uvod u kulturu n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
UVOD U KULTURU PowerPoint Presentation
Download Presentation
UVOD U KULTURU

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 34

UVOD U KULTURU - PowerPoint PPT Presentation


  • 193 Views
  • Uploaded on

UVOD U KULTURU. Pedagogija Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Dr.sc. Elvi Piršl. 1. Pojam kulture i njegovo povijesno određenje. Pojam kulture dolazi od (lat. Cultus, colera) koji označava gajenje i obrađivanje zemlje (cultus agri, agri-kultura).

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'UVOD U KULTURU' - godfrey


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
uvod u kulturu

UVOD U KULTURU

Pedagogija

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Dr.sc. Elvi Piršl

1 pojam kulture i njegovo povijesno odre enje
1. Pojam kulture i njegovo povijesno određenje
  • Pojam kulture dolazi od (lat. Cultus, colera) koji označava gajenje i obrađivanje zemlje (cultus agri, agri-kultura).
  • Kasnije kultura dobiva značenje obreda i njegovanje duha (duhovna kultura, tj. kultura u užem smislu). Čuveni rimski filozof Ciceron kulturi pripisuje ulogu izgradnje i oplemenjivanja čovjekova duha i duše koja rimskom građaninu osigurava povlašten status glede drugih naroda.
slide3
Kultura krajem 19.st. postaje središnji pojam nove znanstvene discipline –kulturne antropologijekojoj je zadatak opisivanje i interpretiranje kulturnih različitosti prema mjerilima usavršenosti, rafiniranosti i dotjeranosti zapadne civilizacije.
slide4
Za Tylora, kultura jesložena cjelina koja uključuje znanja, vjerovanja, umjetnost, moral, pravo, običaje i svaku drugu sposobnost ili naviku koju čovjek stječe kao član društvene zajednice.
2 to je kultura
2. Što je kultura?
  • Definicije kulture mogu se svrstati u sljedeće skupine:
  • deskriptivne – u kojima je naglasak na nabrajanju dijelova kulture (najčešće običaja i navika) shvaćene kao cjelina;
  • povijesne – koje naglašavaju elemente kolektivne baštine ili tradiciju;
  • normativne - kojima se obuhvaćaju norme ili pravila ponašanja, ideali i vrijednosti i stvarni obrasci ponašanja;
slide6
psihološke – u kojima se naglašava sposobnost prilagođavanja, učenja ili navikavanja;
  • strukturne – koje polaze od organizacije kulture;
  • genetske – koje naglašavaju značenje kulture kao proizvoda, ideje ili kao simbola.
slide7
Od sredine 20.st. sadržaj pojma kulture znatno je proširen prihvaćanjem načela relativizma, holizma (usmjerenost na jedinstvo i povezanost svega što nas okružuje; objašnjenje složenih pojava treba potražiti u zahvaćanju njihove cjelovitosti) i pluralizma (postojanje niza etničkih, nacionalnih, vjerskih, jezičnih i drugih grupa kojima građanska demokracija omogućuje očuvanje i razvoj svojih posebnih identiteta, ali i obvezu poštivanja onih kulturnih obilježja koje pripadaju društvu u cjelini).
slide8
Ključni pojmovi suvremenih istraživanja kulture postaju:
    • kulturna dinamika;
    • kulturna različitost;
    • kulturna dominacija;
    • kulturni diskontinuitet;
    • prijenos i učenje kulture i sl.
2 1 pojam kulture prema odre enju nekih autora
2. 1. Pojam kulture prema određenju nekih autora
  • Prema Perottiju značenje koje taj pojam ima u antropologiji odnosi se na skupinu ili narod. Odgovara složenom i međuovisnom ustroju znanja, predodžbi, formalnih i neformalnih pravila, obrazaca ponašaja, vrijednosti, interesa, težnji, vjerovanja i mitova. Kultura se odnosi na život i djela. Taj složeni organizam potječe iz tehnologijskih, gospodarskih i društvenih preobrazbi karakterističnih za određenedruštvo u vremenu i prostoru.
  • To je rezultat susreta tri glavna činioca života: čovjeka, prirode i društva.
slide10
Pod kulturom Krech i Crutchfield podrazumijevaju model svih prilagodbi, materijalni ili duhovni, koje je društvo prihvatilo kao tradicionalni način rješavanja problema svojih članova. Kultura obuhvaća sve institucionalizirane načine kao:
    • implicitnu kulturu, vjerovanja, norme, vrijednosti i kulturne pretpostavke koje reguliraju ponašanje.
slide11
Prema Lonneru i Malpassu kultura je pojam koji označava mnogobrojne složene načine življenja. Kulturom obilježavamo široku kategoriju razlika među ljudskim grupama. Za kulturu bi se također moglo reći da je analogna poznavanju «pravila igre».
3 osnovne funkcije kulture
3. Osnovne funkcije kulture
  • Komunikacija sa svijetom, s drugima (i sa sobom) i osmišljavanje svijeta pomoću označavanja.

Da bi se čovjek snalazio u svijetu mora imati spoznaje o okolini koja ga okružuje i o sebi samom. Zato, mora naučiti imenovati i označavati stvari i pojave, prosuđivati ih i vrednovati sa stanovišta njihova ljudskog značenja i smisla.

slide13
Druga, osnovna funkcija kulture– čuvanje stečenih spoznaja, informacija i znanja čemu služe specijalne kulturne ustanove – arhivi, biblioteke, muzeji, galerije.
slide14
Dakle, kultura je po definicji povijesna, društvena kategorija koja se mijenja s promjenama društvenih uvjeta, na koje i sama utječe.
  • Stoga, određenja i teorije kulture moraju zahvatiti, osim relativno konstantnih elemenata kulture, i dinamične kulturne procese:
    • akulturaciju,
    • inkulturacija,
    • inovacije i njihovo uzajamno uvjetovanje i prožimanje.
slide15
Kultura sadrži dvije osnovne komponente:
    • održanje i prenošenjepostojećih, stvorenih kulturnih vrednota (tradicija), i
    • proizvođenje novih(progresa) na temelju pozitivne tradicije.
  • Znanost o kulturi proučava:
    • statički i dinamičkiodnoskulture i društva.
  • Statički aspekt odnosi se na jednu važnu osobinu nekih tipova kulture, a to je da se povezuju s određenim povijesno-društvenim i nacionalnim strukturama.
slide16
Dinamički vid odnosa tiče se kulturnihpromjena. Radi se o povezanosti kulturnih vrednota, motiva, simbola s kulturno-društvenim promjenama.
4 bitne dimenzije kulture
4. Bitne dimenzije kulture
  • Dvije bitne dimenzije kulture koje se odnose na razinu opažljivosti i objašnjivosti kulturnih vrijednsti, oblika, odnosa i procesa su eksplicitna iimplicitna kultura.
  • Eksplicitnakultura je dostupna empirijskoj i znanstvenoj provjeri, kao:
    • jezik (govor), običaji, tradicija.
4 1 elementi eksplicitne kulture
4. 1. Elementi eksplicitne kulture
  • Običaji – prema Radiću su od starine nastaljai polako, procesom međugeneracijske predaje i ustalili su se kao obvezujuća ponašanja u određenim situacijama (Vitez, 2003.). Običaji pojedincu daju osjećaj pripadnosti zajednici i povezuje ga s precima i potomcima.
  • Običaji se, dakle, definiraju kao unutar zajednice tradicijom utvrđeni oblici vladanja i djelovanja pojedinca ili kolektiva u određenim prigodama. Oni su način života, rada, ponašanja i sl., koji se ustalio u nekoj zajednici i koji se kao takav poštuje i prenosi s naraštaja na naraštaj (Anić, 1991.)
slide19
U hrvatskoj etnologiji nalazimo nekoliko različitih klasifikacija običaja, a najčešća je podjela na tri glavne skupine:
    • Životni ili obiteljski – vezani uz istaknute događaje u čovjekovu životu (rođenje djeteta, vjenčanje, polazak u školu/ fakultet, diplomiranje, odlazak u vojsku, smrt, i sl.)
    • Godišnji ili kalendarski – obilježavaju blagdane koji se ponavljaju svake godine, a u hrvatskoj tradiciji najvećim dijelom povezani su s katoličkim blagdanima.
    • Radni ili gospodarski – pretežito se odnose na početak ili dovršetak poljodjelskih i drugih poslova kao što su oranje, sjetva, žetva, gradnja kuće i sl. (Hrvatska tradicijska kultura: na razmeđu svjetova i epoha, 2001.).
slide20
Tradicija –izvorno se odnosi na prenošenje iskustva sa starijih generacija na mlađe, što uključuje sustave znanja, vjerovanja i oblike ponašanja te materijalne i objekte i društvene institucije. U novije vrijeme pojam se rabi kao:
  • očuvanje neke djelatnosti kroz duže razdoblje, tijekom kojega ona dobiva značenje običaja,
  • stalnost cilja, stila ili razumijevanja koji određuje narav nekog djelovanja.
  • Za razliku od ranijih objašnjena tradicije kao nečega što je statično i iracionalno, današnja istraživanja otkrivaju tradiciju kao nešto što je, gledano kroz duže razdoblje, promjenjivo i nestabilno i što, upravo zbog dužine razdoblja tijekom kojega se zbivaju promjene, ostavlja dojam i /ili iluziju kontinuiteta (Spajić-Vrkaš, Kukoč, Bašić, 2001.).
slide21
Implicitnakultura obuhvaća skrivene, izravno neobjašnjive kulturne tvorevine, koje se najčešće javljaju na razini simboličkog odnosa, kao što su:
    • spoznaje, vrijednosti, modeli ponašanja, norme, legende, mitovi, humor i sl.
4 2 elementi implicitne kulture
4. 2. Elementi implicitne kulture
  • Spoznaja – najviši oblik svijesti i jedan od temeljnih oblika postojanja svojstven čovjeku. Pojam obuhvaća:
    • iskustveni i misaoni proces tijekom kojega čovjek otkriva i stječe znanja o sebi i svijetu oko sebe opažanjem, mišljenjem, rješavanjem problema, prosuđivanjem, pamćenjem, i sl.,
    • rezultat tog procesa, ono što se spoznalao tj. znanje.
slide23
Iako se o procesu spoznavanja i znanju kao njegovu rezultatu u europskoj misaonoj tradiciji najčešće govori u terminima racionalne spoznaje, u opreci prema emocionalnom, osjetilnom ili intuitivnom, racionalna spoznaja nije ni univerzalna ni jedina.
  • Osim racionalno, čovjek spoznaje intuitivno, osjetilno i emocionalno. Različita vremena i kulture različito vrednuju proces spoznavanja i njegove rezultate.
slide24
Vjerovanja – karakteristična za određeno društvo obuhvaćaju sva stečena znanja, vjerovanja, praznovjerja i mitove.
  • Vrijednosti – shvaćanje o tome što se vrednuje kao dobro ili loše i za što se, prema uvjerenju pripadnika neke grupe, treba boriti o čemu treba težiti. Činjenica je da svakom društvu postoje određene vrijednosti kao više ili manje dominantne. Opće prihvaćene vrijednosti predstavljaju društvene ideale koji se postavljaju kao uzori i zadaci pred pojedine članove društva.
slide25
Norme – predstavljaju propise i standarde koje su prihvatili članovi društva ili grupe. To su implicitna ili eksplicitna pravila koja su utemeljila različite grupe za regulaciju ponašanja članova grupe. Norme kazuju kako se ponašati (perscriptivne norme)ili kako se ne ponašati (nasilničke norme) u različitim situacijama. Postoji velik broj normi u društvu i za razumijevanje društva najvažnije norme predstavljaju sustavi uloga(Spajić-Vrkaš, Kukoč, Bašić, 2001.).
slide26
Mitovi - fantastična i slikovita priča, pjesma i sl. koja predstavlja kolektivnu svijest o nečem što se drži svetim u određenoj zajednici, pripada njezinoj dalekoj prošlosti i najčešće se prenosi usmenom predajom.
  • Mitovi o etnogenezi, “zlatnom razdoblju” u dalekoj povijesti etničke grupe ili naroda, velikim pobjedama nad moćnim neprijateljima, narodnim junacima koji su svojim djelima obvezali buduće generacije, kao i oni o ekskluzivnosti grupe i rasnoj superiornosti, obnavljaju se i /ili konstruiraju zadnjih desteljeća kao bitan dio procesa obnove etničkog i nacionalnog identieta (Spajić-Vrkaš, Kukoč, Bašić, 2001.)
slide27
Društvenu grupu obilježavaju četiri značajna aspekta:status, uloge, norme i kohezivnost.
  • Status je mjesto koje u određenom sustavu zauzima pojedinac dok ponašanje koje se očekuje od pojedinca koji imaju određeni položaj naziva se ulogom. Dakle uloga je očekivano ponašanje u određenoj kulturi od osoba koje imaju određeni status.
  • Status i uloge su međusobno povezani. Status je ključna dimenzija grupne strukture. Status je utvrđen društveni položaj dok je uloga fleksibilnija jer postoje različiti načini kako ga osobe, koje zauzimaju određeni status, konkretno izvršavaju.
slide28
Određeni status može u sebi sadržavati niz uloga poznatih pod imenom “role set” (skup uloga).
  • Pomoću sustava statusa i uloga koji postoje u određenim društvima i grupama ostvaruje se usklađivanje aktivnosti članova društva u cjelini, kao i usklađivanje članova pojedinih grupa i kontrola njihove aktivnosti.
  • Kohezivnost predstavljaju sve snage koje djeluju na članove grupe kako bi ostali zajedno.
4 3 hofstedovo poimanje kulture
4. 3. Hofstedovo poimanje kulture
  • PremaHofstedukultura jekolektivno programiranje svijesti koja razlikuje pripadnike jedne ljudske grupe od pripadnika druge grupe.Prema Hofstedu kultura nije vlasništvo pojedinca, već grupe. To je skup više ili manje zajedničkih karakteristika osoba koje su živjele pod utjecajem sličnih socijalizacijskih, odgojnih i životnih iskustava.
  • Upravo zbog njihova sličnog odgoja, ljudi u svakoj kulturi mogu reći kako su imali slično «mentalno programiranje». Kultura je ono što razlikuje ljude određene zajednice od ljudi druge zajednice.
4 3 1 hofstedove dimenzije kulture
4. 3. 1. Hofstedove dimenzije kulture
  • Hijerarhijska distanca (moć, odnos prema vlasti) –pokazuje koliko društvo prihvaća nejednaku raspodjelu moći među pojedincima s obzirom na zajedničke institucije i organizacije. Prema jednom još općenitijem tumačenju je i svojevrsni odnos (neprihvaćanje ili prihvaćanje) prema autoritetu. Otpor i neprihvaćanje autoriteta i nadređenosti, kao izražena težnja za jednakošću (egalitarizmom), upućuje na nisku hijerarhijsku distancu; prihvaćanje autoriteta i težnja da se bude zavisan i podređen upućuje na visoku hijerarhijsku distancu.
slide31
Individualizam – kolektivizam;Individualizam podrazumijevarelativno pouzdane značajke u ponašanju pojedinca koje nisu u suglasju s očekivanim postupcima većine ljudi, dok bi kolektivizam bio prihvaćanje ponašanja većine kao vlastitog stava ili oblika ponašanja bez želje da od toga pojedinac odstupa ili se tome aktivno ili pasivno suprostavlja.
slide32
Muževnost – ženstvenost;
  • Muževnost je obilježje društva u kojima su društvene (socijalne) spolne uloge jasno podijeljene (muškarci su prodorni, izdržljiviji i usmjereni na materijalni uspjeh, dok su žene skromnije, nježnije i zainteresiranije za kvalitetu života).
  • Ženstvenost je obilježje društava u kojima se društvene spolne uloge preklapaju.
slide33
Kontrola neizvjesnosti (anksioznost) – pokazuje koliko se društvo osjeća ugroženo nejasnim situacijama i kako ih pokušava izbjeći osiguravajući propise i pravila, vjerujući u jednu apsolutnu istinu i odbijajući tolerirati devijantnost.
zadatak
Zadatak:
  • Objasnite koje sastavnice (elementi) kulture i na koji način utječu u oblikovanju društvenog (kolektivnog ) i osobnog (individualnog) identiteta pojedinca.