safety management system iii n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Safety Management System III PowerPoint Presentation
Download Presentation
Safety Management System III

Loading in 2 Seconds...

  share
play fullscreen
1 / 24
kerry-dean

Safety Management System III - PowerPoint PPT Presentation

92 Views
Download Presentation
Safety Management System III
An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Safety Management System III

  2. Nakon što je Zapovjednik preuzeo zapovjedništvo i prije svakog pomorskog podhvata Zapovjednik se mora uvjeriti da je brod u dobrom stanju i da je mora dostojan u svakom pogledu (eng. Seaworthness). Postupci i praćenje održavanja broda moraju biti sadržani u SMS (Safety Management System) broda. Brod mora imati planirani sustav održavanja. Dokumentacija koja se koristi planiranom sustavu održavanja mora se čuvati u skladu s odgovarajućim postupkom. Sustav održavanja mora sadržavati sustavne planove i radnje uljučujući: − vremensko razdoblje (raspored) poslova održavanja, − postupke (upute) održavanja kojih se mora pridržavati, − načine izvještavanja o poslovima održavanja i njihovim rezultatima (dokumentacija i povijest održavanja).

  3. Sustavni planovi i radnje obuhvaćaju: • redovno održavanje (demontaža, čišćenje, bojanje, zamjenu istrošenih dijelova, itd.), • redovne preglede, tj. ispitivanja, mjerenja i kontrolu, • redovne analize i nadzore rokova pregleda i održavanja, • podatke o primijenjenim postupcima i kriterije za procjenu stanja, • izvještaje koji potvrđuju da su pregledi obavljeni.

  4. Zapovjednik bih trebao nastaviti sa redovitim inspekcijama i planiranim održavanjem tijekom službe na brodu. Sve inspekcije i održavanje mora se arhivirati u elektronskom ili pisanom obliku. Ako Zapovjednik pronađe nedostatke koji mogu utjecati na sigurnost ili osposobljenost broda on mora odmah izvijestiti Tvrtku.

  5. Napredak u kompjuterizaciji navigacijskog mosta zahtjeva stalno usavršavanje Časnika i posade. Časnici koji upravljaju, testiraju i održavaju upravljačke sisteme moraju proći obuku na istima. Zapovjednik mora voditi računa da Časnici koji upravljaju, testiraju, održavaju i popravljaju takve upravljačke sisteme potpuno razumiju tehnička ograničenja i lažni osjećaj sigurnosti koji oni pružaju. Takvi treninzi bih trebali sadržavati: • prepoznavanje opasnosti, • analizu opasnosti, • minimaliziranje opasnosti.

  6. Tvrtka mora izraditi postupke u SMS-u koji definiraju kritičnuopremu i tehničke sustave, kod kojih prekid funkcionalne sposobnosti i nemogućnost da se aktiviraju ručno ili automatski, može dovesti do opasnih situacija ili nezgoda. Kritična brodska oprema i sustavi moraju se označiti, provjeravati i održavati da se utvrdi njihova pouzdanost. SMS mora predvidjeti posebne mjere u cilju poboljšanja njihove pouzdanosti, uključujući redovno ispitivanje pričuvnih uređaja i opreme ili tehničkih sustava koji nisu u stalnoj upotrebi.

  7. Za bitne strojeve ili uređaje s električkim napajanjem predviđa se uz glavni izvor napajanja i napajanje iz izvora za nužnost i sustav upravljanja tim strojem ili uređajem, pored glavnog, mora se napajati i iz izvora za nužnost. Prebacivanje na napajanje za nužnost mora biti automatsko i popraćeno odgovarajućim signalom. Napajanje sustava upravljanja bitnih strojeva i uređaja mora se izvesti s dva napojna voda. Jedan vod mora ići s glavne sklopne ploče, a drugi s najbliže razvodne ploče za bitna trošila. Prebacivanje s glavnog napojnog voda na rezervni mora biti automatsko i popraćeno odgovarajućim signalom. Za napajanje alarmnog sustava i sustava zaštite mora se predvidjeti nezavisni rezervni izvor napajanja (akumulatorska baterija). Rezervni izvor napajanja alarmnog sustava mora napajati sustav u trajanju od najmanje 30 min.

  8. Oprema za spašavanje Iz vrlo opsežne liste sa stavkama za pregled opreme za spašavanje trebalo bih izdvojiti provjere: • stanja čamaca za spašavanje, njihove opreme i soha sa čelik čelima, • instrukcija za spuštanje čamca za spašavanje - moraju biti istaknute na vidljivom mjestu, • servisnih intervala splavi za spašavanje, • svih pojaseva i prsluka za spašavanje sa svjetlosnim signalima, • roka valjanosti signalne pirotehnike, • termo-zaštitnih odjela.

  9. Protuožarna oprema i instrukcije Protupožarni plan broda treba biti ažuriran, istaknut na vidljivom mjestu, čitak i jasan, a preslik plana čuvan u nepromočivom spremniku s vanjske strane nadgrađa. Između ostalog provjera protupožarne opreme uključuje provjeru: • požarnog alarma, • stanja u spremi protupožarne opreme, požarnih stanica s crijevima i mlaznicama, aparata za gašenje požara, odjela sa aparatima za disanje i boca sa zrakom, • stanja protupožarnih klapni, vrata i vodonepropusnih vrata. Važan dio protupožarnog sistema su detektori za otkrivanje požara, bilo detektori dima, topline ili plamena. Sistem treba testirati u za to propisanim intervalima i sve manjkavosti ili greške u sistemu odmah otkloniti. Ako je neki dio protupožarne opreme na popravku mora se odmah nadomjestiti.

  10. Oprema u slučaju onečišćenja uljima Zapovjednik mora voditi računa da oprema za sprečavanje onečišćenja mora biti na broju i lako dostupna. Obično su tu uključena sredstva za čišćenje, uljne brane, zračne pumpe sa crijevima za prepumpavanje, otapala ulja, priručne spremnike, čizme i rukavice.

  11. Navigacijska oprema Zapovjednik mora provjeriti da: • je sva elektronička pomagala za navigaciju su u dobrom stanju i pravilno održavana, • kursograf, pisač dubinomjera, pisač navtexa i pisač EGC imaju dovoljno zalihe papira, • elektronski navigacijski sistemi GPS, DGPS i ECDIS pokazuju točnu poziciju broda, • su sve publikacije za navigaciju, kao i pomorske karte ažurirane i korigirane, • sekstant i magnetski kompas imaju važeću tablicu greške kao i tablicu devijacija.

  12. Navigacijska pomagala (ARPA, radari, dubinomjeri, ECDIS, GPS) imaju ugrađene alarme koji se aktiviraju kada su određeni parametri prekoračeni (recimo kada brod dođe na dubinu manju od 20 metara ispod kobilice tada dubinomjer aktivira alarm, ako je tako namješten). Samo Zapovjednik može odobriti promjenu paramentara i takvu promjenu unijeti u pisanom obliku u brodski dnevnik.

  13. Današnji brodovi su opremljeni IBS (integrated bridge system) tehnologijom na zapovjedničkom mostu i total concept automatizacijom brodske strojarnice. Integrirani sustavi mosta moraju biti tako napravljeni da u slučaju kvara jednog od pod-sustava časniku na dužnosti bude odmah skrenuta pažnja zvučnom ili vizualnom signalizacijom, te da ne prouzrokuje kvar ni jednog drugog pod-sustava. U slučaju kvara jednog dijela integriranog navigacijskog sustava, mora se omogućiti odvojeni rad svakog pojedinog dijela opreme ili dijela sustava. Putnički brodovi su opremljeni sa duplim i nezavisnim IBS sa svim kritičnim komponentama dupliranim.

  14. Svi brodovi građeni poslije 01-07-2002 moraju biti opremljeni VDR (voyage data recorder), isto što je u zračnom prijevozu «crna kutija» i AIS (automatic indentification sytem) sistemom automatske indentifikacije. Danas gotovo svi brodovi imaju ugrađenu ovu opremu bez obzira na starost.

  15. Automatizirani total conceptsystem u brodskoj strojarnici Kod modernih brodova brodske strojarnice su opremljene s: • Sustavima za sveukupni monitoring i kontrolu (UMS/UCS) s alarmima i upravljačkim panelima, ne samo u strojarnici nego i u nadgrađu kao i na zapovjedničkom mostu • DMS (diesel manuvering system) potpuno automatiziranim sustavom upravljanja pogonskim strojem sa zapovjedničkog mosta i strojarnice • DPS (diesel protection system) samostalnim sustavom smanjenja broja okretaja, smanjenja snage i u krajnjem slučaju gašenja pogonskog stroja da zaštiti brodski pogon od mogućeg oštećenja • EGS (electronic governor system) sustavom optimalizacije potrošnje i brzine pogonskog stroja • Automatskom kontrolom visokih okretaja motora u nevremenu • PCS (propulsion control system) sveukupnim sustavom kontrole i monitoringa brodskog pogona

  16. Alarmni sustav strojarnice Alarmni sustav u strojarnici, ovisno o stupnju automatizacije, signalizira kad: • nadzirani parametri prijeđu dopuštene granice, • proradi sigurnosni sustav, • dođe do gubitka napajanja pojedinih sustava, • dođe do promjene drugih veličina i stanja. Alarmi u strojarnici moraju se jasno razlikovati od ostalih zvučnih alarma (tj. požara, generalnog alarma i sl.). Signalizacija alarma mora biti vidna i zvučna. Vidna signalizacija na središnjem mjestu upravljanja mora pokazati na kojem je sustavu, na kojem mjestu i zbog čega je došlo do alarma. Vidna signalizacija prekida se samo ako prestane djelovati greška koja je izazvala alarm.

  17. Ne smije doći do automatskog poništenja alarma nakon prestanka greške, bez ručnog potvrđivanja primitka. Prihvaćanjem alarma na zapovjedničkom mostu, ili na nekom drugom mjestu gdje se alarm prenosi, ne smije doći do poništenja zvučnog i vidnog alarma na središnjem upravljačkom mjestu i u strojarnici. Isključivanje alarmnog sustava ili blokiranje pojedinih njegovih dijelova, mora se jasno signalizirati. Svaki kvar alarmnog sustava treba izazvati alarmiranje neispravnosti - samonadzor.

  18. Alarm razine kaljuže Alarmni sustav mora osjetiti poraste razine kada tekućina u kaljužnim prostorima strojarnice ili u kaljužnim zdencima poraste iznad dopuštene razine, da ne bi došlo do prelijevanja kaljuže. Ovaj je sustav važan radi upozorenja ispuštanja zauljenih kaljužnih voda u more. Broj i smještaj kaljužnih zdenaca i osjetnika mora biti takav da se razina tekućine može osjetiti pri svakom normalnom uzdužnom ili poprečnom nagibu broda. Ako se pumpa kaljuže upućuje automatski, potrebno je osigurati dojavu priliva tekućine većeg od kapaciteta pumpe, ili ako pumpa radi češće nego se to može očekivati u normalnim uvjetima. Alarm razine kaljuže mora se prenositi na središnje mjesto upravljanja, u nastambame strojarskih časnika i na zapovjednički most.

  19. Pregledi, održavanje i popravci u brodskoj strojarnici Zapovjednik je odgovoran za provođenje plana održavanja u brodskoj strojarnici koji je propisan u SMS (Safety Management System) Tvrtke. Visok stupanj automatiziranosti danas omogućuje kontrolu porivnog sustava i ostalih pomoćnih sustava s mosta, iz strojarnice i praktično iz svake kabine. Treba u redovitim intervalima provjeravati pouzdanostopreme i alarmnih sistema koji su ugrađeni jer iznenadno otkazivanje može rezultirati katastrofalnim posljedicama.

  20. Otvori na brodu Posebnu pozornost kod redovitih inspekcija na brodu treba posvetiti: • vodonepropusnim vratima, • odušnicima brodskih tankova, • klapnama za zatvaranje ventilaciskih uređaja, • poklopcima brodskih skladišta i sistemu osiguranja, • poklopcima ulaza u brodska skladišta, • vratima na trupu broda, • brodskim rampama, • ulaznim vratima u nadgrađe, • stanju gumenih brtvi.

  21. Odvodne cijevi i slivnici na poklopcima brodskih skladišta moraju uvijek biti držani čisti i ne smiju biti začepljeni. Brod koji ima poklopce brodskih skladišta treba u redovitim intervalima napraviti test vodonepropusnosti brodskih skladišta. Škopci za osiguranje poklopaca brodskih skladišta moraju uvijek biti u dobrom stanju i bez korozije. Istrošene dijelove treba zamijeniti. Odušnici brodskih tankova na palubi broda često korodiraju. Oni su posebno osjetljivi kada se val počne valjati po palubi, što može otkinuti odušnik i izazvati punjenje tanka morskom vodom. Ako je u pitanju tank goriva tada je opasnost dvostruka, zbog mogućnosti gubitka brodskog pogona.

  22. Inspekcijebrodskih skladišta i tankova, pregrada i oplata, konstrukcije i opreme trebaju uključivati: • brodska skladišta, tankove i zatvorene prostore • cijevi za sondiranje, odušnike, kaljuže i ventile. Važno je da je sistem detekcije i pokazivanja/mjerenja nivoa vode u brodskim skladištima i tankovima u besprijekornom stanju. Cjevovod za teret na tankerima treba testirati pod pritiskom ako je bilo kakvog popravka na cjevovodu. Pozornost treba posvetiti mjestima gdje je popravak izvršen, kao i na sekcije koje je lako promašiti prilikom pregleda.

  23. Teretni uređaj i oprema za osiguranje tereta Pregled treba obuhvaćati teretni uređaj i svu skidljivu opremu. Također oprema za osiguranje tereta je predmet redovitih inspekcija. Preporučuje se da se temeljito pregleda oprema koja je bila korištena za učvršćivanje tereta i izložena velikim naprezanjima u nevremenu, prije nego što se ponovo upotrijebi.

  24. Pitanja za ponavljanje • Što znače kratice AIS, VDR I IBS?