Japan

1. Japan 日NI 本HON

2. Općenito • Površina: 377 873 km2 • Broj stanovnika. 127 450 000 • Glavni grad: Tokyo （東京都） • Gustoća naseljenosti: 377 st/ km2 • BDP: 4 909 milijardi USD (2008.) • BDP po stanovniku: 38 443 USD (2008.) • Očekivano trajanje života: 82 godine (2008.) • Stapa fertiliteta 1,22 (2008.)

3. Položaj i veličina • Četiri glavna otoka : Honshū, Kyūshū, Hokaidō i Shikoku. • Ukupna površina 377 873 km2 • Mora koja ga okružuju: Ohotsko more, Tihi ocean, Istočnokinesko more i Japansko more. • Susjedne zemlje: Rusija, Republika Koreja, Narodna Republika Kina i Republika Kina. • Nalazi se između: 28⁰ i 45⁰ SGŠ te između 127⁰ i 146⁰ IGD.

4. Kopno i vode • Japanom dominira planinski reljef. • Među planinama se ističu Japanske alpe na otoku Honshū,a sastoje se od sjevernih(planine Hida), srednjih (Kiso) i južnih Alpa (Akashi). • Najnaseljenija ravnica je ravnica Kanto na kojoj se nalazi gl. grad Tokyo(3/4 stanovništva). • Japan se nalazi na dodiru euroazijske, pacifičke, filipinske i sjevernoameričke ploče. Njihova su gibanja učinila Japan jednim od najtrusnijih područja svijeta. • Osim potresa, veliku prijetnju Japanu predstavljaju i brojni vulkani.

5. Kopno i vode • Najglasovitiji vulkan-planina Japana svakako je Fuji, visoka 3776m. Japanci ga zovu Fuji-san. • Vulkansko područje također je izvor mnogim termalnim izvorima pa Japan obiluje toplicama. • Da bi se prevladala odijeljenost otoka morem, u novije su vrijeme izgrađeni gigantski mostovi i podmorski tuneli za vlakove. • Okruženost morima u znatnoj je mjeri oblikovala svakodnevni život Japanaca i, posebno, njihovu prehranu.

6. Klima • Za razliku od velikog dijela azijskog kopna, veći dio Japana ime četiri izražena godišnja doba. • Na klimu Japana utječu geografska širina, otočni položaj, monsuni i morske struje. • Ljetni monsun puše s oceana donoseći velike količine padalina. Zimski monsun puše s kopna. Suh se vjetar pri prijelazu preko Japanskog mora ovlaži pa i on donosi padaline. • Morske su struje glavni razlog velikih klimatskih razlika između sjevera i juga zemlje. Zapadne obale Hokkaidōa i Honshūa, uz koje protječe hlada struja Oya-shio, hladnije su i suše od južnih dijelova japana, uz koje protječe topla struja Kuro-shio.

7. Izdvajaju se tri klimatska područja: • Snježno-šumsku (borealnu) klimu svježih ljeta i hladnih zima s mnogo snijega ima sjever zemlje (Hokkaidō). Povoljni uvjeti za zimske sportove omogućili su razvoj zimskog turizma (Sapporo) • Umjereno-topla kišna klima kratkih i hladnih zima i vrućih ljeta prostire se najvećim dijelom Japana. Najviše padalina ima za ljetnih monsuna krajem lipnja i početkom srpnja. • Suptropska klima toplih zima i vrućih ljeta prevladava na jugu japana (Ryūkyū otoci) • Klima i planinski reljef omogućili su prevlast šumske vegetacije.

8. Stanovništvo Japana • Japansko je stanovništvo među najhomogenijima na svijetu. • Visok životni standard i zdrav način života učinili su Japance jednim od najdugovječnijih naroda svijeta. Očekivano je trajanje života 2008. iznosilo 82 godine. • Danas mali natalitet predstavlja veliku gospodarsku prijetnju. Udio starijih od 65 godina premašio je 20%, dok se udio mlađih od 15 godina smanjio ispod 15% stanovništva. Smanjuje se broj radno sposobnih, a povećava broj umirovljenika. • U gradovima živi više od 4/5 stanovništva. Najveći su gradovi Tōkyō (8,5 milijuna), Yokohama (3,5), Osaka (2,6) i Nagoya (2,2). • Gradovi srastaju s predgrađima i drugim gradovima. Najbolji primjer je Tōkyō, koji s predgrađima (Veliki Tōkyō) ima više od 13 milijuna stanovnika. Spojio se s okolnim gradovima istočne obale Honshūa (Yokohamom, Nagoyom, Osakom, Kyōtōm), čime je nastao tokijski megalopolis, najveći na svijetu.

9. Vanjskopolitički položaj Japana • Dugo je vrijeme Japan bio zaostala feudalna država. No njegova zatvorenost nije odgovarala tadašnjim velikim silama. Godine 1854. flotna flota SAD-a prisilila je Japan da se otvori prema svijetu i omogući vanjsku trgovinu . • Razvoj je počeo s odlaskom na prijestolje cara Meijija Velikog. On je proveo brojene reforme, po njemu nazvane Meijijeve reforme, s ciljem modernizacije Japana. • Da bi se naglasio prijelaz iz tradicionalnog u suvremeno društvo, prenio je prijestolnicu iz vjerskog središta Kyōta u gospodarsko središte Tōkyō. Japan se brzo industrijalizirao. • . Razvoj je prekinut porazom i teškim razaranjima u Drugom svjetskom ratu. Porežen, morao je prisiliti demokratizaciju zemlje. Danas je Japan parlamentarna monarhija u kojoj car (tenō ili mikado) ima tek simboličku vlast.

10. Japan gospodarsko čudo • Država je poticala razvoj velikih obiteljskih poslovnih konglomerata (zaibatsu). • Svjesne uloge zaibutsua u ratnim naporima Japana, američke okupacijske vlasti odlučile su ih ukinuti. Šesnaest ih je potpuno ukinuto, a ostali su reorganizirani u dionička društva – keiretsue. • Nakon rata Japan se usprkos velikim ratnim razaranjima nastavio brzo razvijati. Tijekom 20. stoljeća njego se BDP udeseterostručio.

11. Primarne djelatnosti • Primarne djelatnosti zapošljavaju 4,4% radne snage, ali ostvaruju svega 1,4% BNP-a. Razlog su iznimno male poljoprivredne površine (13,2% površine 1988.) razdijeljene na velik broj malih farmi. • Najviše se uzgajaju: riža, soja, čaj, bijeli dud i šećerna trska. • Glavnina prehrane u Japanu je riba, no ulov japanskih ribara nije dovoljan za zadovoljavanje domaćeg tržišta, mnogo se ribe uvozi. • U marikulturi se osim ribe i školjaka proizvode i morske trave koje su važan dio japanske kuhinje.

12. Japanska industrija • Industrija je temelj japanskoga gospodarstva. Ona zapošljava gotovo 28% zaposlenika i ostvaruje više od četvrtine društvenog proizvoda. • Ističu se automobilska industija, brodogradnja, elektronička industrija, farmaceutska i prehrambena industrija. • Japanska automobilska industrija vodeća je u svijetu. Japanski su automobili poznati po svojoj kvaliteti. Vodeće se tvrtke Toyota(1. u svijetu), Honda (5.), Nissan(7.), Suzuki(11.), Mitsubishi(15.) i Mazda (17.). • Japanska je brodogradnja druga u svijetu, iza južnokorejske. • Također su japanske tvrtke najpoznatiji proizvođači elektroničkih uređaja • Neki primjeri su Sony, Casio, Hitachi, Toshiba i Panasonic.

13. Uspjeh japanske industrije temelji se na radnoj snazi, izvrsnoj organizaciji, stalnom prilagođavanju, razvoju prema izvoru usmjerenih tehnološki naprednih industrija, ulaganju u znanost i naobrazbu te u optimalnom smještaju industrije. • Da bi zadržala tehnološku prednost, industrija blisko surađuje sa znanošću. Izgrađeni su mnogi tehnološki parkovi. Među njima se ističe Tsukuba, grad znanosti u blizini Tōkya. • Čak je 2/3 industrije smješteno na istočnoj obali Tōkya na istočnoj obali u industrijskom pojasu koji se proteže do Tōkya na sjeveroistoku do Fukoke na jugozapadu. • Najveća je regija Kanto. Ona obuhvaća područje Tōkya, Yokohame, Kawasakija, Yokosukea, Kawagoa te luku Chiba. U njemu se nalazi i Tsukuba. • Južno od Kantoa nalazi se regija Chukio, koja je značajna po automobilskoj industriji (Toyota). Središte joj je u Nagoyi. • Hanshin-Kinki veličinom je proizvodnje druga japanska industrijska regija. Središte je elektroničke industrije i industrije vozila. Najznačajnija su joj središta Kyōtō, Osaka, Kobe, Okayama i Kurasaki na Honshūu te Takamatsu na otoku Shikokū. • Kanmon se nalazi na dodiru Honshūa i Kyūshūa, od Hiroshime na sjeveru do Nagasakiya na jugu.

14. Japanski simboli • Jedan od najprepoznatiljivijih japanskih simbola zasigurno je HINOMARU iliti Sunčeva ploča, japanska bijela zastava u čijem središtu se nalazi prikaz izlazećeg sunca. • Drugi najvažniji simbol jest SAKURA što je naziv za trešnjin cvijet po koji možemo vidjeti u mnogim japanskim parkovima. • I naravno Fuji-san ili sveta planina Fuđi. • Japanska himna zove se Kimigayo(Neka tvoja vladavina traje zauvijek) koja je zapravo uglazbljena (Hiromori Hayashi) waka pjesma

15. Povijest Japana • Japanci dolaze na svoje otoke iz Azije u I. tisućljeću pr. Krista. • U II.st. pr. Krista uspostavljeno je carstvo • Snažan utjecaj Kine: pismo, vještina upravljanja, poljoprivreda i vjera. • U XII.st.uspostavljen je šogunat:istinsku vlast imao je šogun(vrhovni vojni zapovjednik)-feudalizam. • Obilježje šogunata je zatvorenost Japana. • Šogunat je srušio car Meiji 1868→ obnavlja carsku vlast i počinje ubrzani razvoj Japana. • U Prvom svjetskom ratu Japan se bori na strani Saveznika, a u Drugom svjetskom ratu na strani Trojnog saveza. • Hiroshima i Nagasaki → nuklearne bombe • Danas vlada car Akihito, 125. car, ali nema vlast već je samo simbol države.

16. Religija • Religijski život Japana je veoma razvrstan. Korijeni mnogih tradicionalnih japanskih vjerovanja nalaze se u prahistorijskim običajima, a najveći dio njih čini osnovu sinto religije. Ovo je jedina religija koja je specifično japanska. • Indijski budizam, kineski doprinos u vidu konfučijanizma i taoizma, a kasnije je došlo kršćanstvo, u Japan su stigli izvana. Sve ove religije pretrpjele su značajne transformacije u procesu međusobne razmjene uticaja sa lokalnom tradicijom .

17. Velika većina stanovništva živi po običajima sinto i budističke religije. Primjer vjenčanja se obavljaju po sinto običajima, a sahrane po budistickim . Sinto je kao religija nastao u Japanu. Njegovi korjeni nalaze se u antičkim vjerovanjima i mitovima kada su ljudi vjerovali da duhovne sile (kami) postoje u prirodi - u drveću ili planinama. Sa razvojem sinto religije, kami su počeli da obuhvaćaju i heroje i druge poznate ličnosti, a u periodu prije izgradnje prvih hramova, ljudi su svoje obožavanje kamija iskazivali u prirodi. • Budizam je nastao u Indiji, a u Japan je stigao preko Kine i Koreje sredinom VI vijeka. U Japanu postoje brojne budističke sekte. Kršćanstvo su u Japan donijeli španski i portugalski misionari sredinom XVI vijeka. Mali je broj pripadnika ove religije.

18. Japanski jezik • Po svojoj se gramatičkoj i sintaktičkoj strukturi, kao i po vokabularu, japanski jezik veoma razlikuje od kineskog, počevši od toga da, u kineskom ne postoji deklinacija imenica, dok u japanskom postoje ček dva različita nominativa. • Stoga su Japanci, kada su od starije kulture Kineza, preuzeli pismo, morali ga prilagođavati strukturi svoga jezik, što je u mnogim slučajevima zahtijevalo prilično komplicirane modifikacije. • Kineski ideogrami redovito nisu fonetski pismo, već imaju svoje neposredno značenje pa su mu Japanci dodali svoje fonetsko pismo kana, zapravo takva dva: hiraganu i katakanu.

19. Japanski prepoznatljive stvari • Origami-umjetnost presavijanja papira • Ikebana-umjetnost aranžiranja cvijeća • Sushi-ili “zdravi fastfood” hrana od riže s rižinim octom i sashimija (sirove ribe) • Japanski sportovi- ping-pong, sumo, karate, judo, ninjutsu, akido… • Geishe-žene umjetnice u plesu i pjevanju.