1 / 64

Salem Jusic Sarajevo, 2008.

Islam i medicina, U t i c a j islama i i s l a m s k e c iv i l i z a c i j e n a r a z v o j medicine i z d r a v s t v e n e k u l t u r e. Salem Jusic Sarajevo, 2008. Sadržaj: I Kur’an i medicina II

geona
Download Presentation

Salem Jusic Sarajevo, 2008.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Islam i medicina, U t i c a j islama i i s l a m s k e c iv i l i z a c i j e n a r a z v o j medicine i z d r a v s t v e n e k u l t u r e Salem Jusic Sarajevo, 2008.

  2. Sadržaj: I Kur’an i medicina II Uticaj islamske civilizacije na osnivanje univerziteta, bolnica, muslimani koji su doprinijeli razvoju medicine III Poslanikova a.s. Medicina

  3. IKur’an i medicina

  4. Kur’an i medicina Zakvačak-Al’-Alaq • “1. Čitaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, • 2. stvara čovjeka od zakvačka! • 3. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, • 4. koji poučava peru, • 5. koji čovjeka poučava onome što ne zna. “ (Al’-Alaq 1-5)

  5. Stvaranje čovjeka od zemlje i vode “Mi čovjekaodbitizemljestvaramo.”(Al-Mu'minun, 12) “Koji svesavršenostvara, kojijeprvogčovjekastvorioodblata.”(As-Sadžda, 7) “JedanoddokazaNjegovihje to što vas odzemljestvara...”(Ar-Rum, 20) “On odvodestvaraljudeičinidasu rod pokrviipotazbini. Gospodartvojjekadarsve.”(Al-Furqan, 54)

  6. U Kur'anu je rečeno da je čovjek stvoren od zemlje i vode. Kur'an to ponekad odvojeno naglašava, a ponekad kaže da je čovjek stvoren od blata; naglašava, dakle, da je, stvoren od jedinjenja vode i zemlje. Razvojem nauka, poput hemije i biologije, poduzeta su opsežna istraživanja zemlje, a i ljudskog organizma. Rezultati ovih istaživanja pokazali su da materija koja čine ljudsko tijelo odgovara materijama koje sadrži zemlja. To su, naprimjer, aluminijum, gvožđe, kalcijum, kisik, silikon, natrijum, selen, kalijum, magnezijum, hidrogen, klor, jod, mangan, olovo, fosfor, bakar, srebro, ugljenik, cink, sumpor i azot.

  7. Prema analizi iz jedne američke laboratorije, ljudski organizam čini 65% kisika, 18% ugljenika, 10% hidrogena, 3% azota, 1,5% kalcijuma, 1% fosfora, a ostatak čine drugi elementi. Cijena ovog materijala na Njujorškoj berzi manja je od 100 dolara. Eto, to je cijena osnovnih materijala koji čine čovjeka.

  8. Sperma je smjesa “Mi čovjekaodsmjesesjemenastvaramodabismoganakušnjustaviliičinimoda on čujeividi.”(Ad-Dahr, 2) Zahvaljujućipronalaskuiusavršavanjumikroskopa, ostvarila se mogućnostdetaljneanalizemnogihorganaimaterija u ljudskomtijelu. Pomoćuovihanalizapostalojejasnodajespermasmjesarazličitihmaterija, koje se proizvode u različitimdijelovimaljudskogtijela.

  9. Sperma ili sjemena tekućina je sinteza materija, a formira se kada iz muških spolnih žlijezda spermiji ulaze u sustav kanalića gdje se miješaju s lučevinama niza žlijezda stvarajući tekućinu. Načini li se detaljna analiza sjemene tekućine, ustanovit će se da je ova tekućina nastala od niza različitih komponenti kao što su limunska kiselina, prostoglondini, flavini, askorbinska kiselina, ergotionein, fruktoza, fosforilkolin, holesterol, fosfolipidi, fibrinolizin, cink, fosfatna kiselina, spermiji itd.

  10. Stvaranje iz kapljice “Zarčovjekmislidaćesamsebiprepuštenbiti, danećeodgovarati? Zarnije bio kapljica u sjemenukoje se ubaci?”(Al-Kiyamah, 36-37) Uovomajetu se susrećemosasaznanjemkojejebilonemogućedostići u vrijemeMuhammeda, a. s. Riječkoja je u 37. ajetuprevedenasa ''kapljica u sjemenu'' jestearapskariječ ''nutfe'', koja se, istotako, koristiizatalogkojiostanenadnukada se isprazniposuda. Ova riječukazujenačinjenicudačovjeknijestvorenodcjelokupnesperme, većodjednognjenogdjelića.

  11. Sjemena tekućina, koja izađe prilikom jedne ejakulacije, zajedno sa nizom materija u njoj, sadrži između 100 i 200 miliona spermatozoida. Od spermatozoida, koji kruže oko jajeta, samo jedan ulazi unutra i jaje se zatvara. Pola ljudskih genetskih podataka smješteno je u glavi, veličine 5 mikrona, ovog samo jednog spermatozoida. Preostali genetski kod u majčinom tijelu, čeka spreman u jajetu do kojeg dopire spermatozoid.

  12. Određivanje spola fetusa “I da On par, muškoižensko, stvaraodkapisjemenakad se izbaci.”(An-Nadžm, 45-46) Tek u skoroj prošlosti naučnici su došli do otkrića da spolnost djeteta određuje spermatozoid koji oplođuje jaje. Iz tog razloga, upozorenja navedenih ajeta, u kojima se spolonost čovjeka dovodi u vezu samo sa sjemenom koje dolazi od muškarca, predstavljaju fenomen. Saznanja o ovompitanjusu se proširila 2000. godine, nakonpronalaska SRY proteinana Y hromosomuisaznanja u vezi s time. Ova činjenica, nakojujeprije 1400 godinaupozorioKur'an, nije se znala do skoreprošlosti.

  13. Maternica-sigurno mjesto “Zar vas od neznatne tekućine ne stvaramo, koju na pouzdano mjesto stavljamo do roka određenoga?!”(77- Al-Mursalat, 20-22) U 21. ajetumaternicajeopisanakaosigurnomjesto. S obziromnamjestonakome se nalazi, zanju se s pravommožerećidajesigurnomjesto. Kodmuškaracanemaorganakoji bi se mogaousporeditisatimorganom. Maternicajeudubljenje u oblikukruškečijisuzidovinačinjeniodmišića.

  14. Maternica je jedini organ u ljudskom tijelu koji se tako brzo povećava i pokazuje sposobnost tako brzog mijenjanja. Svojim jakim i debelim mišićima maternica štiti fetus, koji stalno raste, od svih vanjskih udara i negativnosti. Etape u kojima je najbespomoćniji, čovjek preživljava zahvaljujući pouzdanoj konstrukciji maternice, koja je najpodesnije i najsigurnije moguće mjesto za embrion.

  15. Okačen na zidu maternice “Stvara čovjeka od zakvačka” (Al-’Alaq, 2) “Zatimgakaokapsjemenanasigurnomjestostavljamo, pa ondakapsjemenaučinimozakvačkom ('alaq)...”(Al-Mu'minun, 13-14) Riječkoja je u prijevodu navedenakao”zakvačak”jestearapskariječ“alaq”. Osnovnoznačenjeoveriječije“neštoštovisi”.

  16. Stotinama se godina nakon objave Kur'ana nije znalo da u majčinoj utrobi prolazimo kroz etapu kada smo “zakačeni” za maternicu. Međutim, razvojem embriologije ustanovljeno je da mi u maternici doista prolazimo kroz jednu fazu koja je sasvim u skladu sa temeljnim značenjem riječi 'alaq (zakvačak).

  17. Prof. dr. Maurice Bucaille, koji je otkrio sklad između nauke i Kur'ana i primio islam, daje sljedeći komentar: ''Preko hiljadu godina prije ovog XVIII stoljeća, u kome su se još uvijek uvažavale iluzorne doktrine, ljudi su se upoznali sa Kur'anom. Njegova saopćenja u kontekstu razmnožavanja čovjeka, u jednostavnom objašnjenju, sadrže temeljne činjenice, a ljudima su trebala stoljeća da to otkrije.''

  18. Dr. Keith Moore, profesoranatomijenakanadskom Toronto univerzitetu, kojitvrdidajeonoštoKur'aniznosi o embriologijibilonemogućereći u VII stoljeću: “Ono štojeKur'anrekao o razvojučovjekabilojenemogućereći u VII stoljeću. Štaviše, ovipodacinisubili u potpunostipoznatičakni u prošlomsteljeću. Oveajeteteksadarazumijemo u potpunosti, budućida man jemodernaembriologijapružilamogućnostrazumijevanjaovihajeta.”

  19. Professor Emeritus Keith L. Moore

  20. Zalogaj mesa “Pa ondakapsjemena 'alaqomučinimo, zatimod 'alaqazalogaj mesa stvorimo...”(Al-Mu'minun, 14) Zanimljivojei to da u jednojfaziembrij, kaošto se moževidjetiinaslici, imaoblikkaodanosiotiskezuba.

  21. Zafazukoja se u Kur'anuspominjekao“zalogaj mesa”, prof. dr. Keith L. Moore kažesljedeće: “Štaoviajetiželereći, zapanjujućesmoustanovilikadasmoanaliziraliembrijiz tog stadija, jerkadanavrši 28 danaembrijdobijeprepoznatljivustrukturu, kojavizuelnosličiotiscimazuba. Odplastikesmonapraviliembrij u ovomstadijui, žvaćući, nanjemusmoostavilitragovezuba. Slikakoja se pojavilanevjerovatnojesličilaembrijustadijakojismoanaliziraliiveomalijepojeobjašnjavaozašto o ljudskomembrijuKur'angovorikao o zalogaju mesa.”

  22. Formiranje kostiju i oblaganje kostiju mesom ”Pa ondakapsjemena 'alaqomučinimo, zatimod 'alaqazalogaj mesa stvorimo, pa odzalogaja mesa kostinapravimo, a ondakostimesomzaodjenemo... “(Al-Mu'minun, 14) “... a pogledajikosti - vidikakoihsastavljamo, a ondaihmesomoblažemo...”(Al-Baqara, 259)

  23. Embrij je u početku bio u obliku zalogaja mesa bez kostiju. Hrskavičavo tkivo u embriju, kako to i ajet ističe, naknadno počinje okoštavati. Opet, kao što se kaže u ajetu, nakon okoštavanja formira se mišićno tkivo (meso) i ono obavija kosti. Riječ ''lahm'', koja se spominje u ajetu, koristi se za meso mišića. Redoslijed ovog formiranja, koji je prije 1400 godina naveden u Kur'anu, nauka do skore prošlosti nije znala. Do tada se mislilo da se kosti i mišići istodobno formiraju. Moderni elektronski mikroskop i mikro-kamere, koje su ulazile u majčin stomak, još jednom su dokazali da su ove Kur’anske tvrdnje tačne.

  24. Stvaranje u tri tmine “...On vas stvara u utrobamamateravaših, dajućivamlikove, jedanzadrugim, u tri tmine...”(Az-Zumar, 6) Zametak u majčinojutrobijeveomaosjetljivobiće. Kadazametakne bi imaospecijalnuzaštitu, on bi, prilikompromjene temperature, udara, naglihmajčinihpokreta, ilidoživioteškepovrede, iliumro. Tri su zone zaštite u majčinomstomakukoještitezametakodvanjskeopasnosti: 1 - Zidstomaka2 - Zidmaternice3 - Amnionimjehur (posteljica)

  25. Postoje je i onih koji smatraju da ovaj ajet upozorava na tri različita okruženja ili na tri različite faze našeg stvaranja u majčinoj utrobi. U tom tumačenju tri tmine bi bile: 1. Fallopijeva tuba: nakon što se spoji sperma i jaje, svoj put nastavljaju kroz Fallopijevu tubu. Zigot, koji napreduje dužinom Fallopove tube, razvija se diobom ćelija. 2. Zid maternice: na ovom dijelu se provodi faza kačenja ('alaq), 3. Amnioni mjehur: mjehur koji je, oko zametka, ispunjen posebnom tečnošću. Preostali dugi dio razvoja se provodi ovdje.

  26. Gledajući izvana, misli se da nema razlike među ovim tamnim mjestima. Međutim, kada bismo se mogli smanjiti na veličinu minijaturne ćelije i prošetati po ovim mjestima, uvidjeli bismo razlike među njima. Prva tamna zona podsjeća na tunel, koji je ogroman u odnosu na ćeliju. Druga tamna zona je veoma mračna šuma. Treća zona, pak, podsjeća na tamne morske dubine.

  27. Pčelinji stomačići i ljekovitost meda “...Izstomakanjenihizlazipićerazličitihbojakojejelijekljudima. To je, uistinu, dokazzaljudekojirazmišljaju.”(An-Nahl, 69) Ajet upozorava i na građu pčelinjeg stomaka, koji je sastavljen iz dijelova, segmenata. Sa takvom strukturom stomaka, pčela se kvalificira kao biće koje posjeduje ''stomake''.

  28. U unutarnjem dijelu ove stomačne strukture nalaze se, zapravo, dva stomaka; u jednom je medna vrećica, a u drugom je želudac. Stomak pčele proizvodi med i radi poput hemijske laboratorije. Boja meda, kako se to ističe u ajetu, varira i u vezi su sa klimom, godišnjim dobom, vremenskim uvjetima i biljkama sa kojih je uzet nektar. Postoje različite boje meda; od bijele do tamno smeđe i zelene boje. Najomiljenija je svijetlo žuta boja meda. Moderne zemlje s razvijenijom proizvodnjom meda imaju posebne tehnike i skale za određivanje boje meda. Poznata su ljekovita svojstva meda i njegova upotreba u te svrhe.

  29. IIUticaj islamske civilizacije na osnivanje univerziteta, bolnica, muslimani koji su doprinijeli razvoju medicine

  30. Osnivanje prvih univerziteta u Evropi i svijetu ZingridHunkesmatrauspostavukontakataizmeđumuslimanaikršćana u srednjemvijekuosnovnimfaktoromkojijedoveo do osnivanjauniverziteta u Evropi: »Muslimanisuimaliuniverzitetskeustanove, kojesuveć u 13. vijekudoživjelesvojprocvat, iodGerbertovevladavine, kadadolazi do, istina male, uspostaveodnosaikontakataizmeđumuslimanaikršćana u PirinejimaiEvropljanipočinjupriprematitlozaformiranjeuniverziteta.«

  31. Prviuniverzitetosnovan u EvropijePariškiuniverzitet (1200.), a zatimsuosnovaniuniverziteti u: Oksfordu (1214.), Monpeljeu (1220.), Napulju (1224.), Palermu (1225.) i Kembridžu (1231.). Dakle, tri stoljećanakonosnivanja Al-Azhara(940.)iNizamije u islamskomsvijetu. Evropskiuniverzitetisuodsvogosnivanjaslijediliprincipeislamskihuniverzitetašto se tičeciljevainastavnihprograma.

  32. Evropski univerziteti su običaj stipendiranja studenata, nošenja crne odjeće ili profesiju mojida (osobe koja u velikim učionicama ponavlja riječi profesora da bi ih čuli svi studenti) preuzeli sa Al Azhara i Nizamije. Nastavni pricipi na današnjim evropskim univerzitetima, kao npr. Reading, Hearing, Licence, Baccalarius itd. su ustvari ekvivalentni principima koji su se koristili na Sirijskim i Andaluškim univerzitetima. Evropski univerziteti su u arhitektonskom pogledu uvelike kopirali islamske univerzitete u Andaluziji. Tako se npr. na zgradi koledža u Kembridžu može vidjeti kopija portala sa Al-Azhara.

  33. Gustav Lubonkaže: »Svievropskiuniverzitetiivisokoškolskeustanovesu se 500-600 godinakoristiliprevodimadjelaislamskihautora. U FrancuskojsuIbnSininadjelakorištenasve do kraja XIX stoljeća, a pisanisuibrojnikomentarinanjih. Do XV stoljeća se nijedannaučniradkojinije bio zasnovannaarapskimizvorimanijesmatraorelevantnim.«

  34. Razvoj medicine u islamskom svijetu Znanje o medicini se raširiloislamskimhalifatomizmeđu padaRimskeimperije u V vijekuiEuropskerenesanse u XVvijeku. Ipak, bujanjeislamskihmedicinskihinstitucijajepočelozavrijemeIXvijekaipodudara se sazlatnimdobomAbasidskoghalifatanaistoku (749-1258). Inicijalnafazarazvojaislamske medicine koncentrisala se naprevodjenjegrčkih, perzijskihinestorijanskihdjelanaarapskijezik. Ovaj period jepoznat pod nazivomMedresetu-ŠurrahAl-Igrikijjin (Školakomentatoragrčkihdjela)čiji učenjacisuprevodiliuglavnomsvagrčka djela o mediciniinauci.

  35. Zapravo, muslimanisuzaslužniza očuvanjemnogihdjela Galena iHipokrata. Između ostalih, iEvropa se poprvi put upoznalasagrčkommedicinomprekoarapskihprevoda. AbasidskihalifaMa`munjepreduzeogigantskikorak u smjeruuspostavljanjaodjeljakazaprevodjenjeimedicinskihškolakadajeosnovao “Dar Al-Hikma”(Dom medicinskogliječenjaza stare inemoćne) u Bagdadu. Ova institucijajesadržavalaškoluzaprevođenjekojujevodioliječnikifilozofHunejnIbnIshakAl-`Ibadi (810-873) kojijetakođerobavljaodužnostglavnogprevodioca u to vrijeme, a bio je sin farmaceutaizgrada Hire u Iraku.

  36. U islamskom svijetu, tog vremena, najveća inajpoznatijabolnica jebila“Al-Nuribolnica” u Damasku, Sirija(1160)kojajeostalaaktivnagotovo tri stotinegodinai“Mensuribolnica” u Kairu, Egipat (1276). Jednovrijeme, Bagdadjeimaopribližnooko600 bolnica, dokjeKordoba u Španijiimalavišeod500. Najveće bolnicesuimalebiblioteke, vanambulantneklinikeimedicinskeškole. Medicinskoobrazovanjejenošenoupravoodstraneovihbolnica. Studentisutamotražiliteoretskoipraktično obrazovanje, a poznatiliječniciihirurzisubiranidasluže u ovimbolnicama.

  37. “Mensuribolnica”jebilaprvabolnicakojajenjegovalanauku, učenjeisocijalnuskrb. U sklopu svake bolnice, postojalesumanjebibliotekeiprivatnezbirkeodkojihsusvesadržavalenemanjeodpo100000 knjiga. Islamskiliječnicisuisticali u svojimpredavanjimakakokliničkutakoibazičnumedicinu. Medicinskoznanjejebilosastavljeno u zbirkunapismenotakodasukliničkitestovimoglibitiobrazlagani do određenegranice, a studentisuispitivani u temeljnimnaukama. Samoonimakoji bi prošlidaljejebilodopuštenodapolažukliničketestove, a potvrda u medicinijezahtijevalaodgovarajuće znanjeizobapodručja.

  38. Jednoodnajboljihdotignuća islamske medicine jebilaorganizacijapsihijatrije. MedicinskihistoričarNeuburgerpiše: "Mora se posebnoistaći, dasumaloumnici u islamskimzemljamaliječenisapunoobzira, a nekao u Evropi, kaodasukriminalci." Prvapsihijatrijajeosnovana 765. godine u Bagdadu, znači 700 godinaprijeprvetakveustanove u Evropi, kojajeotvorena 1410. godine u španskojValenciji.

  39. AbasidskihalifaAl-Muktadir(umro 908.) jezahtijevaoodpoznatogliječnikaSunnenaIbnSabita(umro 976.) daispitasveliječnikeipotvrdeonihkoji se sutekkvalificiralizamedicinskupraksu. Vijeće liječnikaipoznatiliječnicisubiliizuzeti.

  40. Islamskinaučnicisutakođerpoboljšaliiusavršilifarmakologijuihemiju. Opisalisumnogenovelijekovekaoštosu:sena, kamfor, muškatovorah, klinčići,itd. a koristilisu nova otapalazalijekovekaoštosuružinavodaivodanarandže. Takođersukoristilialdehide, alkoholiostalaotapalapodjednakokaoštosuusavršilimetodetestiranjačistoće metalaihemikalija. Njihovoistrajavanje u traženjumetodapretvaranjametala u zlatojerezultiralootkrićemnekolikohemikalijakaoštosukiselimetali, antimon, bizmut, amonijakijedinjenjamerkurija. Arapskeriječikaoalkohol (Ar.Al-Kuhul), sirup (Ar. Šurub) iostali,sunaširokokorišteni.

  41. Otkrili su temeljnehemijskeproceseuključujućidestilaciju, kristalizacijuisublimaciju. Takođerjepoznatodasuislamskiliječnicikoristilicannabis sativaindica-u (Ar. Kunnab Hindi; Hašišatu-l-Kaif) kaoanestetik, a postojenaznakedasubiliupoznatisainhalacijomanestezije. DjeloAl-Kindijao metodupropisivanjaitačno određenedoziranostilijekovajedobropoznato. On jeprimjeniozakongeometrijskeprogresije u propisivanjulijekova. Glas o MuhammeduIbn Abdullah Al-Aš`atu,izMosula u Iraku, o mediciniifarmakologijijedoveostudenteizdalekaibližihgradovadačujunjegovapredavanja.

  42. Među poznatimliječnicimaistočnoghalifata pod Abasidskomupravom, živiojeiAr-Razikojijerazlikovaovelikeboginjeodospica, iIbnSina (Lat. Avicena), "Princliječnika", kojijepokušaonemoguće kadajepokušaodakodificiramedicinudokjesređivaonjenečinjenicesasistemima Galena iAristotela. Ipak, njegovadjelasuuticalanaEuropuvijekovimaidominiralasuevropskimmedicinskimškolamanekolikovijekova. U zapadnomhalifatu, a pod Umajadskomvladavinom, živiojenajvećiklliničarAbd al-MelikIbnZuhr (Lat. Avenzoar) izKordobe (umro 1162.). On je bio jedanodnekolikoliječnikakojisuvijekovimaprijeprednjačiliispredeuropskerenesansekadasu se sahrabrošću suprotstavilipisanjimaistavovima Galena.

  43. HunejnIbnIshaka (Lat. Joannitus; 809-873)jenapisaonekolikoraspravatumačećiposlanikovuuputu u medicini, a on jeposebno bio poznatposvojojknjiziizoftalmologije pod nazivomAl-`Ašr MakalatFi Al-`Ajn (Desetrasprava o oku). MuhammedIbnZekerijjaAl-Razi (Lat. Rhazes; 865-925.), napisao jedjeloAl-DžudarivelHasba (Velikeboginjeiospice) i to djelo sesmatranajranijimtevrste. U njemu, on opisujetemeljzarazličitedijagnozeizmedjuovedvijebolesti. Al-Razijetakođernapisaoknjigu o dječjimbolestima, iodstranemnogih se smatraocempedijatrije.

  44. HistorijajetakođerzabilježiladjeloEbuAl-HasanAl-MuhtarIbnButlana (Lat. ElluchasenElimithar; umro 1065.) pod nazivomTezkir al-Kahhalin (Zabilješkezaoftalmologe), a kojejenajstarijiarapskizapis o oftalmologiji. PotomdolaziAbd al-MelikIbnZuhr (Lat. Avenzoar; 1091-1162.), kojije bio prvikojijeraspravio o osjećaju u kostimaicrvimasvraba(Ar. Su`ubatAl-Džereb, Lat. Acarusscabici), a kojijetakodjer bio poznatposvomdjeluAl-TejsirfiAl-MudavahvelTadbir (Pojednostavljivanjeterapeutikaidijete).

  45. Ali IbnAl-Abbas (Lat. HalyAbbas; umro 994.)je bio produktivanpisac, abio je poznatposvojojknjiziAl-KitabAl-Meleki, takođerznanojkaoKamil Al-San`a Al-Tibbijjah (Kraljevskaknjiga; Lat. Liberregius), opsežnomtretmanunaukeiprakse u medicini u komje on uporediodijetetikeimateriumedicu, a gdjejedaosvojdoprinosrudimentarnomkonceptukapilarnecirkulacije. Ovdje se,također,moraspomenutiislamskifilozofikomentatorIbnRušd (L. Averoes; 1126-1198.) u čijemglavnomenciklopedijsko-medicinskomdjeluAl-KullijatfiAl-Tibb (Općenitosti u medicini)jeraspoznaofunkcijuretineičinjenicuimuniteta u slučajevimavelikihboginja.

  46. U XIIIvijekuježivioAli IbnAl-Nafis (1210-1288.)kojijenapisaoŠarhTašrihAl-Kanun (KomentarnaanalizuIbnSininogKanuna), a kojijepostaozabilježenpounaprjeđenjuopisapulmonalnecirkulacijekrvi tri vijekaprijenegoštojujeopisaoportugalacServetuskomejeovootkriće pripisano. XIIIvijek,također,bilježiinajistaknutijeghistoričara medicine, M. IbnEbiUsajbi`a (1203-1270.)ponjegovomkapitalnomdjelu“UjunAl-Enba` fiTabakat Al-Atibba`” (Izvoripodataka o vrstamaliječnika), kojejeranazbirka 400 biografijaarapskihigrčkihliječnika.

  47. Konačno, ovajdjelimičnispisakpoznatihislamskihliječnikainjihovogdoprinosaliječničkimvještinama nemožebitizavršenbeznavodjenjanekihodranijihdjela“Princaliječnika”Ebu Ali Al-HusejnIbnSina (Lat. Avicena; 980-1037.)kojije bio citiranodvećineranijenavedenihskolastičara. On jesabraomedicinskunaukusvogdoba u jednoenciklopedijskodjelokojejenazvao”KanunfiAl-Tibb” (Kanon medicine). Ova knjigajeprevedenanalatinskinekolikoputa, a uticalajenanekolikogeneracijastudenata medicine u Evropi. IbnSinajetakođernapisaoKitabAl-Šifa (Knjigaliječenja), Al-AdvijaAl-Kalbijja (Lijekovisrca) iKitabAl-Kulandž (Knjiga bola u crijevima), između ostalih.

  48. Al-Kindi

  49. Al-Kindi-jev destilacijski proces

  50. Ar-Razi (Rhases)

More Related