1 / 18

NERVNI SISTEM

NERVNI SISTEM. Svi organi našeg organizma rade bez prestanka. Mnogi organi u organizmu rade bez naše volje. Taj rad je ipak usklađen i kad je poremećen rad jednog organa, on istovremeno remeti rad drugih.

gerda
Download Presentation

NERVNI SISTEM

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. NERVNI SISTEM

  2. Svi organi našeg organizma rade bez prestanka. Mnogi organi u organizmu rade bez naše volje. Taj rad je ipak usklađen i kad je poremećen rad jednog organa, on istovremeno remeti rad drugih.

  3. Radom svih organa u organizmu upravlja NERVNI SISTEM. Pomoću nervnog sistema čovjek misli, pamti i snalazi se u prostoru. NERVNI SISTEM obuhvata raznovrsne organe sastavljene od nervnih ćelija, čija je osnovna uloga prenošenje nadražaja ili nervnih impulsa, od čulnih organa do organa koji reaguju. Nervni sistem čine:

  4. Još neke uloge nervnog sistema 1. Nervni sistem reguliše funkcije pojedinih organa našeg tijela. (mišiće, žlijezde) STRAH Nadbubrežna žlijezda luči pojačano adrenalin povećava se količina šećera u krvi Povećana koncentracija, jačanje mišića krv brže struji kroz oranizam srce počinje ubrzano da kuca 2. Održavanje veze između organizma i spoljašnjeg sveta. Uz pomoć nervnog sistema, mi saznajemo informacije o spoljašnjem svijetu, ali i utičemo na njega. • 3. Zadržava, sredjuje i čuva primljene utiske (učenje, pamćenje)

  5. Uloga nervnog sistema: • Prima informacije iz spoljašnje sredine, obrađuje ih i tijelu šalje uputstva • kako dareaguje • Upravlja, kontroliše i usklađuje procese • koji se odvijaju u tijelu (upravlja svim organima) • Sjedište je svijesti, inteligencije, • kreativnosti i složenog načina • komunikacije

  6. Prema ulogama koje obavlja, nervni sistem se može podijeliti na: CNS Centralni Nervni Sistem (mozak i kičmena moždina) PNS Periferni Nervni Sistem (nervi i ganglije) • Moždane opne • moždana tečnost – likvor • Siva masa – tijela nervnih ćelija • Bijela masa – dugi nastavci • Raspored kod mozga i kičmene moždine obrnut • Grade ga nervi i ganglije • nervi – izgrađeni od dugih nastavaka koji su bavijeni vezivnim omotačem • 3 tipa nerava: • osjećani (čula) • pokretački (organi) • mješoviti (oba smjera)

  7. MOZAK • • Glavni kontrolni centar tijela • Mozak je smješten u lobanji i nazivamo ga VELIKI MOZAK. • On se sastoji od dvije jednake polovine. • Površina velikog mozga je siva i naborana, a zovemo je KORA. • Ispod kore je bijela masa kroz koju prolaze nervi kojima se prenose poruke u koru i iz nje. • U kori velikog mozga nalaze se centri koji upravljaju svim našim voljnim radnjama. Pomoću njih čovjek vidi, čuje, osjeća miris i ukus i dr.

  8. KIČMENA MOŽDINA • Pruža se cijelom dužinom trupa. • Smještena je u kičmenom kanalu. • Spolja je bjeličaste boje, valjkastog oblika. Nervni putevi se ukrštaju na prednjoj strani produžene moždine tako da svaka hemisfera velikog mozga kontroliše rad mišića suprotne strane tijela. Od mozga polaze 10-12 jakih moždinskih nerava koji inerviraju čulne organe i pojedine dijelove glave. Sa obje strane kičmene moždine polaze moždinski živci. U mozgu i kičmenoj moždini nalaze se centri za sve bitne tjelesne funkcije.

  9. Kičmena moždina je najstariji i po funkcijama najjednostavniji dio CNS. • Uloga kičmene moždine je ostvarivanje refleksnih reakcija i pokreta kao i sprovođenje informacija. Zadnji korijen (Senztivni nerv) Senzorna ganglija Periferni (mješoviti) nerv Bijela masa Prednji korijen (Motorni nerv) Siva masa

  10. NERV (ŽIVAC) Živac, latinski naziv NERV (лат.nervus) dio je perifernog nervnog sistema, koga sačinjavaju snopovi produžetaka nervnih ćelija različite veličine i brojnosti. Osim toga u sastav živaca ulaze: vezivne ćelije, kolagena vlakna i krvni sudovi. Živci povezuju centralni nervni sistem sa periferijom tj. Sa svim tkivima i organima. Nervi donose signale (impulse) u centralni nervni sistem, gdje se informacije obrađuju i odakle se šalju povratni signali nazad do ostalih organa, mišića, žlijezda.

  11. Neuron se sastoji od • nervnih ćelija i nervnih • vlakana. Neuroni se • nadovezuju jedni na druge • i čine nervni sistem.

  12. Zanimljivosti • Čula životinja predstavljaju sistem za upozoravanje. Ona upozoraaju životinju na promjene u okruženju - promjene koje mogu da ukazuju na prilike za ishranu ili parenje, ili na potrebu da pobjegnu od neposredne opasnosti. • Sposobnost brzog i odgovarajućeg reagovanja moguća je zbog toga što su čula povezana s mozgom - mrežom nerava koji šalju poruke u obliku električnih impulsa. Kada mozak dobije informaciju od čula, on koordinira svoj odgovor.       U mnogim slučajevima, obično kao odgovor na nešto što dodiruje tijelo, signal sa senzora ne stigne do mozga pre nego što se radnja preduzme. Umjesto toga on dovodi do refleksnog odgovora koji je ugraden u nervni sistem. Na primer kada dodirnete veoma vruć predmet, vaša ruka automatski uzmiče, o tome ne morate da razmišljate.

  13. Dok sova nečujno lebdi na mjesečini, njene uši reaguju i na najmanje šuškanje u travi, a oči - na skoro neprimjetni pokret. Miš njuška kroz vlati trave i pronalazi put do hrane pomoću svojih drhtavih brkova , uvijek osluškujući da li će čuti zamah krila. •       Da bi opstali i sova, i miš oslanjaju se na svoja čula. Ako ih čula iznevjere, vrsta se neće produžiti. Generacije potiču od ovih koji prežive, jer su im čula izuzetno izoštrena. Njihovi mladunci naslijeđuju tu prednost. Tako čula i napadača, i plijena postaju istančanija u borbi za opstanak i sve se više razvijaju.

  14. Više od 9/10 svih radnji koje obavljamo su nesvjesne i njima upravlja kičmena moždina. • Čovjekov mozak je težak oko 1 350 grama • i najsloženiji je u živom svijetu. • Mnoge životinje nemaju mozak, ili je on sasvim mali i nerazvijen. Veliki mozak zeca je veličine naprstka, a mozak slona je veći od čovjekovog.

  15. Kako se čuva i štiti nervni sistem? • KORISTI: • da bi se nervni sistem ispravno razvija, treba ga vježbati (čitanje, razmišljanje, učenje), • zdravo se hraniti i odmarati, • boravak na čistom vazduhu. • ŠTETNOST: • dugotrajan rad i veliko naprezanje dovode do premorenosti, • neuredno spavanje, strah, velika uzbuđenja štetni su za rad nervnog sistema, • alkohol i droga oštećuju koru velikog mozga, • zagušljiv prostor, • povrede glave i kičme.

  16. - osnovna uloga prenošenje podražaja ili nervnih impulsa, od mozga do organa koji reaguju i obrnuto. NERVNI SISTEM CNS PNS KIČMENA MOŽDINA NERVI (ŽIVCI) MOZAK • Mozak je smješten u • lobanji : • mali mozak • veliki mozak • međumozak • Moždano stablo - Pruža se cijelom dužinom trupa u kičmenom kanalu. - dio je perifernog (završnog) nervnog sistema, - Spolja je bjeličaste boje, valjkastog oblika. - Nervi donose signale (impulse) u centralni nervni sistem, gdje se informacije obrađuju i odakle se šalju povratni signali nazad do ostalih organa, mišića, žlijezda. - Površina velikog mozga je siva i naborana - KORA - Uloga kičmene moždine je ostvarivanje refleksnih reakcija i pokreta kao i sprovođenje informacija. - Ispod kore je bijela masa kroz koju prolaze nervi koji prenose poruke u koru i iz nje. - U kori velikog mozga nalaze se svi centri koji upravljaju našim voljnim radnjama.

More Related