7.PREDAVANJE Držanje zaliha

1. 7.PREDAVANJEDržanje zaliha

2. Pojam držanja zaliha Sustav držanja zaliha kao jedan od logističkih podsustava, usko je vezan sa sustavom izvršenja narudžbi. Često se označuje i kao sustav gospodarenja zalihama (menadžment zaliha). Držanje zaliha bavi se svim odlukama koje imaju utjecaj na stanje zaliha, zbog čega se govori o menadžmentu zaliha. Zalihe su ublaživači (tamponi) između tokova ulaza i izlaza materijalnih dobara. One su potrebne kada se razlikuju vremenska i količinska struktura inputa i outputa tokova materijalnih dobara. Polazeći od sustavnog mišljenja zalihe se mogu definirati kao “djelomice neželjeni prekidi toka dobara”.

3. Zalihe predmeta radamorajubititolikedaosigurajukontinuiranoodvijanjeprocesareprodukcije (u tusvrhuodređuju se normativisigurnosnihzaliha), a daistodobnobuduekonomične (određuju se normativimaksimalnihzaliha i potrebanstupanjspremnostiopskrbe s predmetimarada). Normativizaliha se mijenjajuu skladusapromjenamauvjetanatržištunabave i potrebamaproizvodnepotrošnje i prodajevlastitogpoduzeća. Zalihesupotrebneradikorištenjapovoljnijihsituacija i uvjetanatržištunabave i prodaje, tj. da se moženabavljati i prodavati u najpovoljnijimkoličinama i natajnačinutjecatinadrugečimbenike.

4. Neplanirane i nepredvidljivepromjenekoličina i učestalostiisporuka predmeta rada, tekoličine i vremenapotrošnje predmeta rada, kao i lošeispunjenjelogističkihzadataka u kvantitativnom, vremensko i prostornompogledumožedovesti do stvaranjaprekonormnih, nekurentnih, ilinedostatnihazaliha. Prekonormnezalihemogunastatiako se poremeteodnosiizmeđudinamike i količineisporuka, tedinamike i količinepotrošnje predmeta rada. U tom smisluzalihe se povećavajuiznadnormativamaksimalnihzaliha. Do poremećajamožedoćiizvišerazloga (zastoj u proizvodnji, većeisporukeodstranedobavljača, zbognabavemimoplananabave, zbogizmjenaproizvodnogprograma, planaproizvodnje i sl.).

5. Nekurentnezalihesuzalihekojeimajumalenkoeficijentobrtaja, ili je njihovkoeficijentobrtajanula (ne mogu se prodati, ubaciti u procesproizvodnje, uskladiti i sl.). Nedostatnezalihene ispunjavajupotrebeprocesareprodukcijejer je isporučenopremalo predmeta rada, ili se radi o prekasnoisporučenimpredmetimarada, ilipak o prostornoneodgovarajućempokrivanjupotreba. Zbognavedenihrazloganastajupovećanitroškovizbogdodatnognaručivanja, zbogispostavljanjahitnihnarudžbi, korištenjabrzihsredstavazaprijevoz robe, posudbe predmeta rada, ilikorištenjaalternativnih predmeta rada (supstituta).

6. Dinamika zaliha pojedinih vrsta materijala Zalihematerijalasudinamične i mijenjaju se s obziromna: - količinuisporukematerijala, - period nabavljanjamaterijala (učestalostisporuka), - količinupotrošnjematerijala, - period potrošnjematerijala. Kodkontinuiranepotrošnjematerijala bi bilonajboljeda u trenutkukadzalihajednogmaterijalapadnenanulustigne nova isporukakoja bi omogućavaladaljnjenesmetanoposlovanjekorisnika.Takavslučaj bi bio mogućkodpotpunoravnomjernepotrošnjeuzidealneuvjetenabave i isporukematerijala. Količinetakvihmaterijala se mogudostapreciznoizračunati i planirati. Određeniotkloniovise o slučajnimutjecajimai nemajunikakvuzakonitost. U tojskupinimaterijala se nalazipretežnidiomaterijala u masovnoj i serijskojproizvodnji.

7. S obziromna period potrošnjematerijalapotrošnja i nabavatakvihmaterijalaovise o raznimčimbenicama (sezoni, nabavnojcijeni, potrebamakorisnika i sl.). Ovakvokretanjezaliha je karakterističnozamaterijalekoji se nabavljaju u sezoni(poljoprivredniproizvodi, drvazaogrjev) i koji se povremenotroše. Potrebezaovakvimmaterijalima se moguprocijeniti i planirati, međutim, potrebnoih je češćemijenjatizbogpromjenaokolnostinatržištu i potrošnji (njihove normative). U trećuskupinupripadajumaterijalizakoje ne možemoistražiti i predvidjetipotrebejer ne pokazujunikakvuravnomjernost u potrošnji i nabavi. U tuskupinuubrajamomaterijalekojetrebapovremeno i neplaniranonabavitiporadiposebnihslučajeva (kvarovi i sl.), tematerijalečije se naručivanje ne ponavlja (npr. materijalezainvesticijskepotrebe).

8. Funkcije držanja zaliha Funkcije držanja zaliha pokazuju zašto se one drže. Funkcije držanja zaliha se odnose na: Degresijske efekte veličine.Zalihe su potrebne da bi poduzeće moglo iskoristiti degresijske efekte veličine pri nabavi, transportu i pri proizvodnji materijalnih dobara. Stvarajući zalihe u skladištima mogu se smanjiti proizvodni troškovi, ostvariti bolji prijevozni uvjeti i sl. Izjednačavanje neusklađenosti ponude i potražnje. Radi se o tome da proizvodnja nekog materijalnog dobra može biti stalna, neprekidna, a potražnja nestalna, isprekidana. Isto tako proizvodnja nekog proizvoda može biti nestalna, isprekidana, a potražnja stalna, neprekidna. Stvaranje zaliha u ovim slučajevima služi u distribucijskim, odnosno u proizvodnim skladištima, prije svega, stalnom iskorištenju proizvodnih kapaciteta, usprkos sezonskoj potražnji, odnosno neprekidnoj prodaji proizvoda. Kako bi uskladili proizvodnju i potrošnju, te uslijed toga smanjili troškove, ili povećali profit možemo manipulirati funkcijom držanja zaliha.

9. Olakšavanje specijalizacije proizvodnje. Skladišne zalihe olakšavaju specijalizaciju proizvodnje (npr. svako poduzeće, ili odjel unutar poduzeća može proizvoditi određene dijelove za proizvod. Kako uvijek nije moguće vremensko i količinsko usklađivanje inputa i outputa dijelova onda se stvaraju dodatne zalihe). Na osnovi specijalizacije snižavaju se troškovi proizvodnje. Špekulaciju.Zbog špekulacije stvaraju se zalihe i u nabavnim i u distribucijskim skladištima. Takav je slučaj ako se očekuje pozitivna, ili negativna promjena cijene na tržištu. Zaštitu od nesigurnosti. Kada se tokovi inputa i outputa odvijaju drukčije od očekivanja, tada se potražnja materijalnih dobara možezadovoljiti samo iz zaliha. Takve zalihe nastaju uglavnom zbog nesigurnosti prognoze potražnje.

10. Tipične odluke u gospodarenju zalihama Zadaće gospodarenja zalihama odnose se na odlučivanje, vezano uz odgovore na sljedeća pitanja: - koje proizvode ili materijale treba uskladištiti? - koju količinu tih dobara treba držati na zalihi? - koju količinu treba naručiti za popunjavanje zaliha? - kada naručiti za popunu zaliha? Odgovorima prethodna četiri pitanja utvrđuje se visina zaliha. Sastavni dijelovi razine zaliha Razina zaliha podiže se na temelju naručene količine, s kojom se dopunjuje skladišna zaliha. Što je veća naručena količina i što se rjeđe naručuje, to je viša srednja visina zaliha. Na ukupnu prosječnu visinu zalihe utječe još i sigurnosna zaliha.

11. Utvrđivanje potrebnih zaliha je temelj za izvršavanje daljnjih zadaća držanja zaliha. Utvrđivanje potrebnih zaliha ovisi o vrsti materijalnih potreba i dobara. Vrste materijalnih potreba i dobara su: 1) Prema porijeklu i razini proizvoda: - primarna potreba (potreba za prodajno spremnim proizvodima (tržišna potreba) – gotovi proizvodi, rezervni dijelovi, trgovačka roba – sve ono što se može prodati na tržištu; - sekundarna potreba (potreba za sirovinama, dijelovima i grupama za dovršavanje primarne potrebe) – sve ono što se ugrađuje u gotov proizvod; - tercijarna potreba (potreba za pogonskim i pomoćnim materijalima, te potrošnim materijalima).

12. 2) Prema visini zaliha - bruto potreba (primarna, sekundarna ili tercijarna potreba za određeno razdoblje) - to je ukupna potreba koja nastaje u nekom razdoblju, ne uzimajući u obzir postojeće razine zaliha; - neto potreba (bruto potreba po odbitku raspoložive razine zaliha). Za utvrđivanje bruto potreba mogu se upotrebljavati različite metode: 1.Determinističko utvrđivanje potreba (vezano uz proizvodni program) - polazi od primarne potrebe za određeno razdoblje na osnovi planiranoga proizvodnoga programa, ili na osnovi narudžbe kupca. 2. Stohastičko utvrđivanje potreba (vezano uz potrošnju). Vezano je s potrošnjom materijala usporedivih razdoblja iz prošlosti. Kod stohastičkog utvrđivanja potreba upotrebljavaju se: • metode srednjih vrijednosti - za materijale se uzima pojedinačno prosjek potrošnje zadnjih nekoliko mjeseci¸; • metode eksponencijalnih jednadžbi;

13. - regresijska analiza - statistički postupak kojim se simultano analiziraju dvije varijable od kojih se jedna prihvaća kao neovisna, a druga kao ovisna varijabla zove se regresijska analiza. 3. Metode subjektivne procjene - rade se na osnovi mišljenja jedne ili više osoba. Dopunjavanje zaliha Problem odlučivanja kod dopunjavanja zaliha je u tome da se za određenu potrebu materijala odredi kada i kolikotreba naručiti da bi se minimizirao zbroj troškova držanja zaliha i troškova naručivanja. Na pitanje kada naručiti može se odgovoriti navođenjem bilo količina, bilo vremena. Dakle naručuje se kada padne određena razina zaliha (s) do točke narudžbe, ili kada istekne određeno vrijeme (t) (ciklus narudžbe).

14. Na pitanje koliko naručiti može se odgovoriti s dva motrišta - može se naručiti sasvim određena količina (Q), ili određena količina koja dopunjuje zalihu od vremena do vremena , odnosno do određene razine narudžbe (S). Troškovi zaliha Kao troškovi zaliha uzimaju se: - troškovi držanja zaliha (odnose se na kapital, prostor, servis zaliha i rizik). - troškovi naručivanja (troškovi uzrokovani pripremanjem i obrađivanjem zahtjeva za narudžbu, izabiranjem, provjeravanjem robe, pripremanjem plaćanja, provjeravanjem razina zaliha). U svrhuplaniranjakoličinanabavepotrebno je istražitikojećekoličinenabaveomogućitinajnižetroškovenabave, dopreme, skladištenja i zalihauzistodobnozadovoljenjezahtjevasigurnostiopskrbe. U obuhvatuukupnihtroškova u obzir je potrebnouzetislijedećetroškove: - izravnetroškove, - neizravnetroškove, - troškovenedostatnihzaliha, - kamate i troškoveskladištenja.

15. Izravnitroškovisutroškovi predmeta nabave. Izračunavaju se množenjemnabavnecijene i količine. Neizravnitroškovinabavesutroškovifunkcijenabave (plaćedjelatnika, troškovizapotrebeplaniranja, dipsozicije, istraživanja, nabavljanja, prijamapošiljaka, ispitivanjakakvoće, unutarnjegtransporta, uskladištenja, vođenjaevidencije, materijalnogknjigovodstva, platnogprometa, obradepodataka, telekomunikacijskihusluga i sl.). Takvitroškovisufiksni, padaju s porastomkoličinenabave, a rastusasmanjenjemkoličinenabave. Troškovinedostatnihzalihase javljajuakomaterijalnijepravodobnoisporučen, a sigurnosnazaliha ne pokrivarizikisporuke. Kako bi se izbjeglevećeštetepotrebanmaterijal se zamjenjujeraspoloživimskupljimmaterijalom, ili se hitnonabavljapovišimcijenama. Vjerojatnostnastankatroškovazbognedostatnihzaliha je manjaakosukoličinenabaveveće.

16. Troškovikamatanazalihe i troškoviskladištenja(amortizacijaskladišnihzgrada i opreme u skladištu, plaćanjenajma za tuđiskladišniprostor i opremu, troškovigrijanja, rasvjete, čišćenja, troškovizboggubitakakoličine; kalo, krađa, lom;, gubitakakakvoće) povećavaju se u skladusapovećanomkoličinomnabave. Dakle, ciljplaniranjakoličina nabave je optimiziranjeukupnihtroškova. Ekonomična (optimalna) količinanabavepodrazumijevakoličinu dobra određenekakvoće, koje se pod određenimrokomisporukeisporučiodnekogdobavljačanakonšto se izračuna optimum ukupnihtroškovauzimajući u obzirpotrebe i cijenu dobra, mogućnostitroškovatransporta, skladištenja, uvjetaplaćanja, kamatanaobrtnasredstva i rokovaisporuke.

17. Sigurnosne zalihe Sigurnosnazalihaslužizapokrivanjepotrebasamo u slučajevimakadadođe do većepotrošnje predmeta radanegošto je planirano (zbogškarta u proizvodnji, zbogkorištenja predmeta radaneadekvatnekakvoće, ilidimenzija), u slučajukašnjenjaisporuka, isporukanakrivommjestu, isporukapogrešnogmaterijala i sl. Onadakleslužizazaštituodrizika i iznenađenja. Četiri čimbenika koja utječu na potrebnu razinu sigurnosne zalihe nekog artikla: - dužina vremena ponovne nabavke; - vjerojatnoća prekoračenja vremena ponovne nabavke i prekoračenja smanjivanja (izuzimanja); - dobavna pripravnost (spremnost); - broj skladišta.

18. SIGNALNA ZALIHA Signalnazaliha jekoličinazalihekodkojetrebazapočetiprocesnabavljanjakako bi pravodobnonadopunilizalihu, kakotijekomnabavljanja ne bi moralikoristitisigurnosnuzalihu. MAKSIMALNA ZALIHA Maksimalnazaliha je normativkojisu u literaturi ne možetakopreciznodefiniratikaoostalinormativizaliha. Maksimalnazaliha je gornjagranicazalihekoju u pravilu ne trebaprijeći. Zaliha do tegranice je jošuvijekekonomskiopravdana s obziromnatroškoveskladištenja i zaliha, testupanjsigurnostizadovoljenjapotrebakorisnika.