uvod u edukacijsku psihologiju n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Uvod u edukacijsku psihologiju PowerPoint Presentation
Download Presentation
Uvod u edukacijsku psihologiju

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 33

Uvod u edukacijsku psihologiju - PowerPoint PPT Presentation


  • 179 Views
  • Uploaded on

Uvod u edukacijsku psihologiju. Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12. “Obrazovanje je najvažnije raspoloživo sredstvo za poticanje dubljeg i skladnijeg ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromaštva, izvlaštenosti, neznanja, ugnjetavanja i rata”.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Uvod u edukacijsku psihologiju' - keane-wolfe


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
uvod u edukacijsku psihologiju

Uvod u edukacijsku psihologiju

Edukacijska psihologija 1

Đeni Zuliani

2011/12.

slide2
“Obrazovanje je najvažnije raspoloživo sredstvo za poticanje dubljeg i skladnijeg ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromaštva, izvlaštenosti, neznanja, ugnjetavanja i rata”.

UNESCO-va Komisija za obrazovanje

o emu emo govoriti
O čemu ćemo govoriti
  • Definiranje

- Edukacijska psihologija kao grana psihologije

- predmet proučavanja

- učenje

  • Metode istraživanja
edukacijska psihologija grana psihologije
Edukacijska psihologija - grana psihologije
  • danas samostalna psihološka grana koja sadrži više područja
  • Primjenjena znanost
kroz povijest
Kroz povijest

15. i 16.st.: potreba razumjevanja gardiva; Individualne osobine djece; Znanstveno educiranje učitelja

17. i 18. st.: organizirajne nastave po razredima i predmetima; učiti ono što je čovjeku korisno (Komensky): razvijanje samostalnosti, aktivnosti i sposobnosti opažanja (Rousseau)

18. i 19. st.: razvijanje dječjeg mišljenja (Pestalozzi); pažnja, organizacija tematske jedinice (Herbart); odgajanje i nastavno gradivo prilagođeno sposobnostima, samoobrazovanje (Spencer); motivacija, sistematizacija iskustva i znanja djece prije usvajanja novih znanja (Ušinski); “Alternativna” škola – sloboda nastavnih oblika, metoda, individualni pristup (Tolstoj)

kroz povijest1
Kroz povijest
  • Hall, Cattel – psihološki laboratoriji (opseg pažnje, brzina percepcije slova i riječi)
  • Edward Lee Thorndike: “Educational Psychology”, 1903.

Prvi program istraživačkog rada na području problematike učenja – test inteligencije (vještine + sposobnosti)

  • Vigotski – proces učenja utječe na psihičko funkcioniranje, značaj nastave i učenja

Odvojili psihologiju obrazovanja od opće i razvojne

kroz povijest2
Kroz povijest
  • Simon i Binet – skala za identificiranje mentalno retardirane djece
  • Claparède – metodološki priručnik za istraživanja u obrazovanju
  • Dewey – svrha znanja je prilagodba potrebama, ciljevima i željama okoline
  • Glasser – kvalitetna škola

Kod nas: Ramiro i Zoran Bujas; I. Furlan

podjela prema kriterijima
DOBI

p.o. djece

p.o. mladih

p.o. odraslih

p.o. osoba treće životne dobi

MJESTU REALIZACIJE

Psi nastave (formalno obrazovanje

Psi izvan nastavnih aktivnosti (neformalno obrazovanje)

Podjela prema kriterijima
slide9

PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA

Psihologija poučavanja

Psihologija učenja

Poučavati druge je lako kada se zna.

Znači, prvo treba naučiti.

Pindar, 6. st. p.n.e.

razmislite i
Razmislite i .....
  • Navedite primjer neke stvari koju ste nedavno naučili?
  • Na koji način vam je koristila ili koristi?
  • Navedite primjer kada ste nekoga podučavali, što ste ga naučili? Koja je bila svrha?
predmet prou avanja
Predmet proučavanja

TEMELJNI PROCES

OBRAZOVANJA

I ODGAJANJA

TRAJNE PROMJENE

UČENJE

PRILAGODBA NA UVJETE I PRILIKE PRIRODNE I DRUŠTVENE OKOLINE

SOCIJALIZACIJA I HUMANIZACIJA ČOVJEKA

definicija u enja
Definicija učenja
  • Proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih tijekom obnavljanja novih aktivnosti a koje se očituje u njegovu izmjenjenom načinu ponašanja
    • Hilgard (1956): promjena ponašanja kao rezultat vježbanja i iskustva
        • Spence (1959): dovodi do promjena u ponašanju
  • Neposredni učinak: vještine, navike, znanje
promjene
Promjene
  • Utjecaj maturacije ili sazrijevanja organizma

pr. hodati, govoriti, upravljati rukama i nogama

  • Utjecaj novih aktivnosti potaknute vlastitim potrebama ili potrebama okoline
slide14
Zahtjev okoline

novi slijed reakcija promjena u nove oblike ponašanja

ponavljanje

Novostečene dinamičke strukture

Prilagođena reakcija u svakoj takvoj ili sličnoj situaciji

zna aj u enja
Značaj učenja
  • Utjecaj na cijelu strukturu čovjekovih osobina ---- trajne promjene
  • Napredovanje i usavršavanje za što adekvatniju prilagodbu uvjetima i zahtjevima okoline

Vještine

Znanje

Stavovi

Interesi

Vrijednosti i

potrebe

Govor

socijalna obilježja,

norme ponašanja

Sposobnosti i

sklonosti

u enje i intelektualni razvoj
Ženevska škola (Piaget, Inhelder)

Razvoj logičkih struktura: klasifikacije, serijacije, pojmovi konzervacije, elementarne logičke strukture

Učenje ovisi o stupnju razvoja

Proces uravnoteženja ili ekvilibracije

Moskovska škola (Galjperin, Talizina)

Razvoj ovisi o vanjskim utjecajima

Organizacija i oblikovanje aktivnosti utjecati će na itelektualni razvoj

Metoda etapnog oblikovanja intelektualnih radnji: praktično iskustvo prethodi mentalnom planu

Učenje i intelektualni razvoj
temeljni uvjeti u enja
Temeljni uvjeti učenja
  • Dovoljno razvijene SPOSOBNOSTI za učenje (intelektualne, psihomotoričke funkcije, percepcija, osjetljivost)
  • MOTIVIRANOST
    • intrinzična – potrebe, interesi, želje, sposobnosti, sklonosti, itd.
    • Ekstrinzična – vanjski poticaji, ciljevi
  • Odgovarajuće VANJSKE PRILIKE
    • mogućnost školovanja, sudjelovanje na predavanjima i vježbama, upute za učenje, itd.
    • Raspolaganje literaturom, vremenom, prostorom
    • Metode i tehnike učenja

BRZINA I EFIKANOST UČENJA

USPIJEH I NEUSPIJEH UČENJA

metode istra ivanja
Metode istraživanja

Otkrivanje psihološke zakonitosti koje djeluju pri učenju i poučavanju

postavljanje modela i teorija u području obrazovanja

bolje razumjevanje ponašanja učenika i učitelja

unapređenje rada u grupi ili razredu

etika i istra ivanje principi
Etika i istraživanje: principi
  • ne smije se ni na koji način naškoditi ispitanicima
  • osiguranje tajnosti individualnih podataka
  • nema varanja sudionika
  • roditeljska suglasnost
planiranje i provedba istra ivanja
Planiranje i provedba istraživanja

IDENTIFIKACIJA I

DEFINIRANJE PROBLEMA

TESTIRANJE

POSTAVLJENIH

HIPOTEZA

PROVJERA ZAKLJUČAKA

1 identifikacija i definiranje problema
1. Identifikacija i definiranje problema
  • Izravno povezani sa praksom

Koji su uzroci izostanaka učenika s nastave u prošlom polugodištu?

  • Važni za obrazovanje u cjelini

Koja je metoda poučavanja prikladnija za učenike određenog uzrasta?

  • Precizno i jasno formuliranje
  • Uporište u modelu ili teoriji
hipoteze
Hipoteze
  • Pretpostavke ili provizorni odgovori na postavljeno pitanje

Odnos između korištenja vizualnih pomagala u poučavanju i

količine gradiva koju su učenici zapamtili.

  • AFIRMATIVNA HIPOTEZA
  • postoji neki odnos među
  • varijablima
  • temelje se na prethodnim
  • nalazima ili postavkama
  • teorije koju treba provjeriti
  • pr. Uporaba vizualnih
  • pomagala dovodi do
  • povećanja količine
  • zapamćenog gradiva
  • NUL – HIPOTEZE
  • neutralni oblik
  • nema povezanosti između
  • varijabli
  • pr. Uporaba vizualnih
  • pomagala i količine
  • zapamćenog gradiva nisu u
  • međusobnom odnosu
2 testiranje postavljenih hipoteza
2. Testiranje postavljenih hipoteza

1.Utvrditi istraživački

pristup i definirati

nacrt istraživanja

Deskriptivna, Kauzalna,

Razvojna istraživanja

2. Odrediti uzorak

ispitanika

Raprezentativni uzorak

Odabir tehnika i instrumenata:

VALJANOST

POUZDANOST

OBJEKTIVNOST

OSJETLJIVOST

3. Definirati metode

prikupljanja

podataka

3 provjera zaklju aka
3. Provjera zaključaka
  • Interpretacija rezultata s obzirom na postavljene hipoteze
vrste istra iva kih nacrta kauzalna ili eksperimentalna istra ivanja
Vrste istraživačkih nacrta: Kauzalna ili eksperimentalna istraživanja
  • Mijenja se nezavisna varijabla

(pr. Nova metoda poučavanja, potkrepljivanje učenika) i mjerimo utjecaj na zavisnu varijablu (pr. Uspjeh, motivacija)

  • Faktorijalni (prisustvo) ili funkcionalni (količina) eksperiment
  • Eksperimentalna, kontrolna i usporedna skupina
vrste istra iva kih nacrta razvojna istra ivanja
Vrste istraživačkih nacrta: Razvojna istraživanja
  • Longitudinalni nacrt
  • Transverzalni nacrt

Pr. Ispitati porast znanja povijesti tijekom osnovne škole

vrste istra iva kih nacrta kvalitativna istra ivanja
Vrste istraživačkih nacrta: Kvalitativna istraživanja
  • Opažanje
  • Intervju
  • Analiza dokumenata
  • Video zapis ili fotografija

Bitni su proces i rezultati

Hipoteze se ne postavljaju unaprijed

Osjetljivost na kulturni i povijesni kontekst

Pr. Analiza školskih zadaćnica ili udžbenika

metode prikupljanja podataka postupak
SAMOOPAŽANJE

(INTROSPEKCIJA)

ispitanik simultano ili retrogradno opaža vlastite doživljaje

Rizici: utjecaj opažanja i djelovanja; reinterpretacija

VANJSKO OPAŽANJE

opažanje i mjerenje vlastitog ili tuđeg vidljivog ponašanja

zaključujemo o psihičkim procesima u njihovoj podlozi

Metode prikupljanja podataka: postupak
metode prikupljanja podataka izvor
Metode prikupljanja podataka:izvor
  • Vanjski opažač
  • Ispitanik o kojem prikupljamo podatke
  • Drugi sudionici koji daju svoje procjene o subjektu istraživanja
  • Pisani materijal
vanjski opa a
Vanjski opažač
  • Strukturirana tehnika
  • Definirani cilj i plan opažanja

(koje ponašanje, kada i kako)

objektivno za registriranje, bez interpretacije opažača

ispitanik

Upitnik (osobine, vrijednosti)

Niz pitanja o tome što ispitanik misli, osjeća ili se ponaša u određenim situacijama

Testovi (znanja, sposobnosti)

Izaziva se određena aktivnost da bi se mjerila i vrednovala;

Usporedba individualnih rezultata (uspješnost)

Skale procjene (numeričke, grafičke, kombinacija)

Utvrđuje se stav ili mišljenje ispitanika o nekom objektu (slaganje/neslaganje; semantički diferencijal: dobar-loš)

Sociometrijski upitnici

Upoznati socijalne odnose u grupi; pozitivna i negativna biranja

Ispitanik
procjenjiva koji poznaje ispitanika
Procjenjivač koji poznaje ispitanika
  • Učitelji
  • Roditelji
  • Suučenici

Koriste se skale procjene ili check-liste (zadani popis ponašanja)