Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremena svjetska povijest Dubrovnik, 4. 12. 2013.

1. Dr. sc. Davor Pauković Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremena svjetska povijest Dubrovnik, 4. 12. 2013.

2. Slom komunizma u Europi

3. Slom komunizma u Europi • Sredinom osamdesetih Hladni rat ulazi u svoju posljednju etapu • Nakon desetljeća iscrpljujućeg takmičenja sa Zapadom Sovjetski blok našao se na rubu ekonomske iscrpljenosti • Dolaskom na vlast Mihaila Gorbačova 1985. godine počet će prestrukturiranje Sovjetskog Saveza • Nakon preuzimanja vlasti Gorbačov je najavio reforme, ali u prvom razdoblju (1985-87) nije došlo do značajnijih promjena.

4. Slom komunizma u Europi • Glavni termin koji se veže za Gorbačova je perestroika (u doslovnom značenju rekonstrukcija)  taj termin izabran je kao alternativa izrazu reforma, jer je on tada bio neprihvatljiv za većinom konzervativno vodstvo partije • Program reforme predstavljen je početkom 1987. godine, a obuhvaćao je političke i gospodarske promjene • Politička reforma imala je puno više uspjeha nego ekonomska, a uvođenje određenih tržišnih mehanizama, zbog strukture gospodarstva, imalo je negativne učinke na standard građana

5. Slom komunizma u Europi • U okviru liberalizacije (glasnost) značajno je smanjena ideološka i propagandna kontrola, odnosno povećavala se sloboda govora • Ograničena demokratizacija • Glavni cilj Gorbačova na vanjskopolitičkom planu bio je završetak hladnog rata  drastično rezanje ogromnog vojnog budžeta • Popuštanje napetosti između SSSR-a i SAD-a obilježili su sastanci Gorbačova s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom, na kojima je između ostalog usuglašeno i značajno smanjenje nuklearnog arsenala

6. Slom komunizma u Europi • Reaganov posjet Moskvi sredinom 1988. godine  SSSR više ne smatra „carstvom zla“ (evil empire) • Gorbačov je želio da ostale komunističke zemlje Centralne i Istočne Europe prihvate reforme „u okviru sistema“ kakve su se počele provoditi u SSSR-u. No, on nije mogao predvidjeti kakve će učinke reforme imati u pojedinim zemljama  napuštanje Brežnjevljeve doktrine o ograničenom suverenitetu  oslabilo je poziciju komunističkih vodstava u zemljama Varšavskog pakta

7. Slom komunizma u Europi • Promjena politike u zemljama s ortodoksnim vodstvom oslabila je moć partijskom vodstvu, dok je ojačala reformsko krilo partije u Mađarskoj i Poljskoj, a ohrabrila opoziciju u svim komunističkim zemljama Europe • U prosincu 1988. godine donesena je odluka o povlačenju sovjetske vojske iz Istočne Europe

8. Slom komunizma u Europi SSSR • Partijski lideri u kreiranju sovjetskog federalizma nastojali su ostvariti pokornost i time što su republikama, u formalnom smislu, dali značajna državna obilježja  formiranje federalnih jedinica u SSSR-u bilo je učinjeno izričito prema načelu etničke pripadnosti  stvoren je čitav niz institucija koje su favorizirale razvoj nacija  nisu imali veliki značaj sve dok je centralizirana partijska država na nivou federacije imala punu kontrolu  u trenutku slabljenja centralne vlasti federalne vlasti pozivaju se na formalna republička prava koja sad postaju stvarna

9. Slom komunizma u Europi SSSR • republičke elite nastojale su pribaviti sebi veći legitimitet u odnosu na federalni centar  Republički izbori 1990. godine doveli su na vlast one koji su inzistirali na nacionalnom i pitanju državnosti, što će u konačnici dovesti do raspada SSSR-a POLJSKA • U Poljskoj još 1980. godine dolazi do velikih štrajkova iz kojih je proizašla prva neovisna sindikalna organizacija u sovjetskom bloku Solidarnost

10. Slom komunizma u Europi POLJSKA • Uz vojsku, službe sigurnosti i partiju, odnosno režimske strukture moći, sve važniju ulogu u društvu preuzimaju Solidarnost i Katolička crkva  važnost Katoličke crkve u Poljskoj dodatno je ojačana izborom Karola Vojtile za papu 1978. godine • Sredinom 1988. godine dolazi do novih štrajkova koji će dovesti do pregovora Solidarnosti i režima  rezultat sporazumna tranzicija u Poljskoj  pobjeda Solidarnosti na ograničenim izborima u lipnju 1989. godine rezultirat će prvom nekomunističkom vladom u Istočnoj Europi

11. Slom komunizma u Europi MAĐARSKA • Pod utjecajem sve izraženije ekonomske krize od sredine osamdesetih povećava se kritika reformske struje u partiji u odnosu na Janosa Kádára • Podrška reformista omogućila je jačanje nepartijskih društvenih grupa koje su zauzvrat pomagale njima u unutarpartijskoj borbi • Do počeka 1989. godine reformistička grupa u partiji odnijela je prevagu što je rezultiralo prihvaćanjem višestranačkog sistema  opozicijski “okrugli stol”  pregovori s režimom

12. Slom komunizma u Europi MAĐARSKA • Slučaj Mađarske je primjer dogovorene tranzicije  prvi slobodni izbori održani su u svibnju 1990. godine na kojima je opozicija uvjerljivo porazila reformirane komuniste ISTOČNA NJEMAČKA • Istočna Njemačka pripadala je skupini zemalja (uz Rumunjsku, Bugarsku, Albaniju) u kojima je sve do samog kraja osamdesetih režim imao izrazito totalitarni karakter

13. Slom komunizma u Europi ISTOČNA NJEMAČKA • Stroga režimska kontrola, pod vodstvom tajne policije (Stasi), bila je sveprisutna u svim aspektima društvenog života • Režim se počeo uzdrmavati kada je u svibnju 1989. godine otvorena granica između Mađarske i Austrije, koju su tisuće građana Istočne Njemačke iskoristile za bijeg u Zapadnu Njemačku  do kraja rujna 1989. godine više od 30 000 ljudi  zatvaranje granica  masovni prosvjedi

14. Slom komunizma u Europi ISTOČNA NJEMAČKA • Gorbačov: „život kažnjava one koji odgađaju“  poruka Honeckeru  Honecker i nekoliko njegovih najbližih suradnika smijenjeni su 17. i 18. listopada 1989., a vodstvo preuzima nešto umjereniji Egon Krenz • Pad berlinskog zida, 9. studenog 1989.  simbolički je okončana hladnoratovska era podijeljene Europe • Demonstranti su tražili ujedinjenje Njemačke uz parolu „mi smo jedan narod“  na izborima u ožujku 1990. pobjeđuje „Savez za Njemačku“ pod vodstvom demokršćana.

15. Slom komunizma u Europi ISTOČNA NJEMAČKA • Gorbačov je pristao na ujedinjenje Njemačke, koje je formalno okončano 3. listopada 1990. ČEHOSLOVAČKA • Nakon sloma Praškog proljeća 1968. reformski orijentirani komunisti u potpunosti su marginalizirani  stroga ideološka kontrola zamrznula je Čehoslovačku u posttotalitarnom režimu sve do sloma 1989. godine • Helsinški završni akt 1975. - omogućilo legalizaciju grupa za zaštitu ljudskih prava poput Povelja 77 i Komitet za obranu nepravedno proganjanih

16. Slom komunizma u Europi ČEHOSLOVAČKA • Nedostatak bilo kakve reformske struje unutar partije stvorio je ravnodušnost naroda prema komunistima, ali i zadršku građanskih skupina u promoviranju reforme  glavni poticaj u aktiviranju opozicije došao je s promjenama u ostalim zemljama istočnog bloka • „Plišana revolucija“ (Velvet Revolution) u studenom 1989. godine  studentske demonstracije  represija  zapalilo zemlju  Građanski forum pod vodstvom Václava Havela

17. Slom komunizma u Europi ČEHOSLOVAČKA • Revolucija je trajala 24 dana, a završila je ostavkama premijera Ladislava Adameca i predsjednika Husáka  privremena nestranačka vlada, a Savezna skupština izabrala je Václava Havela za predsjednika Čehoslovačke • U lipnju 1990. godine održani su prvi slobodni izbori, na kojima je uvjerljivo pobijedio Građanski forum

18. Slom komunizma u Europi BUGARSKA • posttotalitarni režim u Bugarskoj uspio je inicirati i kontrolirati tranziciju od samog početka do kraja • unutarpartijski udar od 10. studenog 1989. kojim je zbačen Todor Živkov  udar je predvodila partijska skupina koja je podržavala perestrojku • u prosincu su započeli masovni protesti protiv režima koji su trajali do veljače, a doveli su do različitih mjera liberalizacije, uključujući i napuštanje vodeće uloge Komunističke partije u društvu • Režim je u potpunosti kontrolirao pripreme i same pregovore s opozicijom

19. Slom komunizma u Europi BUGARSKA • Komunisti su u ožujku promijenili ime u Bugarska socijalistička partija, a u velikoj mjeri uspjeli su uvjeriti birače da je glavni krivac za bugarske probleme Živkov, a ne partija  rezultiralo je pobjedom reformiranih komunista na izborima u lipnju 1990. godine  opozicija će na novim izborima u listopadu 1991. godine s malom prednošću pobijediti reformirane komuniste

20. Slom komunizma u Europi RUMUNJSKA • režim u Rumunjskoj urušio se najkasnije i na najnasilniji način  sultanističko-totalitarni režim Nicolae Ceauşescua • pritisak totalitarnog poretka neće niti malo oslabiti do sloma 1989. godine • Sultanistički karakter režima očitovao se po personaliziranom stilu vladanja, ali i po tome što je Ceauşescuova žena bila druga najmoćnija osoba u državi, a sin je trebao naslijediti vlast nakon oca

21. Slom komunizma u Europi RUMUNJSKA • Izostanak široko prepoznatljive i organizirane opozicije, kao i reformske struje unutar režima onemogućilo je bilo kakvu sporazumnu tranziciju • Nedostatak opozicije – vanjski faktori • Sredinom prosinca održavaju se demonstracije u Mađarskoj protiv režima u Rumunjskoj • krajem prosinca u nasilnim prosvjedima koji su trajali tjedan dana svrgnut je režim Nicolaea Ceauşescua, koji je 25. prosinca, zajedno sa svojom suprugom, osuđen na smrt i pogubljen

22. Slom komunizma u Europi RUMUNJSKA • Vlast u Rumunjskoj preuzeo je Front nacionalnog spasa koji je bio pod kontrolom komunista iz starog režima  preuzimanje zasluga za revoluciju od starih elita bilo je olakšano nepostojanjem prepoznatljivih opozicijskih lidera  lider Fronta nacionalnog spasa Ion Iliescu uvjerljivo pobjeđuje na predsjedničkim izborima u svibnju 1990. godine