom optimalnih širina voznih trakova, jasnom iscrtanom signalizacijom te oblikovanjem rubova otoka i ceste na način prilagođen geometriji (kinematici) gibanja vozila.
  • Odabrani tip i oblik raskrižja mora udovoljiti zahtjevima razine usluge, odnosno imati dovoljnu propusnu moć (provjera po HCM), mora se uklopiti u okoliš (raspoloživ prostor, zagađenje zraka, buka, estetski utjecaj, ostala ograničenja).
  • Odabrano raskrižje mora biti ekonomično, odnosno omjer troškova i koristi u planskom razdoblju korištenja mora biti povoljan (troškove čine početni troškovi za izgradnju, te troškovi korištenja i održavanja u projektnom razdoblju raskrižja, a koristi su uštede u vremenu putovanja, uštede u trošku goriva, količina ispušnih plinova, manji broj nesreća....). Ova usporedba se može izvršiti npr. metodom netto sadašnje vrijednosti.
slide5
Oblik raskrižja I predstavlja primjer raskrižja dviju dvotračnih cesta. Prigradska raskrižja ovakvog oblika treba označiti razdjelnom crtom i jasnijom horizontalnom signalizacijom, naročito u slučaju lošije rasvjete.
  • Oblik raskrižja II predstavlja primjer spoja glavne ceste s 4 ili više trakova s dvotračnom sporednom cestom. U pravilu se na ovakvim raskrižjima koristi svjetlosna signalizacija uz ograničenje brzine na 70 km/h. U naselju se do operativnih brzina od 50km/h ovakva raskrižja mogu urediti bez korištenja semafora. Potrebni su trakovi za lijeva skretanja na glavnoj cesti i razdjelne crte na sporednoj.
  • Oblik raskrižja tipa III predstavlja primjer križanja dviju četverotračnih cesta. Potrebna je upotreba semafora i ograničenje brzine na max 70 km/h. Potrebni su trakovi za lijeva skretanja i prometni otoci na svim krakovima raskrižja.
  • Oblik raskrižja tipa IV predstavlja kombinirano čvorište gdje se glavni tokovi odvijaju u dvije razine (nema križanja), a sporedni su riješeni raskrižjima u razini. Izbor kvadranta za smještaj raskrižja u razini uvjetovan je prevladavajućim prometnim opterećenjima privoza raskrižju. Ova raskrižja se upotrebljavaju za spoj s važnijim cestama s većim prometnim opterećenjima (konflikt vozila, pješaka) te u topografskim uvjetima koji ne omogućuju projektiranje raskrižja u razini tipa I, II ili III.
slide6
Oblik raskrižja tipa V je primjer smaknutog četverokrakog raskrižja. Na taj način se dobiju dva T priključka tipa I. Na prometnicama s intenzivnim prometom potreban je dodatni trak za lijeva i desna skretanja.
  • Prednosti smaknutih raskrižja mogu biti:
  • smanjenje potrebe za svjetlosnom signalizacijom
  • veća preglednost i razina usluge, odnosno propusna moć
  • lakše uključivanje sa sporedne ceste
  • veća sigurnost odvijanja prometa
  • Oblik raskrižja tipa VI predstavlja primjer razmaknutih trakova glavne ceste radi lakšeg uključivanja lijevih skretača sa sporedne ceste (skretanje se vrši u dvije faze). Proširenja se postižu izvođenjem otoka.
  • Oblik raskrižja VII , odnosno kružni tok predstavlja slučaj koji se koristi za spoj više od 4 kraka, ili spoj cesta istog ranga s približno jednakim prometnim opterećenjima privoza. Danas se ovaj tip raskrižja sve više upotrebljava radi toga što pruža daleko veću sigurnost uz povećanje propusne moći raskrižja. Ovaj tip raskrižja nije semaforiziran, a prednost imaju vozila u kružnom toku. Veličina radijusa unutarnjeg otoka, širina trakova te opisani radijus uvjetovani su brojem trakova cesta koje se spajaju, intenzitetom i strukturom prometa (učešćem teških teretnih vozila i autobusa) te željenih projektnih brzina.
kanaliziranje ure enje raskri ja
KANALIZIRANJE (UREĐENJE RASKRIŽJA)
  • U zoni raskrižja potrebno je primijeniti princip odvajanja trakova za prolaz ravno i trakova za skretanje, a u ovisnosti o prometnom opterećenju odredit će se njihov broj i duljina.
  • Osnovno načelo optimalnog oblikovanja raskrižja uvjetovano je jasnim, određenim vođenjem vozila kroz konfliktne točke koje se događaju kad se iz pravolinijskog kretanja u glavnom toku na privozu raskrižja pretvaraju u skretanja desno, lijevo ili prolaz raskrižjem.
  • U svakom od navedenih kretanja u zoni raskrižja dolazi do usporenja, ubrzanja ili stajanja vozila. Stoga je u zoni raskrižja potrebno jasno odijeliti (kanalizirati) tokove koji prolaze pravo od onih koji skreću.
  • U ovisnosti o intenzitetu kretanja vozila i pješaka i važnosti ulica odijeljivanje tokova vrši se fizičkim razdvajanjem (otoci u zoni raskrižja) ili vertikalnom i horizontalnom signalizacijom (razdjelne linije, linije vodilje kroz raskrižje).
slide21
Na svim gradskim raskrižjima (semaforiziranim i nesemaforiziranim) obavezno je postavljanje znakova glavne i sporedne ceste, odnosno stop znaka.
  • Stop znak se najčešće koristi u slijedećim slučajevima:
  • Križanje ulice nižeg ranga s ulicom znatno višeg ranga gdje bi primjena regulacije znakom sporedne ceste bila opasna
  • Križanja dviju glavnih gradskih ulica koje nisu regulirane semaforskim uređajima (ili su u kvaru)
  • Nesemaforiziranog raskrižja koje se nalazi između dva semaforizirana
  • Kod nepreglednih raskrižja s velikim brzinama kretanja
  • U ostalim slučajevima se može primjeniti znak sporedne ceste.
slide22
Na svim raskrižjima (s prvenstvom prolaza) mora biti označen glavni pravac kretanja. Ako se radi o raskrižju ulica jednakog ranga prednost se daje ulici s većim prometnim opterećenjem.
  • Pri projektiranju raskrižja potrebno je voditi računa i o njihovoj međusobnoj udaljenosti. Primjer minimalnih udaljenosti između raskrižja u ovisnosti o projektnoj brzini prikazan je u tablici

Ako nije moguće postići minimalne udaljenosti onda je potrebno osigurati dovoljne duljine trakova za lijevo skretanje između dva raskrižja. Raskrižja na glavnim gradskim ulicama na kojima je predviđena koordinacija rada semafora ne bi smjela biti previše udaljena radi onemogućavanja disperzije kolone vozila (do cca 500m udaljenosti).

slide23
Kanalizirana raskrižja obvezno moraju biti dobro osvijetljena i iscrtana. Uzdužni otoci koriste se za kanaliziranje tokova, ali i za zaustavljanje pješaka. Minimalna širina uzdužnog otoka iznosi 1.5m, (iznimno 1.2), a u slučaju da je otok predviđen i za zaustavljanje pješaka treba predvidjeti minimalnu širinu od 2.0m.
  • Kod većih duljina prijelaza obično se ne vrši prekid uzdužnog otoka već se on u zoni pješačkog prijelaza izvodi s upuštenim rubnjacima.
  • Minimalna širina pješačkog prijelaza iznosi 4m (iznimno 3m). Položaj pješačkih prijelaza na ulicama koje se križaju treba izvesti na način da se kod manevra desnog skretanja omogući zaustavljanje jednog vozila između dva prijelaza (5m) kako je prikazano na slici.
slide24
Uzdužni otok u zoni raskrižja poželjno je predvidjeti na svim raskrižjima kod kojih je na glavnoj ulici predviđeno 4 ili više trakova. Početak uzdužnog otoka na glavnoj ulici treba biti udaljen najmanje 3m od sjecišta produžetaka rubnjaka sporedne i glavne ulice.
  • Početak uzdužnog otoka na sporednoj ulici mora biti udaljen najmanje 3 m od produžetka ruba glavne ulice kako je prikazano na slici

Za omogućivanje kretanja teških teretnih vozila na sporednoj cesti poželjno je predvidjeti minimalnu širinu izvoznog traka od 4.5m, a uvoznog od 3.5m, a polumjeri skretanja bi trebali biti min. 15 (12) m.

slide25
Radi sprječavanja naleta na vrhove otoka oni se mogu izvesti na jedan od načina prikazanih na slici
primjeri kanaliziranja raskri ja horizontalnom vertikalnom i svjetlosnom signalizacijom
Primjeri kanaliziranja raskrižja horizontalnom, vertikalnom i svjetlosnom signalizacijom

Broj trakova na izlazu ne smije biti manji od broja ulaznih trakova raskrižja.

Ako je potrebno izvršiti smanjenje broja trakova to se ne smije uraditi na duljini manjoj od cca 100-150m (tek za duljinu od cca 900 m može ovaj trak može funkcionirati kao beskonačno dugi trak).

Privozi raskrižju moraju biti obilježeni horizontalnom i vertikalnom signalizacijom (prikaz dopuštenih smjerova prolaznih i dodatnih trakova) radi pravovremenog izbora željenog smjera kretanja

slide27
Polumjeri zaobljenja rubnjaka
  • Rub kolnika u raskrižju mora biti oblikovan primjenom kružnog luka ili složene krivine koja bolje odgovara kinematici vozila.
  • Kod raskrižja glavnih gradskih ulica poželjno je predvidjeti složene krivine većih glavnih radijusa. Primjenjive vrijednosti veličine radijusa glavnog luka za slučajeve konstrukcije složene krivine omjera radijusa 2:1:2 kod izgradnje novih te rekonstrukcije postojećih raskrižja prikazane su u tablici 3 .
slide28
Primjer izvođenja složene krivine omjera 2:1:3 prikazan je na slici 6. Na slici 7 je prikazan primjer mogućnosti projektiranja izvoza u naselju samo s jednim kružnim lukom velikog radijusa.
  • Kod opskrbnih ulica mogu se primijeniti jednostavne krivine minimalnog radijusa od 6m. Kod križanja sa sabirnim i gradskim ulicama s malim učešćem teretnih vozila može se primijeniti minimalni radijus od 10m.
slide29
Nivelacija raskrižja
  • Projekti raskrižja gradskih ulica višeg ranga moraju sadržavati nivelaciju raskrižja s prikazom izohipsa ekvidistance 2cm. Ovaj prikaz se radi zbog toga što se u zoni raskrižja, odnosno spoja ulica, zbog promjene poprečnih i uzdužnih nagiba u krivinama pojavljuju vitopere plohe pa se nivelacijom definira željeni način odvodnje raskrižja.
raspored komunalnih instalacija u presjeku ceste
RASPORED KOMUNALNIH INSTALACIJA U PRESJEKU CESTE
  • Poželjno je da raspored komunalnih instalacija u presjeku ceste bude ujednačen na čitavom gradskom području te određen tako da bude optimalno postavljen u svrhu lakšeg održavanja ili popravka.
  • Komunalne instalacije koje su predviđene za postavljanje u profilu ulice su:
  • Cjevovodi za opskrbu vodom
  • Kanali za odvodnju voda
  • Električni kabeli
  • Telefonski-telegrafski vodovi
  • Kabeli za signalizaciju
  • Specijalni kabeli
slide32
Cjevovodi za opskrbu vodom
  • Kod cijevi za opskrbu vodom razlikuju se glavni tranzitni i opskrbni cjevovodi. Tranzitni cjevovodi su određeni posebnim projektom te se na njih ne smiju priključivati pojedini objekti. U načelu se ovi cjevovodi postavljaju ispod kolnika na udaljenosti od 1 m od južnog ili zapadnog rubnjaka, a minimalna dubina ukopavanja iznosi 1.2 m od tjemena cijevi do nivelete kolnika.
  • Opskrbi cjevovodi služe za priključenje grupe objekata na tranzitne cjevovode. Na brzim gradskim cestama cjevovodi se mogu postavljati u središnjem dijelu pješačkih staza.
slide33
Kanali za odvodnju voda
  • Postoje dva ranga kanala za odvodnju; glavni kolektori i priključni kanali.
  • Glavni kolektori smještaju se u os ceste na minimalnoj dubini od 1.5m od tjemena cijevi do nivelete kolnika. Priključni kanali mogu se smjestiti u osi pojedinog kolnika.
slide34
Električni kabeli
  • Postoje kabeli niskog napona, kabeli visokog napona i kabeli javne rasvjete.
  • U pojedini kanal mogu se postaviti više kabela. U načelu se ovi kabeli postavljaju ispod pješačke staze. Kod ulica s javnom rasvjetom kabeli za rasvjetu postavljaju se uz stupove, tranzitni kabeli u sredini, a priključni kabeli uz rub kanala. Dubinja ukupavanja iznosi 1 m ispod pješačke staze, a u slučaju postavljanja ispod kolnika iznosi 1.2m, a za kabele visokog napona minimalna dubina je 1.5m.
slide35
Telefonski-telegrafski vodovi
  • Telefonski kabeli se postavljaju ispod pješačke staze uz njen vansjki rub. Minimalni razmak između TT kabela i električnih je 50cm. Minimalna dubina iznosi 80cm.
  • Kabeli za signalizaciju
  • Ovi kabeli se mogu postavljati u slobodne cijevi telefonskih vodova ili u isti kanal s telefonskim kabelima. mogu postavljati s kabelima javne rasvjete na minimalnoj udaljenosti od 50cm.
  • Specijalni kabeli
  • Specijalni kabeli se postavljaju prema posebnim projektima.