1 / 28

IGROVNICA u reči i slici

IGROVNICA u reči i slici. Vrtići bez granica SJENICA priredila Tatjana Matijaš. R azgednice iz SJENICE. P o predanju, naziv je dobila po bogatstvu trave-sena. N a staroslovenskom SJENICA je ZEMLJA SIJENA . . L judi govore - gde, ko, odakle.

fisseha
Download Presentation

IGROVNICA u reči i slici

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. IGROVNICAu reči i slici Vrtići bez granica SJENICA priredila Tatjana Matijaš

  2. Razgednice iz SJENICE Po predanju, naziv je dobila po bogatstvu trave-sena. Na staroslovenskomSJENICAje ZEMLJA SIJENA...

  3. Ljudi govore - gde, ko, odakle... • sjeničko-pešterska visoravan, hladan kraj Zlatiborskog okruga na zapadu Raške oblasti... • okružuju jeplanine: Jadovnik (1734m), Zlatar (1627m), Ozren (1680m), Giljeva (1617m), Zilidar (1616m), Javor (1520m) i Golija (1833m)... • ...na 408km2 živi 15.000 meštana • ... jedno od najhladnijih mesta Evrope • ...obilujevelikimprirodnim potencijalima, pogodnimposebnoza razvojpoljoprivrede i stočarstva, kao i značajnim rudnimbogatstvom (velikimnalazištimamrko – lignitskoguglja).

  4. Priroda reči ne treba... • Ledena pećina pokraj Uvačkog jezera, severno od grada • Takođe na severu, 25km od grada je i lovište Golija • pašnjaci, vrela, reke Uvac i Vapa, Sjeničko jezero

  5. Ljudi grade... • ... prvi put se mesto pominje 1253. godine kao mesto na putu Dubrovnik-Novi Pazar, gde su pristajali i placalicarinu dubrovacki trgovci • ...stara čaršija, korzo, hramovi, igrališta

  6. Ljude čine... • ...druženja, igre, adeti i verovanja ...verovanje u pravdu i sudbinu, poštovanje roditelja, kult komšije, gostoljubivost, čuvanje obraza i časti, halal (časna) i haram (zabranjena) zarada, milostinja (džumertanluk) , hajrati (ulaganje svog bogatstva u opšta dobra), poštovanje starih, solidarnost pri smrtnim slučajevima Porodica na okupu Branje čaja Spravljanje sjeničkog sira Sjenička nevesta Sandžačke letnje igre Skokovi sa mosta Trgovina

  7. Ljudi grade svoj o suživot...

  8. Suživot u brojkama... • Po popisuiz 2002.godine Sjenicaukupnoima 33.068 stanovnika. U gradskom naselju u Sjenici živi 13.161 stanovnik, dok na selu prebivališteima 14.809 stanovnika, štoukupnoiznosi 27.970 stanovnika. Na privremenom radu u inostranstvu se nalazi5.806 lica. • Prosečnagustinanaseljenosti je 26stanovnika/km². • U Sjenici živi 21.171 ili 75,69% Bošnjaka (i Muslimana), 6.572 ili 23,50% Srba i 227stanovnikaostalih nacionalnosti. • Sjeničko-pešterskavisoravanobuhvata 103naselja koja su organizovana u 12 mesnihzajednica. • Opština je izdeljena u 53 katastarske opštine.

  9. Preživljavanje u brojkama... • Stepenzaposlenostije duploniži u odnosuna Republički prosek; stopa zaposlenosti opada u 2006. i 2007. godini i iznosi oko 26;brojzaposlenihse poslednjih godina stabilizovaonaoko 3.000, štopredstavljasvegaoko 10% ukupnogstanovništva u opštiniSjenica • Izraženijaje razlika u stepenunezaposlenostigde je vrednost tri putaviša u odnosuna Republički prosek a najveći je udeonezaposlenihlicakojitražeposaoprvi put, licasasrednjmstručnom spremomprednjačesa 49.8% • OpštinuSjenicakarakterišeizuzetnonizakstepeninvesticija, koji se možepodvesti i kaonepostojanjeinvesticija u opštini • Udeokorisnikasocijalnezaštite u ukupnombrojustanovnika seovećava, najveći brojkorisnikasocijalnezaštitesupenzioneri i razvedenemajkesadecom.

  10. Sreća (ni)je tamo negde, u onome što (ne)radimo ili (ne)vidimo • Od ukupno 165 opština u Srbiji, 130 se svrstavaju u ruralne sa 3.904 naselja na svojoj teritoriji. U ruralnim područjima Srbije gustina naseljenosti iznosi 63 stanovnika po kvadratnom kilometru, što je manje u odnosu na nacionalni prosek (97 stanovnika/km²), i značajno manje u poređenju sa urbanim oblastima (289 stanovnika/km²). • U odnosunaurbana, ruralnapodručjabeleženižiostvarenidruštveniproizvodpostanovniku, što je pokazateljnjihovogzaostajanja u privrednomrazvoju. Analizaprivrednestruktureovihoblastiukazujenavelikuzavisnostruralneekonomijeodprimarnogsektora, posebnoodpoljoprivrede. RuralnostanovništvoSrbijebeleživisokprocenatzaposlenostiupravo u sektorupoljoprivrede. Istovremeno, to ukazuje i na problem niskodiverzifikovaneaktivnosti i prihodapopulacijekojaživi u ruralnompodručju. • Niskazastupljenostmladih u odlučivanju (25%) posledica je toga štomlađičlanovidomaćinstva (kojisunajčešćezavršilisrednjuškolu) svojuperspektivu vide u zaposlenju van domaćinstva, i ne preferirajuda se uključuju u rukovođenjegazdinstvomukolikonijeneophodno. • Međumlađomruralnompopulacijom (19-25 godina) 27% je naredovnomškolovanju a 40% nezaposleno. Procenatmladihkojisusvoj status vezaliisključivozagazdinstvo (kaodomaćiceilipoljoprivrednici) je 15%. Samo 18% mladihradi – stalnoili van radnogodnosa. • Budućidasumogućnostizapošljavanjazaženskuradnusnaguznačajnosmanjene u ruralnimpodručjima,ženebirajutrajnumigracijukaorešenjesvogstatusa. Ankete, rađene na području Srbije, ukazuju da suženečlanovimalihruralnihdomaćinstavaneštonižegobrazovanjaodmuškaraca, pa se možepretpostavitidasuobrazovaniježene (verovatno) napustileselo. • Ženekaodonosiociodluka se pojavljuju u domaćinstvimabezmuškeglave i u domaćinstvimagdemuškaracimastalnozaposlenje van domaćinstva, a zastupljene su sa 13%.

  11. Sjenički SWOT

  12. Kapaciteti za lepše i više... • U opštini se nalazi Dom kulture, koji nikada nije bio u funkciji. Domova kulture ili drugih sličnih objekata u seoskim sredinama nema. Bioskop je prestao da radi pre više godina. Postoje dva fudbalska terena, sportska hala, bazen u osnovnoj školi i dve fiskulturne sale u školama. • Bibliotekarstvo u Sjenicidatiraod 1920 godine. Danas, biblioteka „MuhamedAbdagić“ ima oko 24.000 knjiga. U biblioteci se čuvajuzapisiiz osmanlijskogcarstva, pisaninaarabici. • Nosiocikulturnograzvoja u prošlostisubila KUD „Njegoš” i „Gajret” odkojih je nastaloKUD„Jedinstvo”. • U opštiniSjenicapostoji 12 sportskihklubovasapreko 2.500 članova. Sportskicentarraspolaže sa stadionom kapaciteta 10.000 mesta, dva pomoćna terena i terenima za malesportove. U Sjenici je izgrađena sportskahalakapacitetaod 1.000 mesta. • Mrežuobrazovnogsistema u opštiničinijednapredškolskaustanova, osammatičnihosnovnihškolasa 28 isturenihodeljenja i dvesrednješkole (Gimnazija i Tehničkaškola). Osnovneškole prosečnopohađa oko 4.000 učenika, dokGimnaziju iTehničkuškolupohađa neštoispod 1.000 učenika.

  13. Kako nastaje Sjenica – pogled iz našeg ugla

  14. Zašto je važno najpe o deci • Većinasposobnostiodraslogčovekaformira se u prve tri godineživota – polovina toga pre rođenja (80% odrastamozga) • Zdravrazvojdeteta i aktivnoučešćesuodsuštinskogznačajazazdravubudućnostsvakoggrada i države • Kvalitetnabriga o deci u ranomdetinjstvu - Pripremadecuzaškolu - Smanjujetroškovevezanezaponavljanje i napuštanješkole - Povećavauspešnostškolovanja i radneefikasnosti • Predškolska ustanova je javni resurs koji nastoji da odgovori standardima kvaliteta kao što su • sigurnaibezbednasredina • zadovoljavanjepotrebadeceiporodice • podržavanjeučenjairazvojadetetakrozpružanjepodrškeporodici • poštovanjepravadetetaiodraslihinegovanjeklime poverenja • podržavanjeipromocijakvalitetnogvaspitno-obrazovnograda

  15. Zato smo sa decom • Okupili se 18. jula, ovog leta • Upisali 26 dece i svakog dana se družili i rasli sa najmanje njih 20 • Predstavljali i pravili svoje omiljene igračke, upoznali Pinokija na razne načine • Bili u svetu muzike, plesali, pevali, instrumente pravili • Prolazili kroz svet boja i cveća, slikali prstima, klikerima, kitili sebe i svoje odrasle • Učili o vodama i različitim svetovima

  16. Zato smo uz decu u isto vreme bili i veliki i mali Od kako smo se na prvom sastanku upoznali, svake smo se nedelje okupljali i uživali, uživali... • Pravili lutke, instrumente, nanulice, cveće • Izlagali naša dečija remek dela • Predstavljali se kao recitatori, glumci, pevači... • Pokazivali jedni drugima koliko se volimo i koliko smo jedni drugima važni • Useljavali se u našu novu kuću igre i snova

  17. U olimpijskoj nedelji i mi smo vežbali • Vežbali svuda i sa stručnjakom za sport, i to napolju, u novoj sobi, sportskom centru a posle i roditelje podučavali kod kuće

  18. Posle Olimpijade sa pravim olimpijcem se družili • Sad znam kako se postaje najbolji • Šta znači najbolji drug i da je to prava snaga • Šta je zdravo da se jede, pije • Zašto je važno koliko i kada se spava • Da ni ja ni moj vrtić nemamo granice ! Moj dan sa ASMIROM KOLAŠINCEM!!!!!

  19. I išli smo na razna mesta • Moja je Sjenica baš lepa, sad imam dokaz za to!

  20. A Uvac je mokar i uvijast • Je l izlet kad se izlazi u leto?

  21. Znam da imam i drugare koji su drugačiji i kojima ja trebam • Delimo istu kuću i imamo naše igre. Oni se zovu Povetarac a mi smo im spremili nešto na dar

  22. I Dečija nedelja je bila baš naša • Svuda smo bili i sa svima se družili, pokazali koliko smo letos narasli, naučili, napravili, nasmislili... • Bili smo baš, baš u centru svega

  23. ...i još mnogo toga je IGROVNICA • Deca kažu igramo se, roditelji kažu igramo se, Minela, Danka, Dženita i Samra kažu igramo se, a u stvari...

  24. Utisci, komentari... • Roditelji: dobili više nego što su očekivali; sa njihovom decom radi se više nego sa decom u celodnevnom programu; prijatno se osećaju prilikom druženja i radionica; ponosni na svoju decu i njihove nastupe na priredbicama i izložbi; ponosni na svoje kreacije sa decom • Vaspitačice: stekle veće samopouzdanje; više čitaju stručnu literaturu; sigurnije za računarom; omiljenije među decom i roditeljima; zdravo umorne • Deca:

  25. A dalje? • Razviti otvoreniji način planiranja • Unaprediti veštine rada vaspitača sa malim grupama • Razviti sistematičniji pristup u izveštavanju • Razviti veštine rada u timu • Unaprediti znanja o dečijem razvoju • Osloboditi se u kreiranju aktivnosti • Osmisliti efikasnije preklapanje vaspitačica u grupi i efektivniju podelu posla u timu • Formirati mini biblioteku • Savladati veštine celishodnog dokumentovanja • Uspostaviti jasnu dinamiku aktivnosti vaspitačkog tima

  26. izmene u odnosu na početni plan i ideje • Razviti aktivnosti u centrima: konstruktori, umetnost i dramski (u okvirunjega i jezički) • Izbaciti ideju “proslave rođendana roditelja”

  27. izvori • T. Bošković, Ekonomski efekti razvoja turizma u ruralnim područjima Srbije, Škola biznisa, 2/2012. • Strategija održivog razvoja opštine Sjenica 2010.-2020., SO Sjenica i partneri/konsultanti • PLA/PRA SREDSTVO U OKVRU PROJEKTA MREŽA ZA PODRŠKU RURALNOM RAZVOJU, Područni centar Sjenica zaselo Štavalj • Nacionalni program ruralnog razvoja Srbije 2011–2013, (2011). • Plan strategije ruralnog razvoja 2009–2013, (2009). • Vrtici bez granica - IGROVNICA, radni materijali i produkti projekta

More Related