1 / 23

KOMPLEMENTARNE PROFESIJE (POLUPROFESIJE) U STOMATOLOŠKOJ ZAŠTITI

KOMPLEMENTARNE PROFESIJE (POLUPROFESIJE) U STOMATOLOŠKOJ ZAŠTITI. STOMATOLOŠKI HIGIJENIČARI, STOMATOLOŠKI ASISTENTI, ZUBNI TEHNIČARI, STOMATOLOŠKE SESTRE. KOMPLEMENTARNE/POTPORNE PROFESIJE U STOMATOLOGIJI (PKS).

eavan
Download Presentation

KOMPLEMENTARNE PROFESIJE (POLUPROFESIJE) U STOMATOLOŠKOJ ZAŠTITI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KOMPLEMENTARNE PROFESIJE (POLUPROFESIJE) U STOMATOLOŠKOJ ZAŠTITI STOMATOLOŠKI HIGIJENIČARI, STOMATOLOŠKI ASISTENTI, ZUBNI TEHNIČARI, STOMATOLOŠKE SESTRE

  2. KOMPLEMENTARNE/POTPORNE PROFESIJE U STOMATOLOGIJI (PKS) • POLUPROFESIJE U STOMATOLOŠKOJ ZAŠTITI SU: STOMATOLOŠKI HIGIJENIČARI, STOMATOLOŠKI ASISTENTI, ZUBNI TEHNIČARI, STOMATOLOŠKE SESTRE • U NEKIM ZEMLJAMA POSTOJE SAMO HIGIJENIČARI ILI SAMO ASISTENTI; U ZEMLJAMA GDJE POSTOJE OBA ZANIMANJA HIGIJENIČARI IMAJU VIŠI STUPANJ AUTONOMIJE I OBRAZOVANJA • UMJESTO TERMINA “POLUPROFESIJE” U STOMATOLOŠKOJ ZAŠTITI RABE SE I DVIJE SINTAGME: (1) ZDRAVSTVENE USLUGE KOJE PODUPIRU STOMATOLOŠKU ZAŠTITU; (2) ZDRAVSTVENA ZANIMANJA VEZANA UZ STOMATOLOŠKU PROFESIJU

  3. HRVATSKA • OSIM STOMATOLOGA U TIMU SU ISKLJUČIVO SESTRE BEZ FORMALNE STOMATOLOŠKE NAOBRAZBE – OBRAZOVANJE UZ RAD (“UZ ZUBARSKU STOLICU”) (60-tih godina 20. st.: stomatolozi, viši zubari, zubari, zubne asistentice s kratkotrajnim strukovnim obrazovanjem)

  4. KOMPLEMENTARNE/POTPORNE PROFESIJE U STOMATOLOGIJI (PKS) (KLINIČKA) AUTONOMIJA • STOMATOLOŠKI HIGIJENIČARI • STOMATOLOŠKI TERAPEUTI (ORTODONTSKI TERAPEUTI) • STOMATOLOŠKE SESTRE AUTONOMIJA • STOMATOLOŠKI TEHNIČARI (TEHNOLOZI) SUPERVIZIJA STOMATOLOGA • STOMATOLOŠKI ASISTENTI (KLINIČKI I ADMINISTRATIVNI POSLOVI) Obrazovne razine: veleučilišta; prvostupnici (BSc); stručni magisteriji; LICENCIJE

  5. STOMATOLOŠKI HIGIJENIČAR NEKE OPĆE KARAKTERISTIKE • U SAD-u to je profesija prema nekim bitnim značajkama (dodiplomska i poslijediplomska sveučilišna naobrazba); • Najviša autonomija među pomažućim profesijama: • Jedna od najbrže rastućih profesija; • Sjajne perspektive za zapošljavanje; • Fleksibilno radno vrijeme (više od polovice zaposlenih radi djelomično radno vrijeme; stomatolozi ih zapošljavaju 2-3 dana tjedno; mogu raditi u više ordinacija). • Snažna profesionalna udruga. • U svijetu je ta profesija zastupljena osobito u: Nizozemskoj (zemlji gdje je i nastala,1978. godine), Norveškoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj, Kanadi, Danskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Australiji itd. • U Velikoj Britaniji koristi se termin stomatološki terapeut.

  6. STOMATOLOŠKI HIGIJENIČARI – POVIJESNI I SOCIJALNI RAZVOJ • PORIJEKLO: POČETAK 20. ST. • NAJVEĆA EKSPANZIJA 1950.-1974. • DALJNJE PROŠIRENJE 1975.-2000. • REGULACIJA I ZAKONSKI OKVIR ISTODOBNO S UTEMELJENJEM PROFESIJE ILI UBRZO NAKON. • PROFESIJA JE GOTOVO ISKLJUČIVO ŽENSKA, POGODNA ZA PART-TIME. • PROFESIJA JE ZA VEĆINU ČLANOVA KANAL SOCIJALNE MOBILNOSTI.

  7. ODLUČIVANJE I SUPERVIZIJA(MODELI PRAKSE) • STOMATOLOG ODLUČUJE O SVIM POSTUPCIMA I PRISUTAN JE DOK HIGIJENIČAR RADI “U USTIMA”. • STOMATOLOG ODLUČUJE O SVIM POSTUPCIMA ALI NE MORA OSOBNO PRISUSTVOVATI IZVOĐENJU. • HIGIJENIČAR I STOMATOLOG SURAĐUJU U ODLUČIVANJU. STOMATOLOG NE MORA PRISUSTVOVATI IZVOĐENJU. • HIGIJENIČAR NEOVISNO ODLUČUJE O USLUGAMA U DOGOVORU S PACIJENTIMA: PREMA POTREBI UPUĆUJE PACIJENTA STOMATOLOGU. (U SVIM MODELIMA RAZLIKE IZMEĐU PRIVATNIH PRAKSI I JAVNOG SEKTORA)

  8. STOMATOLOŠKI HIGIJENIČAR PRIRODA POSLA • uklanja meke i tvrde depozite iz zubi; • podučava pacijente dobroj oralnoj higijeni i pruža preventivnu stomatološku zaštitu; • pregledava zube i zubno meso pacijenata utvrđujući bolest ili abnormalnost; • uklanja zubni kamenac i plak; • izvodi poliranje korijena u parodontnoj terapiji; • vrši dentalno rendgensko snimanje i razvija snimke; • primjenjuje sredstva za prevenciju kaviteta (npr. florid i smolu za pečaćenje fisura); • ponegdje primjenjuju anesteziju, namještaju i rezbare materijale za ispune, stavljaju privremene ispune i parodontne zavoje; • uklanjaju šavove; • glačaju i poliraju metalne restoracije; • iako ne smiju postavljati dijagnoze mogu pripremati kliničke i laboratorijske dijagnostičke testove kako bi ih stomatolozi interpretirali; • ponekad rade zajedno s stomatologom tijekom tretmana (“zajedno uz stomatološki stolac)

  9. STOMATOLOŠKI HIGIJENIČAR OBRAZOVANJE • stomatološki higijeničari moraju imati licenciju (dopuštenje) za rad; • većina obrazovnih programa je na MINIMALNO na razini dvogodišnje više škole što je minimum za zapošljavanje u stomatološkoj ordinaciji; • neki obrazovni programi su na sveučilišnoj razini (četverogodišnja dodiplomska naobrazba); • poslijediplomski magistarski studij za istraživačku, nastavničku i kliničku praksu; • većina programa nudi laboratorijsku, kliničku i predavačku nastavu iz anatomije, fiziologije, kemije, mikrobiologije, farmakologije, radiologije, histologije, parodontologije, patologije, dentalnih materijala, kliničke dentalne higijene, društvenih i bihevioralnih znanosti; • zahtijeva se dobra manualna spretnost – zbog uporabe stomatoloških instrumenata u ustima pacijenata “gdje je malo mjesta za pogrešku”; • učenici koji žele studirati za tu profesiju moraju biti kompetentni u prirodnim znanostima.

  10. STOMATOLOŠKI HIGIJENIČAR

  11. STOMATOLOŠKI HIGIJENIČAR BRITANSKA UDRUGA STOMATOLOŠKIH HIGIJENIČARA (British Dental Hygienists' Association) je nacionalna profesionalna udrugakojoj je zadaća: • Unaprjeđivati izučavanje oralnog zdravlja; • Biti savjetodavno tijelo kome se mogu obraćati svi zainteresirani za pitanja profesije stomatološki higijeničar. • Održava časti i zagovara interese profesije stomatološki higijeničar. • Predstavlja i bdije nad kolektivnim interesima svoga članstva. • Osigurava mogućnosti za daljnje obrazovanje članova nakon postizanja

  12. STOMATOLOŠKI POMOĆNIK (ASISTENT) NEKE OPĆE KARAKTERISTIKE • u zdravstvenim sustavima gdje to zanimanje postoji, perspektive za zapošljavanje su sjajne; • stomatolozi će zapošljavati sve više pomoćnika za obavljanje rutinskih poslova, kako bi se osobno mogli više posvetiti kompliciranijim postupcima i zahvatima; • pomoćnici su stomatologov “drugi par ruku”; • većina pomoćnika znanje stiče kroz posao - iako ih se sve više školuje u posebnim programima za stomatološke pomoćnike u trajanju od prosječno jedne godine; • stomatološki pomoćnici (asistenti) NE SMIJU se brkati sa stomatološkim higijeničarima koji su profesija s licencijom i čije su zadaće u području kliničkih postupaka.

  13. STOMATOLOŠKI POMOĆNIK (ASISTENT) PRIRODA POSLA • Različite zadaće u zaštiti pacijenta, administrativni polovi i laboratorijski poslovi; • Pomažu stomatologu u pregledu i tretmanu pacijenta (“zajedno uz stomatološki stolac”); • Osiguravaju pacijentu ugodan položaj na stolcu, pripremaju ga za tretman i vode zdravstvene kartone; • Dodaju stomatologu instrumente i materijale, sukcijom održavaju pacijentova usta suhima i čistima; • Steriliziraju i dezinficiraju instrumente i opremu, pripremaju instrumentima i upućuju pacijente o postoperativnom tijeku te općoj zaštiti oralnog zdravlja. • Neki pomoćnici pripremaju materijale za otisak i restoraciju, uzimaju rendgenske snimke i razvijaju ih s uputama stomatologa; • Ponekad uklanjaju šavove, primjenjuju površinski anestetik na zubno meso ili sredstva za prevenciju kaviteta, uklanjaju suvišak cementa koji se koristi za ispune, stavlja gumene plahtice na zube; • Pomoćnici koji imaju laboratorijske zadaće izrađuju odljeve zubiju i usta, čiste i poliraju mobilne naprave i izrađuju privremene krunice. • Pomoćnici koji imaju administrativne dužnosti zakazuju i potvrđuju termine, primaju pacijente, vode zdravstvene kartone, šalju račune na naplatu i naručuju stomatološke materijale i sredstva.

  14. STOMATOLOŠKI POMOĆNIK (ASISTENT) OBRAZOVANJE • Većina pomoćnika obrazuje se kroz rad, iako ih sve više završava posebne programe na politehničkim školama ili strukovnim školama nakon završene srednjoškolske naobrazbe (zahtijevaju se prethodna znanja iz biologije, kemije, zdravstvene kulture i administrativnih predmeta te dobra manualna spretnost); • Obrazovni programi uključuju predavačke, laboratorijske i predkliničke predmete koji razvijaju potrebne vještine i daju srodna teorijska znanja; • Praktični iskustvo studenti dobivaju u stomatološkim učilištima, klinikama i stomatološkim administrativnim jedinicama; • Većina obrazovnih programa traje godinu dana, iako ima programa u strukovnim školama koji traju 4-6 mjeseci.

  15. ZUBNI (LABORATORIJSKI) TEHNIČARI PRIRODA POSLA • Izrađuju proteze, krunice, mostove i ortodontske bravice čime se poboljšava izgled i govor pacijenta te sposobnost žvakanja; • Zubni tehničar dizajnira i konstruira navedeno prema nalogu stomatologa, koristeći različite materijale (vosak, plemenite i neplemenite legure, porculan, nehrđajući čelik i plastiku) kako bi se zadovoljile zdravstvene potrebe pacijenta; • Zubni tehničari su rijetko u izravnoj interakciji s pacijentima – oni rade slijedeći detaljne pismene instrukcije stomatologa koristeći otiske pacijentovih zubi ili oralnih mekih tkiva kako bi izveli punu protezu, mobilnu djelomičnu protezu ili fiksni most, krunice ili ortodonske aparate i udlage. • Zubni tehničari koriste sofisticirane instrumente i opremu • Zubni tehničari specijaliziraju se u 4 područja: (a) tehničari-protetičari dizajniraju i izrađuju proteze; (b) tehničari-konzervatori izrađuju krunice i mostove; (c) tehničari-ortodonti izrađuju bravice za korekciju položaja zuba; (d) maksilo-facijalni tehničari rade na bolničkim odjelima za oralnu kirurgiju, onkologiju, opekline i pomažu u rekonstrukciji lica pacijenata koji su povrijeđeni u nesrećama ili od posljedica bolesti;

  16. ZUBNI (LABORATORIJSKI) TEHNIČARI PRIRODA POSLA • Zubni tehničari su rijetko u izravnoj interakciji s pacijentima – oni rade slijedeći detaljne pismene instrukcije stomatologa koristeći otiske pacijentovih zubi iloi oralnih mekih tkiva kako bi izveli punu protezu, mobilnu djelomičnu protezu ili fiksni most, krunice ili ortodonske aparate i udlage. • Zubni tehničari koriste sofisticirane instrumente i opremu.

  17. ZUBNI (LABORATORIJSKI) TEHNIČARI OBRAZOVANJE • Većina zubnih tehničara obrazuje se na dvogodišnjim višim strukovnim i politehničkim školama – nužan je uvjet za upis završena srednja škola. • U posljednje vrijeme obrazovanje zubnih tehničara se sve više vezuje fakultetske ustanove i smatra se da će u budućnosti zubni tehničari biti fakultetski obrazovani profesionalci a njihova profesija komplementarna stomatologiji. • Naobrazba za zubne tehničare je skupa jer zahtjeva veliko kapitalno investiranje u opremu i materijale i omjer nastavnika i studenata mora biti visok kako bi se postigao kvalitetan nadzor.

  18. ZUBNI (LABORATORIJSKI) TEHNIČARI ZAP0ŠLJAVANJE • Većina zubnih tehničara u SAD-u radi u komercijalnim zubnim laboratorijima (s 3-5 zaposlenih), manji ih broj radi u privatnim stomatološkim ambulantama. • Radna mjesta za zubne tehničare postoje još na stomatološkim fakultetima, u bolnicama, u tvrtkama koje proizvode protetske stomatološke materijale; • Zubni tehničari se zapošljavaju i kao nastavnici u odgovarajućim obrazovnim ustanovama.

  19. STOMATOLOŠKA SESTRA PRIRODA POSLA • Stomatološka sestra podrška je stomatologu u svim aspektima stomatološke zaštite pacijenta: priprema instrumente, miješa materijale i osigurava komfor pacijenta; • Zapisuje podatke u zdravstveni karton pacijenta po diktatu stomatologa; • Sređuje ordinaciju i sterilizira instrumente; • U općoj stomatološkoj praksi dogovara termine posjeta, naplaćuje usluge, vrši administrativne poslove. • Može biti zaposlena u ordinacijama opće prakse, bolnicama ili stomatološkim ustanovama.

  20. STOMATOLOŠKA SESTRA • U Novom Zelandu stomatološke sestre su tridesetih godina 20.st. provodile programe stomatološke zaštite za školsku djecu – bilo je to rješenje iz nužde u nedostatku stomatologa. • U tom su poslu bile samostalne u velikoj mjeri te su imale minimalnu superviziju od strane stomatologa. • Bile su osposobljene za pružanje programa stomatološke zaštite za djecu do 13 godina starosti – kroz dvogodišnju specijalističku naobrazbu (fluoridacija, jednostavniji zubni ispuni, zdravstveno prosvjećivanje). • Taj model zaštite i to razdoblje još uvijek su predmet rasprava (od kritike do hvaljenja s različitim argumentima).

  21. STOMATOLOŠKA SESTRA

  22. STOMATOLOŠKA SESTRA OBRAZOVANJE • Suvremeno obrazovanje stomatološke sestre uključuje sljedeće područja/kolegije: • Zdravlje i sigurnost • Kontrola infekcija • Anatomija i fiziologija • Komunikacija • Dentalne bolesti i prevencija • Restoracija I – kaviteti • Uloga stomatoloških sestara • Razvoj znanja i vještina • Hitna stanja u stomatološkoj ordinaciji • Jednakost i različitost • Restoracija II – krunice, mostovi i inlay-i • Restoracija III – mobilne proteze • Ortodoncija • Oralna kirurgija • Radiografija • Edukacija o oralnom zdravlju • Restoracija IV - endodoncija

  23. STOMATOLOŠKA SESTRA • U Velikoj Britaniji stomatološka sestrinska naobrazba može se steći redovnim ili izvanrednim školovanjem (uz rad). • Naobrazba traje godinu ili dvije, ovisno o prirodi obrazovne ustanove (u klinici, na akademskoj instituciji). • Dozvola za rad se stiče nakon položenog državnog ispita i dvije godine staža u punom radnom vremenu.

More Related