NEDŽAD REDŽEP, dipl.oec:

1. NEDŽAD REDŽEP, dipl.oec: REVIZIJA UČINKA U JAVNOM SEKTORU NA PRIMJERU SEKTORA ZDRAVSTVA XII Međunarodni Simpozij, Neum, 26-28.05.2011. godine

2. UVOD Složenost i specifičnost sektora zdravstva; Istinitost i fair prikazivanje finansijskog položaja subjekata; Uglavnom bazirani na programima; Koliko su ekonomični, učinkoviti i efikasni; Mandat Ureda za reviziju institucija; Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH, interni revizori će procjenjivati „adekvatnost ekonomične, efikasne i djelotvorne upotrebe resursa kao i ispunjavanje zadataka i postizanja definiranih ciljeva organizacije“.

3. Pojam revizije učinka Revizija učinka prati organizaciju, ostvarivanje ciljeva kroz planirane programe i aktivnosti. Cilj revizije je da se procijeni da li je klijent efikasan i za razliku od finansijske revizije, gdje su kriteriji jasno definisani kroz računovodstvene standarde, a način izvođenja utvrđen revizijskim standardima i tehnikama u reviziji učinka metode variraju od projekta do projekta, kriteriji su generalno više subjektivni i podređeni individualnoj reviziji, a izvještaji nisu tipizirani i struktura sadržaja je različita.

4. Revizija učinkovitosti ili Perfomance Audit ili VFM (Value for money - vrijednost za novac) se iskazuje kroz 3 parametra: ekonomičnost, efikasnost, uspješnost. Ekonomičnost - Minimiziranje troškova resursa za aktivnosti da bi se dobio odgovarajući kvalitet. Efikasnost - Odnos između outputa/rezultata i resursa koji su uložen. Uspješnost - Efekti poređeni sa ciljevima prema uloženim sredstvima za postizanje ciljeva.

5. INPUT--- KLIJENT U JAVNOM SEKTORU------OUTPUT PROGRAM Da li se radi pravi posao Da li se koristi pravi metod

6. Zdravstvo Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti „zdravstvena zaštita obuhvata sistem društvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprečavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, blagovremeno liječenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija.“ Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi Strateški plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine.

7. Zdravstvena djelatnost provodi se kao primarna, specijalističko-konsultativna i bolnička zdravstvena djelatnost i djelatnost javnog zdravstva. Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, te na nivou federalnih i kantonalnih zdravstvenih zavoda. Programi-Predmet revizije učinka

8. Revizija učinka u sektoru zdravstva Zakon o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine; Dokument okvirnog budžeta za srednjoročni period za sve korisnike budžetskih sredstava i vanbudžetske fondove. Na osnovu propisane metodologije vanbudžetski korisnik definiše sadržaj programa iz oblasti zdravstvene zaštite. Pojedinačni programi sadrže grupisane srodne zdravstvene usluge i programe zdravstvene zaštite. Za svaki program definisane su operativne aktivnosti, izlazni i krajnji rezultat, te indikatori u smislu mjerenja efikasnosti u provođenju programa.

9. Program liječenja određenih oboljenja Operativni cilj je osiguranje sredstava za nabavku lijekova i pružanje usluga terapije. Glavna aktivnost je procjena potrebnih količina lijekova i obima zdravstvenih usluga, zaključivanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama, blagovremeno izdavanje narudžbi i distribucija lijekova u zdravstvene ustanove, praćenje realizacije programa i izvještavanje.

10. Očekivani učinak programa se mjeri kroz: • Izlazne rezultate, koje predstavljaju zdravstvene usluge koji proizlaze iz sprovođenja programa. Kao jedan od pokazatelja je broj pacijenata i broj izvršenih usluga, ali to je samo pokazatelj kvantitativnog učinka. • Krajnji rezultati efekat i utjecaj pruženih usluga po ciljnu grupu (u odnosu na strateške i operativne ciljeve) bi u užem smislu predstavljao blagovremenu nabavku i isporuku lijekova i osiguranje pružanje kvalitetne usluge za sva oboljenja iz sadržaja programa. • Efikasnost se izražava kao trošak po jedinici izlaznog rezultata. Mjeri nivo do koje se usluge pružaju po minimalnom trošku. Ovaj pokazatelj je i najteže iskazati obzirom da se radi o najsloženijim oblicima zdravstvene zaštite iz specijalističko-konsultativnih i bolničkih zdravstvenih djelatnosti.

11. Načela propisana Zakonom o zdravstenoj zaštiti Načelo stalnog unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, koji se ostvaruje mjerama i aktivnostima, kojima se u skladu sa savremenim dostignućima medicinske nauke i prakse povećavaju mogućnosti povoljnog ishoda i smanjivanje rizika i drugih neželjenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u cjelini. Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se postizanjem najboljih mogućih rezultata u odnosu na raspoložive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najvišeg nivoa zdravstvene zaštite, uz racionalno korištenje raspoloživih resursa.

12. ISQua - Međunarodni principi za standarde u oblasti zdravstvene zaštite Unapređenje kvaliteta Fokus na pacijenta/korisnika usluge Organizaciono planiranje i učinak Sigurnost Razvoj standarda Mjerenje standarda

13. Standardi unapređenja kvaliteta Kreirani su da bi podstakli organizacije za zdravstvenu zaštitu na poboljšanje kvaliteta i učinka, kako u okviru svojih organizacija tako i na nivou šireg sistema zdravstvene zaštite. Definisati: • misiju • vrijednosti • etiku ili pravila ponašanja, i • strateške ciljeve. Odgovornost za poboljšanje kvaliteta i učinka na različitim nivoima organizacije.

14. Standardi zahtijevaju da: Ključni procesi zdravstvenih usluga, kao i rezultati istih, budu mjereni korišćenjem:  • indikatora učinka; • istraživanjima/procenama; • zadovoljstva pacijenata/korisnika usluga i • drugim pokazateljima učinka.

15. Standardi Fokus na pacijenta/korisnika usluge Standardi su kreirani sa fokusom na pacijenta/korisnika usluge i podrazumevaju kontinuiranu brigu i pružanje usluga pacijentu/korisniku usluga. Organizaciono planiranje i učinak Da organizacije koriste proces planiranja da bi se ustanovio potreban broj osoblja i skup potrebnih vještina za adekvatno pružanje usluga koje se nude. Učinak i kompetencije osoblja zdravstvene organizacije treba budu redovno evaluirani.  Da se efikasnost korišćenja resursa redovno revidira i procjenjuje naspram organizacionih planova i budžeta. Revidiranje može uključivati i razmatranje stepena iskorištenosti osoblja, opreme i prostora.

16. Standardi sigurnosti • Standardi uključuju mjere za zaštitu i unapređenje sigurnosti pacijenta i korisnika usluge, osoblja i posjetioca ustanova. • Standardi zahtijevaju planirani i strukturirani pristup upravljanju rizikom, kojim se obrađuju svi rizici sa kojima se organizacija i usluge, koje ona pruža, suočavaju.  • Plan upravljanja rizikom

17. Mjerenje standarda Standardi omogućavaju dosljedno i transparentno ocjenjivanje i mjerenje postignuća. Postoji transparentni sistem za ocjenjivanje učinka organizacije po svakom standardu, kriteriju ili elementu. Obezbjeđuju se smjernice ili druge informacije koje pomažu ocjenjivačima da dosledno evaluiraju, a zdravstvenim organizacijama da ocjenjuju sopstveni učinak po standardima.

18. National Audit Office u Engleskoj Za Sektor zdravstva, a vezano za reviziju upravljanje i produktivnost u bolničkim ustanovama navodi metodologiju: • Intervjui; • Case study; • Posjeta konsultantima; • Analize bolničkih troškova i relevantnih indeksa; • Bolnički izvještaji sa skorovima o efikasnosti; • Detaljna statistička analiza finansijskih pokazatelja i podaci o aktivnostima u bolničkim odjeljenjima.

19. Pristupi u određivanju učinka ISPOR (Međunarodno druištvo za farmakoekonomiku i istraživanje rezultata) u knjizi Health care cost, quality and outcomes, ISPOR Book of terms, 2003, predstavlja značajnu listu termina vezano za određivanje outcoma u oblasti zdravstva i obzirom na detaljnja pojašnjenja ovih termina mogli bi se primjeniti kao široka spektar tehnika pri određivanju ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti u zdravstvu. Cost Benefit Analiza (CBA) Analitička tehnika proizašla iz ekonomske teorije, koja prati i komparira neto troškove intervencije u zdravstvenoj zaštiti sa koristima koje se javljaju kao posljedica izvršene aktivnosti oblasti zdravstva. Kod ove tehnike i troškovi i koristi se izražavaju u novčanim jedinicama.

20. Benefit je ostvaren ukoliko je komparacijom određeno da je posljedica izvršenog programa dala bolje rezultate u odnosu na alternativni program uz date troškove. Neto troškovi intervencije su troškovi tretmana (lijekovi, troškovi, opreme, kućna njega, troškovi pacijenta i porodice, troškovi izgubljene produktivnosti, mogući troškovi zbog izgubljenog vremena, itd) i oni treba du budu niži od tretmana sa alternativnim programom. Komparativna analiza troškova (CCA)   Prati samo troškove koji idu uz dva ili više alternativnih tretmana ili intervencija. Ne prati posljedice odnosno rezultate liječenja tako da kroz ovu analizu dobivamo pokazatelj E vezan za ekonomičnost jer se isključivo radi o troškovima.

21. Kvalitet zdravstvene usluge (QC) • Zavod za medicinu (IOM) je još 1990. godine definisao kvalitet zdravstvene usluge kao “stepen kojim bi zdravstvene usluge za pojedince ili populaciju uvećale mogućnost željenog zdravstvenog stanja i da su konzistentne sa profesionalnim znanjem medicinskog osoblja. Generalno postoje 3 dimenzije ove analize. Efektivnost zdravstvene usluge, pristup liječenju i zadovoljstvo pacijenta. • Okvirni pristup uključuje 5 elemenata. 1) cilj mjerenja kvalitete 2) pacijent/populacija; 3) vrijeme mjerenja 4) kao izvor pacijentovu informaciju i 5) oblikovanje na koji će se način mjeriti kvalitet zdravstvene usluge.

22. Osiguranje kvalitete (QA) Obuhvata set aktivnosti sa ciljem da se izmjeri i utvrdi povećanje kvaliteta zdravstvenih usluga uključujući medicinske, administrativne i ostale pomoćne usluge. Osiguranje kvalitete uključuje početnu procjenu stanja i prati sve aktivnosti kroz zdravstvenu uslugu sa ciljem da se otklone odstupanja identifikovana kroz početnu procjenu. To je dinamički proces zasnovan na stavu da se kvalitet zdravstvene usluge može unaprijediti i da su ta poboljšanja trebaju pratiti kontinuirano, a zasnovana su na praćenju učinka i identifikovanju boljih mogućnosti.

23. Retrospektivna analiza (RA) Zasniva se na postojećim raspoloživim podacima koji se nalaze u administraciji medicinske ustanove. Ovom metodom se ispituje korisnost usluge prema pacijentu u stvarnom vremenu. Može se fokusirati na ekonomske rezultate ili klinička postignuća. Ova analiza obezbjeđuje informaciju o zdravstvenom tretmanu u dužem vremenskom periodu na bazi obimnih podataka, koji su već skupljeni, tako da se ova analiza može obaviti daleko kraće u odnosu na prikupljanje tekućih informacija na klinikama ili kroz studije promatranja i uz manje troškove istraživanja.

24. ZAKLJUČAK Složenost i specifičnost revizije učinka u zdravstvu; Input – program – output/outcome; ISQua - Međunarodni principi za standarde u oblasti zdravstvene zaštite; Definisana načela u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti određene smjernice i kriteriji u praćenju učinka; Složenije tehnike procjene učinka kao cost benefit analiza, analize kvaliteta, gdje je u prvom planu kvalitet usluge, ostvareni benefit, uložena sredstva i zadovoljstvo pacijenata/populacije.

25. Hvala na pažnji!! Diskusija..... Pitanja....