1 / 21

Vjetroelektran e

Vjetroelektran e. MATIJA EPPERT N3109. Definicija.

declan-bowen
Download Presentation

Vjetroelektran e

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Vjetroelektrane MATIJA EPPERT N3109

  2. Definicija • Obnovljivi izvor električne energije pokretan snagom vjetra. Sastoji se iz noseće konstrukcije u obliku stupa, vjetroturbine, generatoraelektrične struje te automatske regulacije broja okretaja i napona generatora, eventualno uz priključak na neki sustav akumuliranja energije ili na regionalnu električnu mrežu.

  3. Prednosti vjetroelektrana • Ne troše gorivo, tj. energija vjetra je u uvjetno rečeno "besplatna". • Vjetroelektrane su poželjan oblik alternativnog izvora nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i biološki ne zagađuju okolinu. • Farma vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena suviše jakim vjetrovima.

  4. Nedostaci vjetroelektrana • Povremenost pogona, zavisno o meterološkim karakteristikama područja primjene. Nije rješeno efikasno akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati na elektroenergetski sustav regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidro-akumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana. Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štediti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju.

  5. Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri olujnoj snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što komplicira, dakle i poskupljuje ta rješenja. • Za usklađivanje broja okretaja vjetroturbine sa brojem okretaja ugrađenog generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu.

  6. Troškovi održavanja znaju činiti značajnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, budući da je u slučaju "farme vjetroelektrana" broj uređaja relativno velik, tj. snaga po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva. • Prisutno je izvjesno "estetsko zagađenje" u slučaju tzv. "farmi vjetroturbina", što međutim nema većeg značaja ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno malom prostoru) instalira na nenapučenim prostorima.

  7. Zaključak: • Iz navedenih nedostataka i prednosti proizlazi, da je gradnja vjetroelektrana smislena u područjima sa stalnim i manje-više ujednačenim vjetrom, te za osiguranje manjih količina energije na lokacijama bez priključka na druge izvore energije. Sustavi ("farme") vjetroelektrana trebali bi biti vezani na regionalni elektroenergetski sustav, kome bi elastičnost kapaciteta trebale osigurati priključene hidroelektrane ili energija iz međunarodne razmjene.

  8. Vjetroturbine

  9. Temeljni pojmovi • 1. vitlo • 2. spona za vitlo • 3. lopatica • 4. navoji za regulaciju kuta zakretalopatice (pitch regulacija) • 5. glavčina rotora • 6. glavni navoji • 7. glavna osovina • 8. mijenjacka kutija • 9. diskovi kočnice

  10. 10. spojke • 11. servisna dizalica • 12. generator • 13. meteorološki senzori • 14. ležaj za zakretanje turbine • 15. prsten za zakretanje turbine • 16. toranj • 17. nosiva platforma kučišta • 18. krovna platforma • 19. uljni filter • 20. ventilator generatora • 21. hladnjak ulja

  11. Modeli vjetroturbina

  12. U osnovi, vjetroturbine mogu raditi na dva principa iskorištavanje energije vjetra, pa se zato i osnovna podjela svodi na podjelu prema tim principima. Tako imamo: vjetroturbine koje rade na principu otpornog dijelovanja (drag devices), vjetroturbine koje rade na principu potiska (lift devices) i vjetroturbine koje rade na kombiniranju obaju principa. Vjetroturbine koje rade na principu otpornog dijelovanja imaju manju iskoristivost od vjetrenjača koje rade na principu potiska, zbog toga danas pretežito koriste vjetroturbine koje rade na principu potiska ili koje rade na principu kombiniranja obaju principa.

  13. Teoretski maksimum iskorištavanja energije vjetra – 59,3 %(Betzov koeficijent) • Praktično – turbina iskorištava 25% –45% energije vjetra.

  14. KARAKTERISTICNO TEMELJENJE STUPA VJETROGENERATORA

  15. Vjetroturbine sa vodoravnom (horizontalnom) osi

  16. Vjetroturbine s okomitom (vertikalnom) osi

  17. Vjetroelektrane su imale najbrži rast od svih alternativnih izvora energije na početku 21. stoljeća, kapacitet im se više nego učetverostručio od 2000. do 2006. 81% instalirane snage otpada na SAD i Europu. Procjene su da će do 2010. biti instalirano 160 GW snage vjetroagregata s porastom od 21%godišnje. Krajem 2007. instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu bila je 94,1 GW. Trenutno vjetroelektrane pokrivaju tek 1% svjetskih potreba za električnom energijom, dok u Danskoj ta brojka iznosi 19%, Španjolskoj i Portugalu 9%, Njemačkoj i Irskoj 6% (podaci za 2007.).

  18. Literatura: • http://hr.wikipedia.org • http://www.windpower.org • http://www.eihp.hr • http://www.mojaenergija.hr • http://www.hep.hr • http://powerlab.fsb.hr

More Related