tr i na valorizacija gospodarske infrastrukture i dio n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
TRŽIŠNA VALORIZACIJA GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE I. dio PowerPoint Presentation
Download Presentation
TRŽIŠNA VALORIZACIJA GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE I. dio

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 21

TRŽIŠNA VALORIZACIJA GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE I. dio - PowerPoint PPT Presentation


  • 151 Views
  • Uploaded on

TRŽIŠNA VALORIZACIJA GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE I. dio. POJMOVNO ODREĐENJE, PODJELA I OBILJEŽJA INFRASTRUKTURE.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

TRŽIŠNA VALORIZACIJA GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE I. dio


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
pojmovno odre enje podjela i obilje ja infrastrukture
POJMOVNO ODREĐENJE, PODJELA I OBILJEŽJA INFRASTRUKTURE
  • INFRASTRUKTURA U UŽEM SMISLU- stvarni ili materijalni kapital u djelatnostima prometa, energije, vodoprivrede, obrazovanja, zdravstva, istraživana, kulture, sporta i rekreacije, odmora i održavanja javnog reda i poretka;
  • INFRASTRUKTURA U ŠIREM SMISLU- infrastrukturna područja koja pružaju infrastrukturne usluge u koje uz materijalne ulaze i ostali proizvodni inputi da bi se proizveli infrastrukturni učinci.

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

slide3

INFRASTRUKTURA

U UŽEM SMISLU

INFRASTRUKTURA

U ŠIREM SMISLU

MATERIJALNA GOSPODARSTVENA:

objekti, instalacije, uređaji i oprema u djelatnostimaprometa i veza (transport i komunikacije),

energetike i vodoprivrede

GOSPODARSTVENA:

infrastrukturne djelatnosti prometa i veza, (transport i komunikacije), energetike i vodoprivrede

MATERIJALNA IZVANGOSPODARSTVENA:

objekti, instalacije, uređaji i oprema u djelatnostima odgoja i obrazovanja, zdravstva, istraživanja, informacija, kulture, sporta, rekreacije, socijalne skrbi, javne uprave i narodne obrane

IZVANGOSPODARSTVENA:

infrastrukturne djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva, istraživanja, informacija, kulture, sporta, rekreacije, socijalne skrbi, javne uprave i narodne obrane

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

slide5

OBILJEŽJA INFRASTRUKTURE:

1. ekonomska, investicijsko obilježje, visoka ulaganja, visok rizik ulaganja, eksterni učinci, ekonomija obujma visoki fiksni i opći troškovi, ograničenost primjene načela suvereniteta i isključenja korisnika

2. tehnička, opće primjenjiv input, dug vijek trajanja, lokacijska vezanost uz određeno područje, nemogućnost uvoza, međuovisnost podsustava i sustava infrastrukture, tehnička nedjeljivost kapaciteta

3. institucionalna, zakazivanje tržišnih funkcija i obilježja javne djelatnosti

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

infrastruktura i gospodarstveni razvoj
INFRASTRUKTURA I GOSPODARSTVENI RAZVOJ
  • MATERIJALNA(GOSPODARSTVENA) INFRASTRUKTURAje predučinak za proizvodnu potrošnju i opću sposobnost prihoda od investicija

- ovisi o postojanju više ili manje skladnog odnosa između kapaciteta općih i specifičnih učinaka

OPĆI PREDUČINAK: proizvodne jedinice koriste izvan procesa proizvodnje

SPECIFIČNI PREDUČINCI: sirovine i pomoćni materijali; proizvodna dobra koja oplemenjena, izmijenjena i prerađena ulaze u finalni proizvod

INFRASTRUKTURA je krvotok koji opslužuje gospodarski organizam, omogućava njegovo funkcioniranje i razvoj.

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

slide7

ER- ekonomski razvoj

Ii - investicije u infrastrukturu

Io - investicije u ostale čimbenike proizvodnje

d- ostali čimbenici ekonomskog razvoja, posebno znanja i sposobnosti ljudskih resursa

ER = f(Ii,Io,d)

URAVNOTEŽEN I NEURAVNOTEŽEN RAST IZRAVNO PROIZVODNIH DJELATNOSTI

ekonomski

se procesi

odvijaju uz

MANJAK

ili

VIŠAK

INFRASTRUKTURNIH

KAPACITETA

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

slide8

1. nemoguć istodoban rast infrastrukturnih i izravno proizvodnih djelatnosti u

optimalnom odnosu

2. prednost onima koji će dati maksimalno moguće razvojne učinke u određenom

vremenu

2 STRATEGIJE RAZVOJA:

- strategija razvoja pomoći viška infrastrukturnih kapacitete (država ulaže u infrastrukturu, te stvara primamljive uvjete za individualne poduzetnike da ulažu u izravno proizvodne kapacitete, ali neiskorišteni kapaciteti istovremeno predstavljaju dodatne troškove i dodatno angažirana sredstva)

- strategija razvoja pomoću manjka infrastrukturnih kapaciteta (sredstva se investiraju u izravne proizvodne kapacitete i time se maksimalno koristi postojeća infrastruktura, a kad ona postaje ograničenje razvoja stanovništvo i poduzetnici vrše pritisak na državu za izgradnjom dodatnih infrastrukturnih kapaciteta)

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

tro kovi razvoja infrastrukture
TROŠKOVI RAZVOJA INFRASTRUKTURE

PODJELA TROŠKOVA

S MOTRIŠTA NJIHOVA NASTAJANJA:

1. troškovi izgradnje novih kapaciteta

2. troškovi korištenja, održavanja, modernizacije i rekonstrukcije postojećih kapaciteta

S MOTRIŠTA SNOŠENJA TROŠKOVA:

1. troškovi proizvođača infrastrukturnih usluga

2. troškovi koje snose korisnici infrastrukturnih usluga

3. troškovi koje snosi vlast (država)

- visoko i skokovito ulaganje u infrastrukturu

- visok udio fiksnih i općih troškova

- ulaganje u infrastrukturu čini velik udio u ukupnim ulaganjima u gospodarstvo

- relativno sudjelovanje u ukupnim investicijama veće u manje razvijenim zemljama

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

koristi u inci infrastrukture
KORISTI (UČINCI) INFRASTRUKTURE

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

++ IZRAZITO POZITIVNI UČINCI, + POZITIVNI UČINCI

slide11

- TEHNOLOŠKI EKSTERNI UČINCI bitno obilježje infrastrukture

- u pravilu:

Km > Tm

NEIZRAVNI UČINCI INVESTIRANJA U INFRASTRUKTURU

  • eksterni učinci koji proizlaze iz investicija u jedno područje djelatnosti u korist drugih, a da ovi drugi investitoru za neizravne učinke ne daju odgovarajuću naknadu
  • EKSTERNE EKONOMIJE individualne i društvene koristi
  • EKSTERNE DISEKONOMIJE individualne i društvene štete
  • TENOLOŠKI EKSTERNI UČINCI output jednog ovisi o ponašanju drugog
  • NOVČANI EKSTERNI UČINCI tržišna međuovisnost privrednih subjekata
  • nastojanje individualnih gospodarskih subjekata da internaliziraju pozitivne eksterne učinke i eksternaliziraju negativne eksterne učinke

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

analiza odnosa tro kova i koristi infrastrukture
... analiza odnosa troškova i koristi infrastrukture
  • cost-benefit analiza

- izračunavanje neto sadašnje vrijednosti

koja se očekuje od projekta

- izračunavanje odnosa koristi i troškova

- problem mjerenja i izražavanja vrijednosti

- OPORTUNITETNI TROŠAK hipotetički gubitak koji nastaje investiranjem u razmatrani projekt, ne u neki drugi projekt koji bi dao veće učinke

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

financiranje razvoja infrastrukture
... financiranje razvoja infrastrukture
  • visoka ulaganja
  • nemogućnost ili djelomično

funkcioniranje tržišta

  • opće primjenjiv input

IZVORI FINANCIRANJA:

1. sredstva infrastrukturnih poduzeća

2. sredstva poduzeća u izravno proizvodnim djelatnostima

3. krediti

4. javni dug

5. sredstva stanovništva

6. ostali domaći i inozemni izvor

financiranje infrastrukture- INTEGRALNI

DIO FINANCIRANJA

EKONOMSKOG RAZVOJA

- naglašena uloga države u planiranju i financiranju infrastrukture

- poželjno da izvori financiranja proizlaze iz neposrednog odnosa korisnika i proizvođača

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

gospodarstvena infrastruktura u hrvatskoj
GOSPODARSTVENA INFRASTRUKTURA U HRVATSKOJ

UDIO INVESTICIJA U GOSPODARSTVENU INFRASTRUKTURU U UKUPNO OSTVARENIM INVESTICIJAMA U HRVATSKOJ (%) 1988.-1995.

UDIO INVESTIICIJA U NEKE SEKTORE GOSPODARSTVENE INFRASTRUKTURE U UKUPNO OSTVARENIM INVESTICIJAMA U HRVATSKOJ (%) 1996.-2000.

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

slide15
relativni prosječni udio ulaganja u infrastrukturu u BDP-u

čini oko 3-4%

  • ratne štete u sustavima infrastrukture iznosile su oko 2,8

mlrd. USD

  • najveće štete pretrpio je energetski sektor
  • posljedica rata - ulaganja u infrastrukturu nedovoljna

STRUKTURA RATNI ŠTETA NA SUSTAVIMA VELIKE GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

slide16

hrvatska je daleko od neuspješnih, ali ipak s primjetnim zaostajanjem u odnosu na najuspješnije

INDIKATORI INSTITUCIONALNIH REFORMI INFRASTRUKTURE U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE I BIVŠEG SSSR-a 2000.

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

energetika neka obilje ja energetike u svijetu i europskom okru enju
ENERGETIKAneka obilježja energetike u svijetu i europskom okruženju

- tendencija smanjenja potrošnje energije po jedinici proizvodnje u svijetu

- razlike razvijenih i nerazvijenih zemalja

  • ENERGETIKA- infrastrukturni sektor koji sustavno istražuje, koristi i komercijalno proizvodi te opskrbljuje sve vrste potrošača svim dostupnim vrstama energije po ekonomski prihvatljivoj cijeni.
  • racionalizacija u proizvodnji i potrošnji električne energije

UKUPNA POTROŠNJA ENERGIJE PO STANOVNIKU U 2003. god.

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

slide19

GLAVNI SVJETSKI POTROŠAĆI I PROIZVOĐAČI ENERGIJE, 1999.

  • razvijene zemlje su najveći štediše energije po jedinici proizvodnje, ali i najveći njezini potrošači
  • SAD, Rusija i Kina- tri najveća svjetska proizvođača i potrošača energije

jasna je borba za kontrolu svjetskih energetskih resursa i

globalnog energetskog tržišta

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

slide20

OSNOVNA OBILJEŽJA ENERGETSKOG SEKTORA HRVATSKE

... važniji energetski kapaciteti u 2003. godini

PROIZVODNI KAPACITETI CENTRALNIH PLINSKIH STANICA

- 18 plinskih polja

- podmiruje se 60% potreba

DULJINA DISTRIBUCIJSKE PLINSKE MREŽE U REPUBLICI HRVATSKOJ

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

slide21

- 34 naftna polja

- 9 plinsko - kondenzatnih polja

POKRIVA SE 40% UKUPNIH DOMAĆIH POTREBA

KAPACITETI PRERADE U RAFINERIJAMA NAFTE

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.