1 / 11

KRIMINALISTIKA I-UVOD

KRIMINALISTIKA I-UVOD. Doc. dr. sc. Eldan Mujanović Oktobar, 2014. god. Pojam, predmet i zadaci kriminalistike.

Download Presentation

KRIMINALISTIKA I-UVOD

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KRIMINALISTIKA I-UVOD Doc. dr. sc. Eldan Mujanović Oktobar, 2014. god. emujanovic@fknbih.edu

  2. Pojam, predmet i zadaci kriminalistike • Kriminalistika je disciplina koja sistemski istražuje naučne metode i pravila iskustva u neposrednom spriječavanju, otkrivanju i razjašnjavanju pojava krivičnih djela i utvrđivanju njihovih počinitelja • Usmjerena na gnoseološko-informacijske sadržaje i vrela, mogućnosti, način i sredstva saznanja o činjenicama koje su predmet istraživanja emujanovic@fknbih.edu

  3. Za Krim. je posebno važno poznavanje: strukture KD, razrada metodologije i metodike postupaka njihovog otkrivanja i razjašnjavanja, spriječavanja njihovih pojava, iznalaženjem prikladnih naučnih metoda, sistemskim prikupljanjem i preradom pravila iskustva • Učenje, sistemska cjelina znanja o cjelokupnoj stvarnoj proceduri razjašnjavanja pojave krivičnog djela emujanovic@fknbih.edu

  4. Složeni splet subjektivnih i objektivnih sadržaja KD Krim. razmatra neposredno, konkretno, sa stajališta sprečavanja (prevencije) ili suzbijanja (represije)-Preventivna i Represivna komponenta kriminalistike; • Praktična i znanstvena komponenta jednako su značajne za Kriminalistiku; • Pitanje naučne samostalnosti Kriminalistike? emujanovic@fknbih.edu

  5. Različita stajališta o samostalnosti Kriminalistike • Mišljenja prema kojima Krim. nije samostalna nauka. Ona je tek dio sadržaja dr. nauka (poseban aspekt) • Drugi samo nekim područjima Krim. priznaju značenje samostalne nauke (Krim. kao ukupnost funkcijski povezanih posebnih naučnih disciplina) • Treći Krim. posmatraju kao samostalnu nauku (skup znanja, određenost predmeta istraživanja, zakonitosti i metode takvi da ispunjava uslove za samostalnu naučnu opstojnost. • Krim.-poseban sadržaj, uže područje drugih (prirodnih i tehničkih) nauka emujanovic@fknbih.edu

  6. PREDMET KRIMINALISTIKE • Krim. smjera razjašnjavanju pojave krivičnog djela • Ona je djelatnost svih subjekata kaznene represije u represivnom (post delictum) i preventivnom (ante delictum) smislu • U središtu pažnje otkrivanje KD, razjašnjavanje okolnosti u kojima je ono počinjeno, utvrđivanje počinitelja i dr. • Ona (za razliku od pravnih disciplina) razmatra činjenične strukture KD • Krim. se bavi pojavom KD kao objekta istraživanja dok se krivično pravo (materijalno i procesno) bavi pravnim propisima o KD • Procedura istraživanja KD je također u predmetu istraživanja Kriminalistike (ne pravni propisi koji uređuju krivični postupak) emujanovic@fknbih.edu

  7. U području preventivne kriminalistike (kada još nema KD) gdje postoji samo vjerovatnoća njegovog počinjenja kriminalistika priskrbljuje svoj vlastiti predmet istraživanja • U oblasti represivne kriminalistike ona se bazira u svom istraživanju na obavijesti, poruke, informacije povezane sa KD (smjera rekonstrukciji događaja iz prošlosti na temelju sistemskog prikupljanja obavijesti) • Obavijest, podatak je središnja kategorija u kriminalistici (izvori su različiti-osobe, fizički predmeti, isprave, medijske poruke itd) • Sistem Krim. se prilagođava ovoj strukturi i često koristi metodologiju drugih nauka uz prilagodbu vlastitim potrebama emujanovic@fknbih.edu

  8. Kriminalistika pripada korpusu društvenih nauka (jer je samo KD društvena pojava) • Njeni pojedini dijelovi su inačice mnogih prirodnih, humanističkih, tehničkih i matematičkih nauka • Heterogenost, multidisciplinarnost, interdisciplinarnost i hibridnost je jedna od njenih karakteristika (sl. kao medicina i dr. nauke) • Kriminalistika≠ učenje o tehnici i taktici prikupljanja materijalnih dokaza (naučna policija). • Isto, pravna pravila (krivičnog prava)su predmet izučavanja kriminalistike (određena njihovim sadržajem) emujanovic@fknbih.edu

  9. ZADACI KRIMINALISTIKE • Kriminalistika na stvarnoj (realnoj) razini (za razliku od formalnih pravila krivičnog postupka) istražuje KD u informacijskom smislu (otkrivanju i prikupljanju posebnih kriminalističkih signala i njihovoj preradi u krim. Informaciju) • Tri središnja cilja: -postizanje istinitosti utvrđenja u krivičnom postupku -zaštita temeljnih prava i sloboda -efikasnost krivičnog pravosuđa emujanovic@fknbih.edu

  10. Kriminalistika sintetizira i sistemski sjedinjuje znanja iz dr. nauka kao i iskustvena pravila u cilju iznalaženja optimalnog modela konkretne primjene instituta materijalnog i procesnog krivičnog prava • Njena djelatnost je prisutna u području otkrivanja počinitelja KD (invetivna, istraživačka djelatnost) u fazi tzv. predkrivičnog postupka-Heuristička kriminalistika • Međutim, njena djelatnost se prostire dalje u fazi krivičnog postupka (sa suženim ali bitnim sadržajem)- Silogistička kriminalistika • Područje Krim. posvećeno sadržaju, modalitetima, odabiru procesnih radnji, svrhovitom planiranju vođenja krivičnog postupka, sistemskom razjašnjavanju pojave KD i krivične odgovornosti počinitelja, izradi odluka i svim drugim stvarnim aspektima vođenja konkretnog krivičnog predmeta emujanovic@fknbih.edu

  11. ZADAĆA • U svim dostupnim izvorima obraditi oblast pojma, predmeta i ciljeva Kriminalistike • Naučna samostalnost Kriminalistike • Pojam Heurističke i Silogističke kriminalistike • Razvoj Kriminalistike • Odnos Kriminalistike i drugih nauka emujanovic@fknbih.edu

More Related