evaluacija u nastavnom procesu n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
EVALUACIJA U NASTAVNOM PROCESU PowerPoint Presentation
Download Presentation
EVALUACIJA U NASTAVNOM PROCESU

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 35

EVALUACIJA U NASTAVNOM PROCESU - PowerPoint PPT Presentation


  • 185 Views
  • Uploaded on

EVALUACIJA U NASTAVNOM PROCESU. Didaktika Sveučilište Jurja Dobrile u Puli dr.sc. Elvi Piršl. 1. ŠTO JE EVALUACIJA?.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

EVALUACIJA U NASTAVNOM PROCESU


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
evaluacija u nastavnom procesu

EVALUACIJA U NASTAVNOM PROCESU

Didaktika

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

dr.sc. Elvi Piršl

1 to je evaluacija
1. ŠTO JE EVALUACIJA?
  • Nastava i učenje kao i svaka druga djelatnost završava određenim ishodima, rezultatima. Ako nastavu i učenje shvatimo kao proces usmjeren k određenom cilju, onda je potrebna kontrola (praćanje i vrednovanje) ciljeva nastave i učenja.
  • Procese praćenja, provjeravanja i vrednovanja nazivamo – evaluacijom (franc. evaluation)
slide3
U etimološkom značenju riječi evaluacijski procesi usmjereni su na procjenjivanje ostvarivosti ciljeva i zadataka nastave i učenja.
  • Dakle, evaluacijski procesi usmjereni su na uspostavljanje odnosa između postavljenih ciljeva i zadataka nastave i učenja (i drugih odgojno-obrazovnih procesa) i ostvarivosti postavljenih ciljeva i zadataka.
slide4
Evaluacija svoj pravi smisao nalazi u utvrđivanjuostvarivosti ciljeva i zadataka nastave i učenja koji se transformiraju u kvalitativne i kvantitativne promjene u razvoju učenika ali istovremeno i u analizi uvjeta i u poboljšanju procesa učenja.
  • Nastava i učenje temelji se na određenim pretpostavkama i slijedi određene ciljeve.
slide5
Evaluacija je završni čin, faza procesa nastave i učenja.
  • Njome se vrednuju rezultati učenja u odnosu na postavljene ciljeve i zadatke s aspekta učenikova postignuća i razvoja, ali i s aspekta nastavnikova rada i uvjeta u kojima se odvijao proces učenja.
  • Dakle, evaluacija se treba odvijati u procesu nastave i učenja a ne samo poslije procesa učenja.
  • Zašto??
slide6
Na taj način učenici su informirani o rezultatima koje su postigli u procesu učenja. Pri tome, informacija o rezultatima učenja pokazuje učeniku što je postigao i što bi mogao postići uz odgovarajuću aktivnost i uvjete.
  • Upoznavanje učenika s trenutnim postignućem i u odgovarajućim uvjetima mogućim postignućem može značajno potaknuti učenika da postiže više tj. da se ne zadovoljava postignutim.
slide7
Nadalje, evaluacija omogućuje nastavniku važnu povratnu informaciju o poučavanju kako bi mogao donositi, mijenjati i prilagođavati prema potrebi obrazovne ciljeve i poučavanje predznanju učenika.
slide8
Proces evaluacije u nastavi i učenju temelji se na sustavnom praćenju i provjeravanju, odnosno prikupljanju podataka, pokazatelja o tome kako se učenici približavaju željenim, očekivanim ciljevima i zadacima koji su postavljeni u nastavi i učenju.
  • Prikupljanje pokazatelja obavlja se na različite načine (usmeno, pismeno, promatranjem psihomotornih radnji, praktičnih radova i sl.) a prikupljeni podaci služe kao osnova za kontrolu ciljeva učenja.
slide9
Rezultati provjeravanja u procesu evaluacije još uvijek ne moraju biti i u pravilu nisu predmetom ocjenjivanja.
  • Oni služe nastavniku i učeniku, prije svega, kao korektiv, kao regulator da se u procesu nastave i učenja postigne što veća vjerojatnost za očekivano, željeno postignuće.
2 to je ocjenjivanje
2. ŠTO JE OCJENJIVANJE?
  • Ocjenjivanje je klasificiranje, razvrstavanje rezultata rada i učenja u određene kategorije, odnosno razvrstavanje u sustav različitih nivoa postignuća.
  • Ocjenjivanje u procesu nastave i učenja je konkretizacija složene situacije.
  • U osnovi proces ocjenjivanja je određena kvalitativna i kvantitativna analiza pri kojoj se kao klasifikacijski kriterij uzima stupanj (kvaliteta i količina) postignuća ciljeva učenja i nastave.
slide11
Međutim, ocjenjivanje je i komunikacijski proces, odnosno određeni afektivni kontekst.
  • Ocjenjivanje pojedinaca i skupina izvodi se na temelju ispitivanja (usmenih, pismenih, praktičnih) ili na osnovi promatranjaučenikova rada, reagiranja i ponašanja u procesu učenja i nastave.
  • Pri tome se obično smatra da se u ocjenjivanju mogu, ali i ne moraju, uzimati u obzir uvjeti u kojima se rezultati postignuti.
slide12
Ako su u ocjenjivanju u obzir uzimaju uvjeti u kojima pojedinci i skupine (učenici, nastavnici, odgojno-obrazovne ustanove, odgojno-obrazovne djelatnosti, dijelovi ili cjeline sistema odgoja i obrazovnja...) ostvaruju odgojno-obrazovni učinak, onda taj proces nazivamo evaluacijom, valorizacijom, odnosno – vrednovanjem.
slide13
Ocjenjivanje uvijek predstavlja svojevrstan čin prosuđivanja bilo da se radi o ocjenama izvedenim na temelju kvantitativnih ili kvalitativnih pokazatelja. Stoga je ocjenjivanje (i procjenjivanje) kao sud o učenikovu postignuću, uspjehu uvijek u osnovi ljudski čin u kojemu se ne ocjenjuje samo učenikovo znanje, vještine, navike, sposobnosti ... već i ukupno učenikovo ponašanje i reagiranje i uopće ukupnost razvoja učenikoveličnosti.
3 p rocjenjivanje znanja
*3. PROCJENJIVANJE ZNANJA
  • Procjenjivanje znanja je poseban oblik «mjerenja». Nastavnik je istovremeno i mjerni instrument i mjerilac. Upravo zato je procjenjivanje opterećeno različitim nedostacima. Kao i druga mjerenja i ovo mora imati zadovoljavajuće mjerne karakteristike: valjanost, objektivnost, pouzdanost i osjetljivost.
3 1 koji imbenici ugro avaju metrijske karakteristike procjenjivanj a znanja
3.1. Koji čimbenici ugrožavaju metrijske karakteristike procjenjivanja znanja?
  • Prema Grginu, to su:
  • faktori oblikovanja odgovorakojiuključuju:
  • jasnoću odgovora,
  • verbalne sposobnosti učenika,
  • vještine opažanja reakcija nastavnika,
  • prilagođavanje odgovaranja, i
  • emocionalnu otpornost učenika.
slide16
subjektivni faktori nastavnikauključuju:
  • osobnu jednadžbu (različite interne kriterije procjene);
  • halo-efekt (utjecaj općeg dojma o učeniku na procjenu);
  • logičku pogrešku (ocjenjivač misli da su značajke koje procjenjuje logički povezane, npr. povezanost sadržaja fizike s matematikom);
  • pogrešku sredine (tendenciju davanja srednjih ocjena);
slide17
pogrešku diferencije (tendenciju da se znanje razlikuje pretjerano i neopravdano),
  • pogrešku kontrasta (prethodno izuzetno dobar ili loš odgovor čini sljedeći odgovor lošijim, odnosno boljim nego što objektivno jest), i
  • tendenciju prilagođavanja kriterija ocjenjivanja kvaliteti učeničke skupine.
slide18
3. faktori tehnike ispitivanja uključuju:
  • aktivnost nastavnika koji za vrijeme ispitivanja uglavnom ispituje prepoznavanje sadržaja i procjenjuje znanje.
  • Izuzetno pasivan nastavnik ispituje dosjećanje i podcjenjuje znanje.
  • Sugestivnost pitanja i slučaj izbora pitanja, također je jedan od faktora tehnike ispitivanja.
4 mjerenje znanja
4. MJERENJE ZNANJA
  • Znanje mjerimo kada je maksimalno smanjen utjecaj subjektivnih čimbenika o kojima smo govorili pri procjeni znanja.
  • Objektivno ispitivanje znanja provodi se pomoću nizova zadataka objektivnog tipa (ZOT) i pomoćutestova znanja.
  • Zadaci objektivnog ispitivanja znanja primarno služe za praćenje napredovanja učenika a testovi znanja na formalnim ispitima nakon određenog obrazovnog perioda (npr. na krajuškolske godine).
slide20
Po svojoj formi ZOT i testovi znanja se ne razlikuju jer sadrže iste vrste zadataka objektivnog tipa.
5 vrste zadataka
5. VRSTE ZADATAKA
  • Za ispitivanje znanja u ZOT i testovima znanja koriste se različiti zadaci objektivnog tipa. Za sve je karakteristično da odgovori mogu biti jednoznačno interpretirani i objektivno vrednovani kao točni ili netočni.Postoje:
    • zadaci dosjećanja i dopunjavanja;
    • alternativni zadaci;
    • zadaci višestrukog izbora;
    • zadaci s dva tipa kriterija izbora;
    • zadaci ispravljanja;
    • zadaci sređivanja;
    • zadaci povezivanja;
    • esejski zadaci.
5 1 zadaci dosje anja i dopunjavanja
5.1. Zadaci dosjećanja i dopunjavanja
  • To su pitanja koja traže kratak odgovor od jedne do nekoliko riječi, npr.
  • “Kako se zovu riječi koje imenuju bića, stvari i pojave?”
  • Druga varijanta ovoga tipa je oblik nedovršene tvrdnje koju treba nadopuniti, gdje je točno navedeno koliko se riječi traži.
  • Primjer nedovršene tvrdnje je:
  • ”Nepromjenljive vrste riječi su _________.”
5 2 alternativni zadaci
5.2. Alternativni zadaci
  • Predstavljaju tvrdnje za koje se traži procjena točnosti. Tvrdnje moraju biti nedvosmislene i ne smiju se sastojati od dijelova koji su točni i dijelova koji nisu točni. Preporuča se izbjegavanje složenih rečenica.
  • Primjer alternativnog zadatka je:
  • Plašt valjka ima oblik trapeza. DA NE
  • Aluminij se dobiva iz boksitne rudače. DA NE
5 3 zadaci vi estrukog izbora
5.3. Zadaci višestrukog izbora
  • To su pitanja ili nedovršene tvrdnje uz koje je predloženo više odgovora, najčešće 4 – 5 i od učenika se traži da izaberu jedan odgovor. Ovakvi su zadaci vrlo fleksibilni pa se može tražiti točan odgovor među netočnima, netočan među točnima, uzrok među posljedicama i dr.
  • Svi predloženi odgovori moraju izgledati podjednako prihvatljivi i traženi odgovor ne smije odskakati ni po jednoj svojoj značajki (dužinom ili značenjem). Mjesto traženog odgovora treba varirati.
slide26
Primjer :

Kakva se radnja kazuje imperfektom?

  • bilo koja radnja u prošlosti
  • radnja koja je u prošlosti trajala ili se ponavljala
  • prošla svršena radnja
  • prošla radnja kojoj posljedice još traju
  • prošla radnja koja se zbivala prije neke druge radnje
5 4 zadaci s dva kriterija izbora
5.4. Zadaci s dva kriterija izbora
  • U ovim zadacima s dva kriterija izbora, od ispitanika se zahtijeva da niz podataka koje zadatak sadrži razvrstava prema dvama kriterijima izbora.
  • Primjer:
  • Među dolje navedenim riječima potcrtaj veznike a zaokruži one riječi koje to nisu.

pošto iza

nekad već

čim kad

nego nad

ali jer

5 5 zadaci ispravljanja
5.5. Zadaci ispravljanja
  • Zahtijevaju prepoznavanje i/ili ispravljanje pogrešaka. Najčešće se primjenjuju u ispitivanju znanja iz (stranog) jezika (pravopis) i matematike. Kod ovih zadataka treba paziti da broj pogrešaka ne učini rečenicu ili odlomak nerazumljivim.
  • Redovito se zadaci ispravljanja sastoje od jedne ili više rečenica u kojima su pogrešno napisane riječi. Ispitanikova je zadaća da ispravi riječi s pogreškom.
slide29
Primjer:
  • Je li majka bolestna?
  • Majka upita Ivana dali je bijo u školi.
  • Avion je preljetao iznad naše kuče.
5 6 zadaci sre ivanja
5.6. Zadaci sređivanja
  • Zadacima ispravljanja slični su zadaci sređivanja. Kod tih se zadataka od ispitanika zahtijeva da po nekom načelu sredi podatke koji se navode u zadatku. Pritom elementi koji se sređuju moraju biti jednako važni i međusobno koordinirani.
  • Sastoje se od niza pojava ili činjenica koje treba poredati s obzirom na neki kriterij, npr. vremenski slijed.
slide31
Primjer:
  • Označi ispod svake navedene tvari brojkama od 1 do 6 red po sposobnosti kojom te tvari provode električnu struju. Počni s onom tvari koja nabolje provodi električnu struju.

željezo – aluminij – srebro – drvo – porculan – bakar

______ - ________ - ______ - ____ - _________ - _____

5 7 zadaci povezivanja
5.7. Zadaci povezivanja
  • Traže povezivanje članova dvaju nizova riječi ili rečenica. Dužina nizova ne smije biti jednaka jer je visoka vjerojatnost pogađanja pri povezivanju posljednjih članova nizova.
  • Pri izradi zadataka povezivanja treba voditi brigu o tome da broj elemenata koji se povezuju ne bude manji od četiri para ni veći od šesnaest parova.
  • Prikladni su za ispitivanje i mjerenje učeničkih znanja iz većine školskih predmeta.
slide33
Primjer:
  • Dolje lijevo navedeni su nazivi nekih europskih zemalja a desno njihovi glavni gradovi. Uz naziv svake europske zemlje, na prostor označen crtom, napiši redni broj njoj pripadajućeg glavnog grada.

Švicarska ___ 1. Dublin

Belgija ___ 2. Sofia

Norverška ___ 3. Lisabon

Bugarska ___ 4. Oslo

Portugal ___ 5. Bern

Irska ___ 6. Bruxell

5 8 esejski zadaci
5.8. Esejski zadaci
  • U pismenom se ispitivanju esejski zadaci primjenjuju kada se želi procijeniti sposobnost učenika da sagledaju složene probleme koji mogu zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva u taksonomiji intelektualnih zadataka, od znanja , preko razumijevanja i promjene, do analize, sinteze i evaluacije.
slide35
Ali, kao i pri procjenjivanju usmenih odgovora učenika i procjenjivanje pismenih odgovora na esejska pitanja ima loše metrijske karakteristike. Osim toga, problem je i u tome što s nekoliko opširnih zadataka ne možemo ispitati poznavanje cijeloga područja. Također, odgovore je teško ispravljati, a ispravljanje je dugotrajno.