POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU DIPLOMSKI STUDIJ ZOOTEHNIKA Smjer LOVSTVO I PČELARSTVO TUBERKULOZA

1. POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU DIPLOMSKI STUDIJ ZOOTEHNIKA Smjer LOVSTVO I PČELARSTVO TUBERKULOZA

2. Tuberkuloza Tuberkuloza je u tipičnom obliku kontagiozna, kronična zarazna bolest svih vrsta sisavaca i ptica. Očituje se tvorbom čvorića (tuberkula) specifične histološke građe, eskudativnom upalom seroznih ovojnica, a u kasnijem stupnju sirastom nekrozom oboljelih tkiva.

3. Etiologija • Uzročnici tuberkuloze - vrste: Mycobacterium tuberculosis, M. bovis, M. avium • Mycobacterium bovis – uzročnik goveđe tuberkuloze ima gospodarstveno i epizootiološko najveće značenje, jer može osim u goveda izazvati bolest u čovjeka, psa, mačke, svinje, ovce, koze i konja. • Mycobacterium aviumje ponajprije uzročnik tuberkuloze kokoši, ali i purana, golubova i svih ostalih ptica. Rijetko izazove infekcije u svinja, goveda i konja. • Mycobacterium tuberculosisje prije svega uzročnik tuberkuloze čovjeka. Infekcija se susreće u psa, mačke i papiga, a rijetko u svinje i goveda.

4. EPIZOOTIOLOGIJA IZVOR ZARAZE: - izvori su bolesne životinje, njihove izlučevine, lešine, onečišćena hrana i voda, meso i organi tuberkuloznih životinja NAČIN ŠIRENJA: - bolest se širi kohabitacijom, zrakom (kapljicama aerosola ili prašinom), hranom i vodom te nakupom tuberkuloznih grla

5. ULAZNA VRATA - dišni, probavni i mokraćno-spolni sustav, placenta, koža i sisni kanal PRIMLJIVOST - ovisi o konstituciji, kondiciji, načinu držanja, iskorištavanja, pasmini (primljivije plemenite) - mogu oboljeti jelen obični, lopatar,aksis, srna, divokoza, divlja svinja, zec, divlji kunić, jazavac, tvor, fazan, jarebica, tetrijeb gluhan i ruževac, golub grivnjaš i liska

6. PATOGENEZA • Prva zaštitna mjera organizma je submilijarni čvorić ili tuberkulum • 1. faza- na jednom ili više mjesta nastaje primarno eksudativno žarište s reakcijom na područnim limfnim čvorovima (moguće svladavanje bolesti) • 2. faza- proces se širi (krvlju i limfom) pa nastaje akutna milijarna tuberkuloza • 3. faza – kronična ili lokalizirana tuberkuloza

7. Akutna milijarna TBC – povišena temperatura, tahikardija, tahipneja, opća slabost, neveselost, često i simptomi upale mozga, moguće uginuće za 1-2 tjedna Kronični oblik TBC – mršavost, opća slabost, poremećeno disanje, kašalj, smanjena elastičnost kože, dlaka bez sjaja i neuredna

8. PATOLOŠKE PROMJENE • u 90 % slučajeva TBC je lokalizirana • neuredna dlaka, mršavost, anemija, čvorovi • svinja – primarni kompleks u retrofaringealnim limfnim čvorovima • govedo, pas, jelen – pretežno plućni oblik • ptice – najčešće zahvaćen probavni sustav, najviše jetra

9. Tuberkuloza kod divljih životinja • Znanstveno izvješće EFSA-e naznačuje kako je tuberkuloza prisutna u populaciji divljih životinja u Sjevernoj Americi, Europi, Africi i Novom Zelandu. • Neke su divlje životinje izvor zaraze za domaću stoku i ljude. • Samo prisustvo infekcije u populaciji divljih životinja ne pruža ujedno i dokaz značajnog rezervoara u divljači. • Populacija divljih životinja s visokom učestalošću bolesti ne mora nužno imati ulogu i u epidemiologiji bolesti kod domaćih životinja.

10. Inficirana populacija divljih životinja može biti klasificirana ili kao trajni ili kao posredni domaćin, ovisno o dinamici infekcije • U trajnom domaćinu, infekcija se može održati samom transmisijom unutar vrste, a također može biti izvorom infekcije za druge vrste. • U posrednom domaćinu, infekcija se neće održati vječno ukoliko ne bude re-infekcije od strane druge vrste. Međutim, transmisija, odnosno prijenos s posrednog domaćina na domaću stoku, također se može pojaviti. • Obje vrste domaćina mogu imati ulogu vektora bolesti.

11. Jelen aksis uginuo od tuberkuloze U određivanju značaja zaraženih vrsta divljih životinja i njihovog svojstva domaćina za tuberkulozu, postoji niz pitanja kojima se treba pozabaviti. Ista se odnose na prirodu infekcije kod pojedinih životinja, dinamici infekcije u populaciji, geografskoj i lokalnoj rasprostranjenosti divljih domaćina te inerakciji divljih domaćina s domaćim životinjama.

12. Tuberkulozne promjene na plućima jelena običnog Goveđa tuberkuloza je kroz povijest bila uočavana kod zatočenih i slobodnih jelena. Na Novom Zelandu tuberkuloza je prvi puta dijagnosticirana kod jelena 1970. god., a kod jelena u uzgoju 1978. godine. Daljnji slučajevi goveđe tuberkuloze kod divljači prijavljeni su u Irskoj i Velikoj Britaniji kasnih sedamdesetih.

13. Unutar Europe, situacija s tuberkulozom kod jelena je varijabilna. U nekim zemljama, smatra se kako je bolest donijeta s unesenim jelenim, kao što je to slučaj sa Švedskom, dok primjerice u Norveškoj i Švicarskoj, infekcija jelena nije zamijećena već čitav niz godina. • Suprotno tome, u onim zemljama gdje bolest nastavlja biti problemom kod stoke, posebice goveda, kako je to slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu, infekcija se često pojavljuje i kod jelenske populacije

14. Upravo kod jelenske divljači važnost tuberkuloze je višeznačna. Inficirani jelen može djelovati kao rezervoar infekcije za domaću stoku i zaštićene i ugrožene vrste divljih životinja • Zaraženi divlji i jeleni iz uzgoja predstavljaju veliku opasnost za javno zdravstvo, posebice za onu populaciju ljudi koja se bavi živim životinjama ili njihovim lešinama • Tijekom istraživanja provedenog u Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji, infekcija s M. bovis dijagnosticirana je u 70 životinja koje pripadaju vrstama različitim od goveda. Kada je riječ o divljim životinjama, M. bovis je ustanovljena u tek jednom jelenu običnom u Češkoj te u tri divlje svinje, po jedna u Slovačkoj, Hrvatskoj i Mađarskoj.

16. Zoonotski aspekt tuberkuloze • Zoonoze – bolesti koje se prirodno prenose sa životinja kralješnjaka na čovjeka i obratno • Uzrok bolesti u ljudi uglavnom M. tuberculosis, no određen dio slučajeva oboljevanja uzrokovan je infekcijom M. bovis. Veoma čest način zaražavanja je putem neprokuhanog mlijeka u domaćinstvima, zatim sirovim mliječnim proizvodima i mesom, a moguće je i zrakom. • Početak bolesti je skoro uvijek vezan za pluća. Uzročnik razara plućni parenhim stvarajući veoma otežano disanje i kašalj, povišenu temperaturu, mršavljenje (po čemu je bolest još nazvana i sušica).

17. Zoonotski aspekt tuberkuloze 2 • Ljudska tuberkuloza uzrokovana M. bovis rijetka je u razvijenim nacijama. • U zemljama u razvoju, tuberkuloza životinja je dosta raširena, te stoga predstavlja potencijalnu opasnost, odnosno izvor infekcije za ljude. • Ljudska oboljenja uzrokovana M. bovis potvrđena su u nekoliko afričkih zemalja, ali i u Francuskoj, Australiji i Engleskoj.

18. TBC je socijalna bolest koja se javlja nakon teških uvjeta života (rat, vremenske nepogode i sl.). Liječenje je dugotrajno i teško, a provodi se pod nadzorom liječnika. Danas se sva pažnja u borbi protiv tuberkuloze treba usmjeriti na veterinarsko – sanitarne mjere kontrole životinja i živežnih namirnica, prije svega alergijskim testovima kod domaćih životinja na prisustvo uzročnika TBC.

19. Mogućnosti prijenosa M. bovis. Ilustracija mogućih puteva prijenosa M. bovis: 1.Infekcija kontaminiranim materijalima; 2. Infekcija aerosolom; 3. Infekcija putem deriviranih (prerađenih) proizvoda; 4. Vertikalni prijenos; 5. Horizontalni prijenos; 6. Infekcija proždrljivošću

20. Kako se TBC dijagnosticira? Radnadijagnoza TBC postavlja se na temelju anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih pretraga i to: • nalaza mikobakterija Tbc u biološkim materijalima (iskašljaj, želučani ispirak, bronhalni sekret, mokraća); • epidemioloških čimbenika (unutarobiteljski kontakt s “pozitivnim” TBC bolesnikom);• tuberkulinskoj reaktivnosti (tuberkulinski kožni test) • Rtg nalazu pluća i prsnog koša;• kliničkim znakovima i laboratorijskim nalazima koji nisu specifični, a dugotrajni su;• drugih znakova ili dokaza bolesti unutar ili izvan prsnog koša (bronhološki, citološki, patohistološki itd.)

21. JAVNO ZDRAVSTVO • Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 1/3 svjetske populacije zaražena je tuberkulozom. Godišnje od ove bolesti u svijetu oboli 8 milijuna ljudi, umre oko 3 milijuna, od toga 300 000 djece. Europski pobol od TBC kreće se od 4,3/100000 stanovnika u Islandu do 154/100000 stanovnika u Kazahstanu. U Hrvatskoj je tijekom 2002.g. otkriveno 1470 novih bolesnika od tuberkuloze što čini incidenciju od 33,1/100000 stanovnika.

22. Istraživanje • U istraživanju provedenom na Veterinarskom institutu u Zagrebu ukupno je pretražen materijal 153 životinje (obični jelen, jelen lopatar i divlja svinja) i izdvojeno je 19 izolata mikobakterija (12,4%). Pretragom 24 materijala običnog jelena i jednog jelena lopatara izdvojena su 4 izolata mikobakterija (16%) i iz materijala 128 divljih svinja 15 izolata (11,7%). • Za 13 izolata utvrđeno je da se radi o M. avium sp. (8,49%), jedan izolat idenificiran je kao vrsta iz M. tuberculosis kompleks, vrsta M. caprae (0,65%), 4 izolata M. fortuitum (2,61%) i 1 izolat M. peregrinum (0,65%). • Tipizacijom naših izolata vrsta M. avium kompleksa M. avium subsp. avium pripada 1 izolat iz divlje svinje dok ostalih 12 izolata jelena i svinja pripada vrsti M. avium subsp. hominissuis.

24. Rezultati specifične hibridizacije pomoću „Genotype Mycobacterium CM kita”

25. PREVENTIVA • bolest se suzbija upornim i savjesnim provođenjem veterinarsko-upravnih mjera • tuberkulinizacija • u lovištima se preporuča sanitarni odstrijel, zabrana prihrane (okupljanje divljači), edukacija lovaca, donošenje posebnih mjera o uvjetima lova

26. Zaključci 1. Divlje životinje često su vrlo bitni rezervoari i vektori u širenju bolesti na domaće životinje i ljude. 2. Temeljem istraživanja španjolskih znanstvenika utvrđeno je da su od divljih životinja europska divlja svinja (Sus scrofa) i jelen obični (Cervus elaphus) rezervoar uzročnika tuberkuloze u divljini (M. tuberculosis kompleks) i najvjerojatniji prijenosnik na ostale vrste domaćih i divljih životinja i ljudi 3. Najučestalije patološke promjene karakteristične za tuberkulozu utvrđene su na plućima i limfnim čvorovima grudnog koša te se stoga može zaključiti da je respiratorni prijenos infekcije dominantan.

27. 4. Kada je riječ o zoonotskim aspektima tuberkuloze istraživanja su pokazala kako, premda je uzrok bolesti u ljudi uglavnom M. tuberculosis, određen dio slučajeva oboljevanja uzrokovan je infekcijom M. bovis. Kao najčešći putevi prijenosa M. bovis potvrđeni su infekcija aerosolom te infekcija putem deriviranih (prerađenih) proizvoda.