1 / 16

Biološka raznolikost

Biološka raznolikost. Radionica “Za i protiv GMO-a” Voditeljica: Jelena Paić Hrbat, prof. i dipl. knjižničar. Vrijeme i mjesto održavanja, tijek radionice. četvrtak, 24. studenoga 2011. učionica br. 3 i Školska knjižnica tijek radionice: - uvodni razgovor o biološkoj raznoli-

edie
Download Presentation

Biološka raznolikost

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Biološka raznolikost Radionica “Za i protiv GMO-a” Voditeljica: Jelena Paić Hrbat, prof. i dipl. knjižničar

  2. Vrijeme i mjesto održavanja,tijek radionice • četvrtak, 24. studenoga 2011. • učionica br. 3 i Školska knjižnica • tijek radionice: - uvodni razgovor o biološkoj raznoli- kosti i genetski modificiranim organizmima (1. šk. sat) ; - rad na tekstu učenika u grupama (2. i 3. školski sat); - izrada PowerPoint prezentacije navedene radionice u knjižnici (4., 5. i 6. školski sat).

  3. Sudjelovali su: • 1. grupa - Paskal Nrecaj, 6.a, Mihael Kopić, 5.a, Filip Toncich, 6.c, Mateo Pratljačić, 6.a; • 2. grupa - Andrea Iva Ojdanić, 5.c, Luka Glavočić, 6.b, Davor Milošević, 5.e, Antonio Klecin, 5.e, Borna Milaković, 6.e; • 3. grupa – Luka Perić, 6.c, David Kert, 6.a, Andrej Milkić, 6.c, Vedran Filipović, 6.d, Luka Maros, 6.e. Voditeljica: Jelena Paić Hrbat, prof. i dipl. knjižničar

  4. 1. grupa

  5. 2. grupa

  6. 3. grupa

  7. Rad u knjižnici

  8. Skup svih živih organizama koji naseljavaju Zemlju Hrvatska - 38000 poznatih vrsta - 4. u svijetu i jedna od najbogatijih u Europi po biološkoj raznolikosti - 18 županija želi Hrvatsku slobodnu od GMO-a bakterije gljive životinje biljke mikroorganizmi BIOLOŠKA RAZNOLIKOST • Ukupan broj vrsta • 10 do 30 milijuna, • UGROŽENOST VRSTA - • do kraja stoljeća moglo • bi nestati oko 50 % • biološke raznolikosti • - Važnost zadržavanja raznolikih • EKO SUSTAVA • 2010. godina proglašena • Međunarodnom godinom • biološke raznolikosti

  9. jj GMO – genetski modificirani organizam Organizmi čiji je genetski materijal promijenjen primjenom tehnika za genetsko modificiranje. • Najčešće modificirani proizvodi: • kukuruz • -soja • mlijeko • uljana repica.

  10. Zadatak 1. i 2. grupe(za i protiv GMO-a) Protiv GMO-a: • nedovoljno ili nikako istražena opasnost po ljudsko zdravlje, • unošenjem novog gena u staničnu strukturu unose se i nove genetske informacije koje ljudski organizam ne prepoznaje, • uzgoj bilja obogaćenog GMO-om zahtijeva 35 puta veći tretman herbicidima nego tradicionalni uzgoj, što nepovratno zagađuje tlo, podzemne vode i okoliš u cjelini. Ujedno se nepovratno narušava biološka raznolikost okoliša, • sjeme kontaminirano GMO-om stvara nove vrste virusa i bakterija koji s promijenjenim GMO-om mutiraju i njihov je razvojni lanac nepredvidiv, • svijet bilježi nekoliko potvrđenih incidenata koji dokazuju štetnost GMO-a, • konzumiranjem genetski modificirane hrane postoji mogućnost da se u organizam unesu novi alergeni, • GM organizam s poboljšanim svojstvima mogli bi u prirodi potisnuti nemodificirane organizme iste vrste te tako smanjiti biološku raznolikost, stoga ima druge teško predvidive posljedice na ekosustav.

  11. Zadatak 1. i 2. grupe(za i protiv GMO-a) Za GMO: • početna ideja biotehnološke proizvodnje je stvaranje proizvoda koji su korisni čovječanstvu, • moguće je proizvesti biljke koje bi bile otporne na herbicide, insekticide, što bi dozvolilo pojačanu uporabu ovih sredstava protiv nametnika bez straha da se unište same biljke koje uzgaja. Također bi bilo idealno imati biljke otporne na razne bolesti koje svake godine odnose značajan dio uroda.u budućnosti će se zemljoradnja odvijati u nezamislivim područjima pa su nam zato potrebne biljke s pojačanom otpornošću na visoke temperature, sušu ili slanost tla, • procjenjuje se da će do 2050. svjetsko stanovništvo brojiti 12 milijardi ljudi pa stručnjaci smatraju da bi se primjenom GMO hrane moglo prehraniti toliki broj ljudi, • moguće je postići da biljke proizvode neke hranjive tvari koje inače ne sadrže (npr. “zlatna riža” koja sadrži vitamin A).

  12. Zadatak 1. grupe(odredbe hrvatskog Zakona o genetski modificiranim organizmima) • Zakon je donesen 20. svibnja 2005. godine kojim se uređuje: - postupanje s genetski modificiranim organizmima, - prekogranični prijenos GMO-a, proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, - ograničena uporaba GMO-a, - namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, - stavljanje GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište, - rukovanje, prijevoz i pakiranje GMO-a, - postupanje s otpadom nastalim uporabom GMO-a, - odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a, - tijela nadležna za provedbu Zakona. Hrvatski zakon tolerira neoznačavanje prehrambenih proizvoda koji potječu od GMO-a do granice od 0,9 %. PROTIV– Hrvatska udruga za zaštitu potrošača smatra da bi svi proizvodi koji sadrže GMO, makar u tragovima, trebali biti označeni.

  13. Zadatak 3. grupe (obradili su nekoliko članaka s internet stranice “Protiv GMO-a sada i uvijek”) • Monsanto je multinacionalna korporacija koju zanima samo profit - slučaj rekombiniranog goveđeg hormona rasta rBGH (krave daju 15% više mlijeka) stimulirao je proizvodnju hormona IGF-1 koji je štetan za ljudsko zdravlje, štetan i za krave (deformirana telad, upale papaka i vimena) - Monsanto potkupljuje vladine institucije i sveučilišta (plaća “znanstvena istraživanja” koja potvrđuju da je rBGH bezopasan). • Percy Schmeiser, farmer iz Kanade, sukobio se s Monsantom – sa susjednog polja na kojem je uzgajana GMO repica došao je pelud na njegov posjed uljane repice - Monsanto ga je tužio i sud je nepravedno odlučio da farmer gubi sva prava na vlastito sjeme (postaju vlasništvo M.), sva zarada iz 1998. pripada Monsantu. • Za bolje upoznavanje tehnologije i posljedica korištenja GMO hrane navedena stranica preporuča čitanje knjiga “Sjeme uništenja”, “Sjeme obmane” i “Intelektualni izazov tehnologije uništenja”.

  14. ZAKLJUČAK • Za definitivni zaključak o utjecaju GM na ljudsko zdravlje i okoliš morat ćemo još pričekati. • No, možemo reći: u genetskom modificiranju ne postoji ništa samo po sebi loše, ali GM tehnologiju ne bi trebalo uvoditi bez rigoroznih mjera opreza. GMO uvoditi s OPREZOM!

  15. LITERATURA: • http://walpurga.bloger.hr/post/bioloska-raznolikost/843416.aspx, • http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5488, • http://farmaceut-blog.bloger.hr/post/genetski-modificirani-organizmi-i-hrana/1974164.aspx, • http://www.kneja.hr/files/gmo/GMOHRletak.pdf, • http://www.huzp.hr/letak15.pdf, • http://www.bhmama.org/index.php?option=com_content&view=article&id=279:-najei-5-genetski-modificiranih-proizvoda-&catid=92&Itemid=58, • http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=13169&rnd=, • http://protivgmo.bloger.hr/post/genetski-modificirani-rekombinirani-govedji-hormon-rasta-i-prica-o-tome-kako-je-to-smece-legalizirano-u sadu/1920290.aspx, • http://protivgmo.bloger.hr/post/percy-schmeiser—david-ptotiv-monsanta/1918770.aspx, • http://protivgmo.bloger.hr/post/zasto-je-savez-za-promjene-protiv-predlozenih-izmjena-zakona-o- genetski-modificiranim-organizmima/1916673.aspx.

  16. A POHVALE IDU… • DavoruMiloševiću (5.e), Antoniju Klecinu (5.e) i Borni Milakoviću (6.e) za odličan rad u 2. grupi te Davidu Kertu (6.a) za rad na ovoj PowerPoint prezentaciji.

More Related