HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA

1. Predavanje, tema br. 5 HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA by Prof. dr Nebojša Bojanić

2. KVALITET ORGANA SPROVOĐENJA KRIMINALISTIČKIH PROCEDURA • Kvalitet kriminaliste • Problemi sa kompetencijom sudionika u kriminalističkim procedurama • Uloga kriminalističkog tehničara • Uloga stručnih lica i vještaka

3. Kvalitet kriminaliste • Znanja kriminaliste – opšta informativna do aplikativnih; • Posebna znanja i vještine; • Zadatak kriminaliste – iznaći ispravne, ehnički, metopdološki, psihološki i ekonomski svrsishodne postupke, mjere i radnje za rasvjetljavanje K.D.; • Uvijek izaći na L.M. I preuzeti odgovornost za predmet koji se obrađuje;

4. Sposobnost opažanja i istraživanja problema; • Poznvanje tipičnog i atipičnog tpka događaja; • Posjedovati operativno znanje o stvarnim pojavama krivičnog djela, o sredstvima prikupljanja spoznaja, o upravljanju i vođenju istraživanja; • Posebno naglašena znanja i vještine kod zaprimanja prijava;

5. Poznavanje viktimologije i kriminologije; • Marljivost, rad na terenu i radn u laboratorijama; • Sklonost timskom radu; • Individualne kvalitete kriminaliste; • Kvalitetan opšti i specijalistički kadar; • Sigurnost u sebe, samostalnost i inicijativa u radu; • Konstantna sumnjičavost, imaginacija, pamćenja, poznavanja ljudi, eliminacija predrasuda, ustrajnost i hrabrost;

6. Istrajnost, sistematičnost i tačnost u radu; • Izdržljivost i spremonst za rad prekovremeno; • Najmanje prosječna inteligencija; • Emocionalna stabilnost i uravnoteženost; • Upotreba metoda induktivnog i eduktivnog zaključivanja;

7. Problemi sa kompetencijom sudionika u kriminalističkim procedurama • Tužilac je kompetentan da odlučuje u pravnim pitanjima na osnovu prikupljenih činjenica; • Struktura sudionika u postupku: • Tužilac – dužan da naredi i sprovodi istragu, da vrši nadzor nad radom kriminaliste (OSL); • Kriminalista (OSL) – preduzima mjere na otkrivanju K.D. i njegovog počinioca, kao i o prikupljanju i čuvanju izjava i dokaza;

8. Za svoje nekompetencije, ZKP je omogućio tužiocu da koristi usluge stručnih lica; • Koristiti usluge specijalista za pojedine delikte; • stručna lica su sudionici postupka, a ne tijelo postupka;

9. Uloga kriminalističkog tehničara • Javlja se u kriminalističkoj obradi mjesta događaja, uviđaju na tijelu i predmetima, tjelesnim pregledima, medicinskim pregeldima, prilikom sasavljanja kriminalističko tehničke dokumentacije; • Uloga misaone rekonstrukcije u poslovima krim. Tehničara;

10. Kriminalistički tehničar se ne može posmatrati kao stručna osoba, već kao stručni pomoćnik; • Rukuje potrebnim pomagalima radi procesno-pravnog oformljenja činjenica važnih za postupak i njihovog utvrđivanja; • Kriminalistički tehničar opšteg tipa i stručno lice kriminalističkotehničke struke – komparacija;

11. ZKP nije definisao značenje pojma stručno lice kriminalističko-tehničke struke; • Stručno lice – lice koje raspoleže potrebnim stručnim znanjem; • Bayer – stručni savjetnik i stručni pomoćnik – u ovom smislu tražiti odgovor za kriminalističkog tehničara kao stručno lice; • Kriminalistički tehničar – stručni, tehnički rad – stručni pomoćnik; • Zadatak: pronaći otiske, tragove, predmete i primijeniti znanja k. tehnike i to procesno pravno oformiti;

12. Stručnjak kriminalističkotehničke struke – kriminalističko stručno rasuđivanje, gdje tražiti koje tragove, na koji način postupat da se ne unište i ne kontaminiraju, da li se mogu izvršiti određene analize i ispitivanja, , kojom tehnikom i kako pozdano, koliko dugo čekati rezultate;

13. K. tehničar treba da zna na koji način i koja sredstva da se koriste u k. obradi; • Prepoznati koji su to tragovi specifični za određena krivična djela; • Jako važno kod mikrotragova; • Značaj prikupljanja tragova; • Osiguranje tragova – započinje već sa prvom intervencijom; • Uloga operativne tehnike;

14. K. Tehničar – zadaci u svakoj fazi uviđaja, • Poznavanje vrste tragova i njihove morfologije; • Pomoć stručnog lica kriminalističko tehničke struke; • Naročita pomoć tamo gdje dominiraju biološki tragovi; • Prisustvo informativnim razgovorima k.tehničara; • Sastavljenje izvještaja o k. tehničkom pregledu;

15. Uloga stručnih lica i vještaka • Aktivno prisustvo – Prikupljanje potrebnih tragova i uočavanje određenih potrebnih činjenica; • Pasivno prisustvo – posmatranje L.M., osumnjičenog i žrtve, kao i toka uviđaja; • Pomoć organu postupka; • Davanje potrebnih elemenata za profilisanje;

16. Kvalitete vještaka: • Specijalnost u odnosu na konkretni slučaj; • Karakter stručnosti vještaka; • Karakter poslova koje obavlja vještak; • Sposobnost mirnog, zrelog i savjsenog razmatranja predmeta vještačenja bez sklonosti da zaključke izvodi brzopleto i prema trenutnom raspoloženju; • Vodi računa o zakonskim pretpostavkama;

17. ZKP ne definiše pojam stručnog lica ni vještaka; • Pitanja za razmatranje: • Šta je zakonodavac mislio pod nazivom stručno lice? • Koje bi trebale biti njegove stručne kvalifikacije i kompetencije; • Kakav je obim njegovih poslova; • Na osnovu kojeg akta ga je moguće angažovati;

18. 5) Koje je stučno lice izvan policije obavezno da se angažuje na uviđaju i na koji način? 6) Da li stručno lice može prerasti u vještaka koji može prisustvovati uviđaju? 7) Da li su sva stručna lica kvalifikovana da mogu obavljati funkciju vještaka?

19. K R A J Hvala na pažnji