1 / 24

NEŽELJENE REAKCIJE NA JKS I MOGUĆNOST NJIHOVE PREVENCIJE dr Marina Subotić

NEŽELJENE REAKCIJE NA JKS I MOGUĆNOST NJIHOVE PREVENCIJE dr Marina Subotić Odeljenje alergologije i imunologije. JKS se sve više koriste u različitim dijagnostičkim procedurama 25 miliona CT pregleda sa kontrastom godišnje u SAD Interventna kardiologija

Download Presentation

NEŽELJENE REAKCIJE NA JKS I MOGUĆNOST NJIHOVE PREVENCIJE dr Marina Subotić

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. NEŽELJENE REAKCIJE NA JKS I MOGUĆNOST NJIHOVE PREVENCIJE dr Marina Subotić Odeljenje alergologije i imunologije

  2. JKS se sve više koriste u različitim dijagnostičkim procedurama • 25 miliona CT pregleda sa kontrastom godišnje u SAD • Interventna kardiologija • Vizualizacija nevaskularnih prostora u ortopediji, urologiji • Zbog sve većeg broja procedura sa JKS, uočava se potreba za adekvatnim prepoznavanjem i tretiranjem neželjenih reakcija , a pre svega za preveniranjem ovakvih reakcija

  3. KONTRASTNI MEDIJI: konvencionalni visokoosmolarni (HOCM) -veliki bolusi se ubacuju u cirkulaciju, mogu uzrokovati bol i hemodinamske poremećaje. niskoosmolarni (LOCM) -u upotrebi od 70-ih, manji broj hemodinamskih poremećaja nejonski monomeri -imaju nižu osmolarnost od HOCM nejonski dimeri -od nedavno u upotrebi, izoosmolarni sa plazmom -sadrže 6 atoma joda u dva benzoeva prstena, njihova viskoznost znatno veća od drugih KS sa sličnom koncentracijom joda.

  4. KLASIFIKACIJA NEŽELJENIH REAKCIJA NA JKS 1.GENERALIZOVANE REAKCIJE • AKUTNE (UNUTAR JEDNOG SATA OD DAVANJA JKS) • ODLOŽENE (1 SAT DO 7 DANA OD DAVANJA JKS) 2.ORGAN SPECIFIČNE NEŽELJENE REAKCIJE (npr. JKS izazvana nefrotoksičnost)

  5. Akutne generalizovane reakcijedele se po težini na: 1. BLAGE 2.UMERENO TEŠKE 3.TEŠKE 4.POTENCIJALNO FATALNE

  6. AKUTNE GENERALIZOVANE REAKCIJE DELE SE PO TEŽINI NA:

  7. AKUTNE GENERALIZOVANE REAKCIJE Dešavaju se uglavnom 1-3 min od davanja JKS, retko posle 20 min INCIDENCA • BLAGE: kod 15% pacijenata koji dobiju jonsko KS i 3% onih koji prime nejonsko KS • UMERENO TEŠKE: 1-2% pacijenata koji dobiju jonsko KS i 0.2-0.4% pacijenata koji prime nejonsko KS. • TEŠKE REAKCIJE: kod 0.2% pacijenata koji dobiju jonsko KS i 0.04% pacijenata koji prime nejonsko KS Rizik za blage i umereno teške reakcije je veći za jonska KS, dok je učestalost fatalnih mala (1:170 000) i jednaka za jonske i nejonske kontraste. 500 smrtnih ishoda godišnje nakon davanja KS u SAD

  8. PREDISPONIRAJUĆI FAKTORI ZA FATALAN ISHOD NAKON DAVANJA KS (4 W’): • ženski pol (women) • starija životna dob (“wrinkled”) • bela rasa (whites) • predhodna oboljenja (“weakened”) NAJČEŠĆI UZROCI SMRTI: • bubrežna slabost 58% • anafilaksa i pseudoalerijske reakcije 19% • kardiorespiratorni arest 10% • respiratorna insuficijencija 8% • cerebralna hipoksija i moždani udar 1%

  9. KS za intra vascularnu primenu sadrže uglavnom 270-400mg joda /ml, a i.v. Doza može varirati od 50-100ml. • 70% unete doze se izluči iz plazme za 2-5min nakon aplikacije , uglavnom preko glomerulske filtarcije (90%) • PREVALENCA akutnih reakcija 22.1% za HOCM pri upotrebi doze veće od 20ml • I.V. PUT POVEĆAVA RIZIK OD NEŽELJENIH REAKCIJA, dok i.a. primena nosi manji rizik.

  10. MEHANIZAM NEŽELJENIH REAKCIJA NA JKS: • ANAFILAKTIČKA REAKCIJA- IgE POSREDOVANA REAKCIJA -prijavljeni slučajevi pozitivnog kožnog testa na JKS • ANAFILATOKSINSKA REAKCIJA -aktivacija serunskog komplementa direktnim ili indirektnim putem i stvaranje anafilatoksina koji dovodi do oslobadjanja medijatora iz mast ćelija i bazofila. kod većine nije nadjena korelacija izmedju in vivo ili in vitro aktivacije komplementa i kliničke slike -redukovana aktivnost C1 esteraze i bazalna vrednost CH50 kod osoba sa anamnezom o predhodnoj neželjenoj reakciji na JKS -tzv. hipoteza o nestabilnom sistemu komplementa kao predisponirajućem faktoru. • DIREKTNO OSLOBADJANJE HISTAMINA IZ MAST ĆELIJA POD UTICAJEM JKS -JKS može izazvati neimunološki indukovanu histaminoliberaciju iz mastocita i bazofila, bez aktivacije komplementa. -in vivo oslobadjanje medijatora može proteći bez kliničke simptomatologije • EKSCESIVNO GENERISANJE KALIKREINA IZ PREKALIKREINA -demonstirano in vitro sa plazmom “reaktora”, u odnosu na “nereaktore” -in vivo generisanje bradikinina usled interakcije JKS i vaskularnog endotela???

  11. Budući da je svaki pacijent kandidat za nepredvidivu reakciju, čak i tokom prve ekspozicije JKS, važno je prepoznavanje potencijalnih reaktora i preduzimanje mera za redukovanje rizika od neželjenih reakcija

  12. PREDISPONIRAJUĆI FAKTORI 1. RANIJA NEŽELJENA REAKCIJA NA JKS -prevalenca novih neželjenih reakcija 17-35% -nejonska KS redukuju prevalencu na 5% 2. ASTMA -povećava incidencu teških reakcija na HOCM 10 puta, pri korišćenju LOCM 6puta. 3.ALERGIJE(na inhalacione alergene, hranu, lekove, venome insekata) -3 puta veći rizik u odnosu na osobe bez alergije -osobe sa alergijom na plodove mora u istom riziku kao i osobe sa drugim alergijama (npr. na jaja) -preosetljivost na jodne dezinficijense manifestuje se kožnim reakcijama i posledica je uglavnom iritacije , a ne alergijske reakcije, ne utiče na rizik od neželjenih reakcija na JKS

  13. 4. SRČANI BOLESNICI -AP,MCP, kongestivna SI, plućna hipertenzija,HTA, valvularna oboljenja -III i IV klasa SI znatno povećava rizik od teških dešavanja 5. UPOTREBA BETA BLOKATORA -veći rizik od bronhospazma kod asmatičara -farmakološki povećavaju hipersenzitivnost na histamin i verovatnoću za razvoj sistemske anafilakse (dokazano na ogledima sa miševima) -smanjuju efekat epinefrina u slučaju anafilaktičke ili anafilaktoidne reakcije.

  14. 6. POL -ženski pol je predisponirajući faktor za anafilaktoidne reakcije 7. ŽIVOTNA DOB -akutne reakcije najčešće u dobi od 20-50g. -u najvećem riziku osobe izmedju 20-39g. -starije osobe češće ispoljavaju teške neželjene reakcije (verovatno vezano za prisustvo hroničnih bolesti) 8. NAČIN PRIMENE JKS -i.v. put 2 puta veći rizik od i.a. 9. DOZA JKS -neželjene reakcije su često dozno zavisne

  15. 10. OBOLJENJE BUBREGA 11. HEMATOLOŠKE BOLESTI (policitemija,multipli mijelom) 12. ENDOKRINOLOŠKA OBOLJENJA Poremećaj funkcije tireoidne žlezde (male količine slobodnog neorganskog joda iz JKS mogu uticati na funkciju tireoidee) -Dijabetičari na terapiji METFORMINOM (opasnost od lakto-acidoze) 13. DEHIDRATACIJA 14. KONKOMITANTNA TERAPIJA SA INTERLEUKINOM 2 (u Th melanoma i metastatskog Ca bubrega dokazano povećanje učestalosti odloženih reakcija i njihovu težinu)

  16. PREVENCIJA NEŽELJENIH REAKCIJA NA JKS 1. prepoznavanje pacijenata sa povećanim rizikom od neželjenih reakcija 2. kožni test na JKS -isključuje samo IgE posredovene alergijske reakcije, ali ne i druge mehanizme neželjenih reakcija na JKS -testiranje sprovesti kod osoba sa anamnezom o alergiji ili kod postojanja neke vrste intolerancije

  17. 3. alergološka premedikacija -kod osoba sa povećanim rizikom -incidenca neželjenih reakcija se smanjuje na 9% za upotrebu jonskih i 0.5% za nejonska KS sa primenom kortikosteroida -istovremena primena kortikosteroida i H1 antihistaminika redukuje rizik , u populaciji visoko rizičnih pacijenata, sa 17- 35% na 5% za jonska KS. -Th: • tbl. Prednizolon 50mg 13,7 i 1 satpre davanja JKS • H1 antihistaminik npr.Pressing 1x1 3-5 dana pred davanje JKS i diphenhydramine 50mg i.m. 1 sat pred intervenciju

  18. 4. upotreba nejodnih KS -kod osoba sa alergijom na jodni kontrast • GADOBUTROL (Gadovist1.0 – uspešno se koristi za angiografije i intravaskularne terapijske procedure) • GADOLINIJUM 5. adekvatna hidracija -pacijenti sa bubrežnom isuficijencijom 6. isključivanje nekih lekova iz Th pred procedure sa JKS -preporuka da se bigvanidi ukinu 48 sati pre i barem 48 sati posle primene JKS -isključivanje beta blokatora 12 sati pre procedure sa JKS ?

  19. PREPOZNAVANJE NEŽELJENIH REAKCIJA • nadzor nad pacijentima koji su dobili JKS tokom najmanje 20 min (94-100% teških i fatalnih reakcija desi se u tom intervalu) • klinički ne postoji razlika u manifestovanju i tretmanu kod ispoljene anafilaktičke i anafilaktoidne, odnosno anafilatoksinske reakcije.

  20. TRETMAN U SLUČAJU NEŽELJENE REAKCIJE : 1. BLAGE (minor) -uglavnom kožne reakcije, samolimitirajuće -ne zahtevaju tretman 2. UMERENO TEŠKE (intermedijerne) -zahtevaju Th, ali ne ugrožavaju vitalno 3. TEŠKE -urgentna Th i hospitalizacija su neophodne 4. FATALNE

  21. simptomatologija anafilaktičke i anafilaktoidne reakcije je veoma varijabilna i može uključiti neke ili sve od navedenih simptoma i znakova: 1. MUKOKUTANE PROMENE - pruritus - eritem - angioedem - urtikarija - kongestija sluznice nosa 2. RESPIRATORNI POREMEĆAJI - zapušenost nosa - edem laringsa - bronhospazam

  22. 3. GASTROINTESTINALNI POREMEĆAJI • mučnina • povraćanje • abdominalni bol • diareja 4. KARDIOVASKULARNI POREMEĆAJI • ishemija miokarda (EKG promene, anginozne tegobe) • poremećaj srčanog ritma • cadiac arest • kardiogeni šok • pad krvnog pritiska ( anafilaktički šok) 5. NEUROLOŠKI POREMEĆAJI • grčevi • gubitak svesti

  23. TERAPIJSKI POSTUPAK KOD ISPOLJENIH NAJTEŽIH NEŽELJENIH REAKCIJA 1. OBEZBEDITI DISAJNI PUT • O2 6-10l u minuti preko maske 2. OBEZBEDITI VENSKI PUT • odmah uključiti i.v. 0,9 % ili 0,45 % NaCl, sol. Ringeri 3. ADRENALIN • 1:1000 0.5 ml i.v. uz EKG monitoring, doza se može ponoviti 4. H1 ANTIHISTAMINIK i.v. 5. KORTIKOSTEROIDI 6. SALBUTAMOL INHALACIJE

  24. KRAJ

More Related