seminar iz multimedijskih prezentacija geometrijska optika i le e l.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Seminar iz Multimedijskih Prezentacija: Geometrijska optika i leće PowerPoint Presentation
Download Presentation
Seminar iz Multimedijskih Prezentacija: Geometrijska optika i leće

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 24

Seminar iz Multimedijskih Prezentacija: Geometrijska optika i leće - PowerPoint PPT Presentation


  • 760 Views
  • Uploaded on

Seminar iz Multimedijskih Prezentacija: Geometrijska optika i leće. Bruno Paun, PFT. Sadržaj. 1. Optika 2. Geometrijska optika 2.1. Zakon pravocrtnog širenja svjetlosti 2.2. Zakon neovisnosti svjetlosnih snopova 2.3. Zakon refleksije svjetlosti 2.4. Zakon refrakcije svjetlosti

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Seminar iz Multimedijskih Prezentacija: Geometrijska optika i leće' - glain


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
sadr aj
Sadržaj
  • 1. Optika
  • 2. Geometrijska optika
    • 2.1. Zakon pravocrtnog širenja svjetlosti
    • 2.2. Zakon neovisnosti svjetlosnih snopova
    • 2.3. Zakon refleksije svjetlosti
    • 2.4. Zakon refrakcije svjetlosti
    • 2.5. Totalna refleksija
  • 3. Zrcala
    • 3.1. Ravna zrcala
    • 3.2. Sferna zrcala
    • 3.3. Konkavna zrcala
    • 3.4. Konveksna zrcala
    • 3.5. Primjena zrcala
  • 4. Leće
    • 4.1. Tanke leće
    • 4.2. Konvergentne leće
    • 4.3. Divergentne leće
    • 4.4. Nedostaci leća
  • 5. Optički sustavi
    • 5.1. Ljudsko oko
    • 5.2. Povećalo
    • 5.3. Mikroskop
geometrijska optika
Geometrijska optika
  • Grana optike u kojoj se za opis svjetlosnih pojava služimo geometrijom.
  • Valne fronte okomite na svjetlosne zrake.
  • Na njoj se bazira konstrukcija optičkih instrumenata.
  • Zasniva se na sljedećih četiri zakona:
    • Zakon pravocrtnog širenja svjetlosti
    • Zakon neovisnosti svjetlosnih snopova
    • Zakon odbijanja (refleksije) svjetlosti
    • Zakon loma (refrakcije) svjetlosti
  • Ti zakoni ne govore o prirodi svjetlosti, oni su samo odlična aproksimacija.
slide4
Leće
  • Leće su tijela napravljena od optički prozirnog homogenog sredstva omeđena dvijema sfernim plohama koje mogu biti ili obje zakrivljene (konkavne/ konveksne), ili je jedna zakrivljena (konkavna/ konveksna), a druga ravna.
  • Prema obliku i osobinama dijelimo ih na:
    • konvergentne (sabirne)
    • divergentne (rasipne)
l e e
Leće
  • Elementi leća su:
    • glavna optička os
    • polumjeri zakrivljenosti R1 i R2
    • fokusi F1 i F2
    • optički centar O
    • centri zakrivljenosti C1 i C2
  • Prolaženjem svjetlosne zrake kroz leću dolazi do dvostrukog loma zrake na graničnim plohama leće i okoline.

konvergentnedivergentne

slide6
Leće
  • p – udaljenost predmeta od leće
  • P – visina predmeta
  • s – udaljenost slike od leće
  • S – visina slike
  • f – žarišna daljina (udaljenost fokusa leće)
  • m – linearno povećanje slike
  • p, s, R1, R2 mjere se od tjemena u smjeru lomljenih zraka.
  • m > 0 slika uspravna, m < 0 slika obrnuta.
  • |m| > 1 slika > predmeta, |m| < 1 slika manja od predmeta.
konstrukcija slike pomo u karakteristi nih zraka
Konstrukcija slike pomoću karakterističnih zraka
  • Za konstrukciju slike koristimo tri karakteristične zrake:
    • Zraka koja putuje od predmeta paralelno s optičkom osi i lomi se tako da prolazi kroz fokus F.
    • Zraka koja putuje od predmeta prolazeći kroz fokus nakon loma širi se paralelno s optičkom osi.
    • Zraka koja prolazi kroz središte i ne mijenja smjer.
konstrukcija slike pomo u karakteristi nih zraka8
Konstrukcija slike pomoću karakterističnih zraka
  • Kod konvergentne leće sliku predmeta pronalazimo tako da predmet gledamo kao skup točaka, te pronalazimo slike tih točaka koristeći karakteristične zrake.
  • U optici bitna veličina je jakost leće. Definiramo je kao recipročnu vrijednost žarišne daljine izražene u metrima:
  • J>0, f>0 leća konvergentna, J<0, f<0 leća divergentna.
konvergentne le e
Konvergentne leće
  • Leće kod kojih zrake svjetlosti pri prolazu kroz njih konvergiraju.
  • U sredini su deblje nego na krajevima.
  • Ovisno o obliku mogu biti:
    • bikonveksna
    • konkavno-konveksna
    • plankonveksna
konvergentne le e10
Konvergentne leće
  • Ako na konvergentnu leću pada snop zraka paralelnih sa optičkom osi one će se nakon loma na leći sjeći u fokusu.
  • Koristeštenjem osnovne jednadžbe leće i izraza za povećanje određujemo položaj slike i njezine osobine u ovoisnosti o položaju predmeta.
konvergentne le e11
Konvergentne leće
  • Primjeri :
    • 1. Predmet se nalazi iza centra zakrivljenosti (p>2f).
    • Slika je realna, obrnuta, umanjena i sa suprotne strane leće između fokusa i centra zakrivljenosti.
konvergentne le e12
Konvergentne leće
  • 2. Predmet se nalazi u centru zakrivljenosti jedne lećine plohe (p=2f).
  • Slika realna, obrnuta, jednake veličine kao i predmet i nalazi se u centru zakrivljenosti druge plohe leće.
konvergentne le e13
Konvergentne leće
  • 3. Predmet se nalazi iza centra zakrivljenosti jedne plohe leće i njenog fokusa (2f>p>f).
  • Slika je realna, obrnuta, uvećana i nalazi se iza centra zakrivljenosti druge plohe leće.
konvergentne le e14
Konvergentne leće
  • 4. Predmet se nalazi između fokusa i leće (f>p>o).
  • Slika imaginarna, uspravna, uvećana i nalazi se sa iste strane leće gdje je i predmet.
konvergentne le e15
Konvergentne leće
  • U slučaju kad je predmet u beskonačnosti refraktirane zrake se sijeku u fokusu tj. s=f, te se tako nalazi fokus dane leće (f>0 kod konvergentnih leća).
  • U slučajevima kada je predmet ispred fokusa dobivamo da je s>0, što znači da se slika dobiva presjekom refraktiranih zraka tj. slika je realna.
  • U slučaju kad je predmet u fokusu slike nema tj. s=.
  • U slučaju kada se predmet nalazi između fokusa i leće dobivamo s<0 što znaći da je slika imaginarna, uspravna, veća od predmeta i sa iste strane gdje i predmet.
divergentne le e
Divergentne leće
  • Leće kod kojih zrake svjetlosti pri prolazu kroz njih divergiraju.
  • U sredini su tanje nego na krajevima.
  • Ovisno o obliku mogu biti:
    • bikonkavna
    • konkavno-konveksna
    • plankonkavna
  • Žarišna daljina f<0, može se reći da je fokus imaginaran jer se dobiva u presjeku produžetaka refraktiranih zraka.
divergentne le e17
Divergentne leće
  • Sliku predmeta dobivamo promatranjem predmeta kao skup točaka i pronalaženjem njihovih slika koristeći karakteristične zrake.
  • Slika predmeta kod divergentnih leća dobiva se presjekom produžetaka karakterističnih zraka.
  • Slika je uvijek imaginarna, uspravna i umanjena.
nedostaci le a
Nedostaci leća
  • U praksi se koriste leće velike jakosti, te su zbog toga veoma debele u odnosu na svoj radijus.
  • Zbog svoje debljine imaju niz pogršaka (aberacija) što kao rezultat daje djelomično ili potpuno nejasnu sliku.
  • Aberacije se u praksi umanjuju i korigiraju Gaussovim aproksimacijama i kombinacijama konvergentnih i divergentnih leća čije su aberacije suprotnog smisla, te tako ne utjeću na kvalitetu slike.
  • Rješenje tome također mogu biti parabolična zrcala.
sferna aberacija
Sferna aberacija
  • Nastaje zbog različitog lomljenja svjetlosnih zraka koje padaju na leću u različitoj udaljenosti od optičke osi.
  • Zrake koje padaju blizu ruba leće lome se više od od zraka koje prolaze blizu osi leće.
  • Slika je tada ''razmazana'' duž osi tj. nije oštra, te je mi vidimo nejasno, slika je astigmatična.
  • Umanjujemo ju Gaussovim aproksimacijama tj. smanjujemo ulazni snop svjetlosti zaslonom malog promjera.
  • Primjer je blenda fotoaparata i kamera koja kontrolira intenzitet svjetlosti, te tako smanjuje sfernu aberaciju.
kromatska aberacija
Kromatska aberacija
  • Polikromatska svjetlost ima različite indekse loma.
  • Različita valne duljine (različite boje) imaju različite indekse loma, te to dovodi do disperzije svjetlosti.
  • Svakoj boji pripada poseban fokus, te je taj fokus razmazan i obojen duž optičke osi – pojava astigmatizma.
  • Umanjujemo je kombinacijom konvergentnih i divergentnih leća, tj. akramatičnom lećom.
  • Zrake različitih boja lome se tada jednako, te tako dobivamo oštru sliku.
literatura
Literatura
  • Svemoguća skripta OF3 od prof. S.Popovića
  • Wikipedia
  • Internet
  • Brković-Farago FIZIKA