1 / 11

Kako naplatiti potraživanja

Kako naplatiti potraživanja. Boris Kos KOS TRANSPORTI VARAŽDIN. TEMATIKA. SITUACIJA U HRVATSKOM PRIJEVOZNIŠTVU KAKAV JE UTJECAJ PRIJEVOZNIŠTVA NA GOSPODARSTVO ŠTO TREBA PODUZETI DA BI PRIJEVOZNICI BOLJE POSLOVALI. SITUACIJA U HRVATSKOM PRIJEVOZNIŠTVU U 2010 GODINI.

jariah
Download Presentation

Kako naplatiti potraživanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kako naplatiti potraživanja Boris Kos KOS TRANSPORTI VARAŽDIN

  2. TEMATIKA • SITUACIJA U HRVATSKOM PRIJEVOZNIŠTVU • KAKAV JE UTJECAJ PRIJEVOZNIŠTVA NA GOSPODARSTVO • ŠTO TREBA PODUZETI DA BI PRIJEVOZNICI BOLJE POSLOVALI

  3. SITUACIJA U HRVATSKOM PRIJEVOZNIŠTVUU 2010 GODINI • U RH imamo 177.000 gospodarskih vozila Javni cestovni prijevoznici u RH: • Prije dvije godine bilo je cca 13.000 prijevoznika – obrtnika danas je taj broj spao na cca 7.000 • Do danas je izdano preko 7.000 licenci za međunarodni cestovni prijevoz, ali kao javni cestovni prijevoznici egzistira oko 2.500 pravnih i fizičkih osoba • Cca 22.000 vozila od 1,5 t naviše, imaju hrvatski cestovni prijevoznici u domaćem i međunarodnom prijevozu, od toga cca 7. 000 vozila preko 12 t. u kategoriji EURO 2,3,4 i 5. za međunarodni prijevoz

  4. UTJECAJ PRIJEVOZNIŠTVA NA GOSPODARSTVO • Hrvatski prijevoznici doprinose u BDP RH cca 9% • Dakle, cestovni prijevoznici su neizbježan gospodarski subjekt u lancu proizvodnje, dobave sirovina i distribucije gotovih proizvoda i bez njih bi stalo kompletno gospodarstvo u RH.

  5. ŠTO TREBA PODUZETI DA BI PRIJEVOZNICI BOLJE POSLOVALI • Kontrola cijena prijevoznih usluga . Potrebno utvrditi realne fiksne troškove sadržane u cijeni prijevoznih usluga, te utvrditi minimalne cijene prijevoza ispod kojih nije isplativo obavljati djelatnost. Utvrditi adekvatne sankcije za kažnjavanje onih koji ne bi poštivali zadana pravila kojima bi se pridržavale zakonske odredbe o lojalnoj konkurenciji. • Rok plaćanja usluga prijevoza. Danas je rok plaćanja potraživanja došao u kritičnu točku. Rokovi su se popeli i na 180 dana što je neizdrživo za normalno poslovanje. Vrlo često se tih 180 dana pretvore u nikada jer se u praksu uvela TRAMPA ILI KONPEZACIJA. Banke ne dozvoljavaju trampe kao ni strani dobavljača tj. cestarina ,tuneli, brodarine koje moramo plaćati ili unaprijed ili odgodom od 15 dana . • TRI BITNE STAVKE KOD OVRHE KOJE BI SUDAC TREBAO PITATI VJEROVNIKA Je li prijevoz naručen ? Je li prijevoz odrađen ? Jeste li platili uslugu prijevoza ?

  6. PROVEDBA OVRŠNOG POSTUPKAAktualna gospodarska situacija dovela je poslovne subjekte, uključujući i moje trgovačko društvo, u problematičnu financijsku situaciju uslijed koje sve češće pribjegavaju naplati dospjelih, a neplaćenih potraživanja putem državnih tijela (javnog bilježnika ili suda) u ovršnom (uvjetno rečeno prisilnom) postupku. Iako je zakonodavac zamislio i nominalno regulirao ovršni postupak kao „brzi“ postupak u kojem bi vjerovnik/ovrhovoditelj trebao u relativno kratkom roku prisilno naplatiti svoje potraživanje od dužnika/ovršenika, to u praksi nije slučaj. Naime, ovršni postupak reguliran je odredbama Ovršnog zakona, a koje odredbe u većini situacija uvelike pogoduju dužnicima/ovršenicima u smislu izbjegavanja i odugovlačenja naplate vjerovnikovih potraživanja. Uvođenje javnih bilježnika u ovršni postupak je itekako ubrzalo početni dio ovršnog postupka, odnosno dio postupka do donošenja rješenja o ovrsi. Međutim, većina ovršenika nakon toga u postupku koristi pravo na isticanje pravnog lijeka protiv rješenja o ovrsi - prigovora - uslijed kojeg se ovršni postupak nastavlja pred nadležnim sudom. Prigovor ovršenika protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju vjerodostojne isprave koji je reguliran odredbom iz čl. 53. Ovršnog zakona omogućava ovršenicima uspješno izbjegavanje brze naplate duga.

  7. Naime, Ovršni zakon uopće ne navodi iz kojih se razloga prigovor može podnijeti, odnosno omogućava ovršeniku da isticanjem bilo kakvog prigovora (npr. nisam dužan, sve je plaćeno, isprave ovrhovoditelja su neispravne i sl.) onemogućava ovrhovoditelja u brzoj naplati dugovanja budući da svaki prigovor, makar on bio neobrazložen i nepotkrijepljen dokazima, dovodi do toga da se rješenje o ovrsi stavlja izvan snage te da se postupak dalje nastavlja pred nadležnim sudom. U većini slučajeva za rješavanje u postupcima gdje se pojavljuju 2 gospodarska subjekta u ulozi ovrhovoditelja i ovršenika nadležan je trgovački sud. Postupci koji se vode pred trgovačkim sudovima završavaju presudom protiv koje dužnik/tuženik ima pravo žalbe. Tu se pojavljuje novi problem koji znatno odugovlači cjelokupni postupak. Naime, za rješavanje po žalbi u trgovačkim sporovima nadležan je Visoki trgovački sud u Zagrebu, i to za sve trgovačke sudove Republici Hrvatskoj. Visoki trgovački sud zbog svoje preopterećenosti nije u mogućnosti pravovremeno rješavati sve postupke koji se nađu pred njim te se stoga na rješavanje po žalbi čeka po najmanje tri do četiri godine (prema podacima Visokog trgovačkog suda sada se rješavaju predmeti iz 2006. godine).

  8. Dakle, iz opisanog proizlazi da od trenutka podnošenja prijedloga za ovrhu javnom bilježniku pa do donošenja pravomoćne sudske presude (nakon rješavanja Visokog trgovačkog suda) protekne najmanje četiri godine. U vremenskom periodu od četiri godine veliki broj dužnika propadne (stečaj, likvidacije ili sl.), odnosno vjerovnik nije financijski u mogućnosti čekati ishode sudskih postupaka kroz tako dugi period te i on sam uslijed nemogućnosti naplate dugovanja propada i na taj način „začarani krug“ neplaćanja i nelikvidnosti ugrožava kolanje sredstava u gospodarskom sustavu na državnoj razini, ali i na razini pojedinih gospodarskih subjekata. Svrha ovog dopisa stoga je samo ukazivanje na probleme sa kojim se gospodarski subjekti, uključujući naše trgovačko društvo, susreću u okviru naplate dospjelih, a neplaćenih dugovanja te stoga ovim putem i ukazujemo na, za nas, najveće probleme koji usporavaju i „koče“ provedbu naplate potraživanja, a to su po našem mišljenju: 1. prigovori u ovršnom postupku (bez obrazloženja i valjanih dokaza), 2. dugotrajnost žalbenog postupka u trgovačkim sporovima.

  9. Osim navedenih problema postoji još i niz problema u provedbi same ovrhe, međutim, navedeni problemi uopće onemogućavaju da dođemo do faze provedbe ovrhe. Budući da mi nismo kompetentni za rješavanje zakonodavnih pitanja nećemo niti pokušavati nuditi rješenja, međutim, prema našem skromnom mišljenju, a koje je stvoreno na temelju opažanja u praksi, mislimo da bi se ovršni postupak ubrzao kada bi se postrožili uvjeti za podnošenje prigovora protiv rješenja o ovrsi, odnosno kada bi ili bilježnik ili sud imao nadležnost da odlučuje po „brzom postupku“ o prigovorima koji su neprihvatljivi (neargumentirani, bez dokaza), te kada bi za rješavanja po žalbama u trgovačkim sporovima bili nadležni ili županijski sudovi ili neki drugi sudovi koji bi rasteretili rad Visokog trgovačkog suda. No, zasigurno zakonodavac ima i bolja rješenja. Sukladno navedenom ovim Vam putem ukazujem na navedene probleme i molim Vas da pokušate preko zakonodavnih tijela promijeniti zakonske odredbe koje se odnose na iste, a sve u cilju što efikasnijeg i bržeg provođenja ovršenog postupka koji je i inače zamišljen da bude brz i efikasan.

  10. Predlaže se da Vlada Republike Hrvatske donese zakonska obvezu o obveznom zakonskom roku plaćanja usluga prijevoza od maksimalno 30 dana. Ova odluka mora biti vezana i sankcijama za neplatiše u obliku administrativne ili sudske zabrane rada. • Smanjiti fiksne troškove na koje ima utjecaj država, prije svega plaćanje županijskih cesta, na konkurentnu cijenu primjerenu cijenama u konkurentskim zemljama. • Izvršiti maksimalni pritisak na osiguravajuća društva da ukinu tzv. Zone rizika,razlika u cijeni između I i VII zone rizika je dupla. • Zajedno sa ostalim gospodarskim subjektima u RH pokrenuti akciju pritiska nainozemne banke u RH da izjednače kamatne stope sa trendom u matičnim zemljama, te da reprogramiraju kredite shodno sadašnjoj gospodarskoj situaciji.

  11. Kao primjer navodim da su austrijske banke svojim prijevoznicima dali kredite za kamatnu stopu od 0,5-1,5 %, uz poček od 1 do 2 godine , na 10 godina otplate u iznosu od 100.000 €. • Postići nacionalni konsenzus o maksimalnom angažiranju hrvatskih prijevozničkih tvrtki od strane hrvatskih izvoznika i uvoznika.Treba održati sastanak predstavnika prijevoznika sa hrvatskim izvoznicima i uvoznicima preko HUP, HGK, HOK I HIZ-a. • Maknuti uši iz prijevozništva U prijevozničku branšu su se uvukli agenti za prodaju tereta kao uši koji koriste naša prijevozna sredstva u svoju korist a nemaju čak ni ured, garancije banaka, te rade s jednim mobitelom. Takvi primjeri odrade nekoliko poslova, naravno ostanu dužni nama za usluge prijevoza, i nestanu, zaštićeni, te se ponovo pojave kroz mjesec dana pod drugim imenom.

More Related