MENADŽMENT U SESTRINSTVU – PROFESIONALNI RAZVOJ

1. MENADŽMENT U SESTRINSTVU – PROFESIONALNI RAZVOJ Suada ŠVRAKIĆ, Ernela Eminagić, Mirsada Marevac, Bahra Neretljak, Suada Mičivoda Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

2. Sadašnje vrijeme ima jednu prednost nad svim ostalim vremenima – ono je naše. Iskoristi ga!!!

3. Izuzetno dinamične i interaktivne promjene i izazovi prate cjelokupni sistem zdravstva, zdravstvene zaštite i zdravstvenih sistema kao i biomedicinsku struku i nauku. Sestrinstvo kao bitan segment multidisciplinarne biomedicinske nauke i struke, te integrisanog sistema zdravstvene zaštite suočava se sa velikim promjenama, ne samo u sadržajnom i funkcionalnom aspektu, već i u organizaciono-upravljačkom smislu.

4. Sestrinstvo kao dinamičan naučni i stručni proces još uvijek nije profilirao model razvoja i diferenciranja, koji bi se temeljio na značajnim elementima: • ljudski resursi – koji uključuju educirane i osposobljene kadrova, spremne da prihvate nove koncepte, ideje, inovacije, te produkciju i kreaciju novih sadržaja, kao i upravljanje i vođenje; • tehnički i materijalni resursi – savremena i relevantna oprema - primjena najnovijih metoda i medicinskih procedura;

5. edukacijski resursi – organizacija i funkcioniranje adekvatnih obrazovnih institucija kako dodiplomske, tako i postdiplomske nastave, te različitih varijanti permanentnog, odnosno, doživotnog obrazovanja; • koncepcijski uslovi/resursi – sveobuhvatno viđenje organizacije kao cijeline i interakcijske relacije manjih, mikrookruženja sa većim – makrookruženjima i društvenom zajednicom kao cijelinom, kao i akademskom zajednicom; • informacijsko-komunikacijski resursi i adekvatne menadžerske strategije.

6. Teorijski, aktuelan je koncept po kojem su medicinske sestre/tehničari istovremeno i menadžeri koji koriste svoje sposobnosti i potencijale kroz proces kontinuiranog učenja za efikasno, kvalitetno i ekonomično funkcioniranje zdravstvene njege, terapije. Njege, ne samo ležećeg bolesnika, već i onog na nivou primarne zdravstvene zaštite (odnosno, preventivno-profilaktičnog segmenta). Dio sestrinskog kadra postaje značajan oslonac u sveukupnom upravljačkom menadžmentu, koji podrazumijeva multidisciplinarni profil tima, sa aktivnim i respektabilnim učešćem u donošenju odluke.

7. Kroz proces obrazovanja za menadžment, sestre se uče kako raditi sistemske analize, snimanti situacije, uraditi procjene i donositi odmjerene odluke, koja će doprinjeti nivou kvalitete zdravstvene zaštite i pružanju medicinske usluge. Na ovaj način medicinska sestra/tehničar je aktivni donosilac odluka u procesu rješavanja problema, koja podržava aktivno i kontinuirano učenje sudjelovanjem u tekućim istraživanjima, prateći recentnu i adekvatnu literaturu i informacijske izvore, uz primjenu novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

8. Na svim nivoima obrazovanja/školovanja medicinskih sestara/tehničara uključeni su sadržaji i materijal koji se odnose na proces upravljanja, ali se stvarni raskorak javlja u kliničkoj praksi gdje ovakav pristup obično nije podržan. Izazov "novog" vremena za medicinske sestre/tehničare se upravo sastoji u podržavanju i razvijanju liderstva i njegovoj praktičnoj primjeni u svakodnevnom sistemu zdravstva, kao i kontinuiranoj edukaciji.

9. POZNAVANJE SISTEMA VRIJEDNOSTI Zdravstvena zaštita pruža se korisnicima usluge unutar složenog sistema vrijednosti različitih religija, rasa, političkih i nacionalnih opredjeljenja. Osnovna vrijednost je čovjekoljublje: pružiti najbolju moguću njegu svakom pojedincu. To je vrijednost fundamentalno suprotna tržišnim zakonitostima.Tržištem vlada natjecanje, zakon stvaranja profita, a iznad svega zakon preživljavanja, odnosno jačeg. Stoga, tržište ima svoj sistem vrijednosti i poslovne etike, koji se ne mogu doslovno primjeniti u zdravstvu. U zdravstvu je bolesnik na prvom mjestu. Svijest doktora i zdravstvenih radnika je tako kondicionirana kroz njihovu edukaciju i pripravnički staž.

10. Zdravstveni menadžer mora o tome voditi računa pri upravljanju ljudskim resursima. Zdravstveni radnici nastoje u svojim profesionalnim životoma dostići najviše akademske standarde. To je njihov životni cilj.Osim toga, priroda posla ih prisiljava da stalno donose odluke o nečemu: o bolesnikovoj dijagnozi, o liječenju, o njezi....

11. ORGANIZACIJSKA KULTURA U zdravstvenim organizacijama, posebno u bolnicama, klinikama, evidentna je određena organizacijska kultura, inače karakteristična za vojne organizacije. Postoji određena hijerarhijska ljestvica, koja se osniva na bazi iskustva i akademskog znanja. Na vrhu su ljestvice doktori, pa sestre, pa ostali zaposlenici. Naravno da se kultura i osjećaj pripadnosti s vremenom mijenjaju na bolje ili gore, ali specifična kultura postoji i važno ju je poznavati za uspješan i efikasan menadžment.

12. “U modernom životu organizacije sigurne su samo stalne promjene!”

13. Promjene koje donosi reforma zdravstva rezultiraju potrebom da, u sistemu u kojem 50 % zdravstvenih radnika čine sestre/tehničari, budu prisutni sestrinski stručnjaci koji će posjedovati izvrsna znanja i vještine u rukovođenju istim. Kao posljedica razvoja zemlje u tranziciji nameće se i potreba mijenjanja dosadašnje organizacije zdravstvene njege u sistemu zdravstva u Bosni i Hercegovini.

14. Sam napredak postaje kompleksniji, potreba za kontinuiranom edukacijom i cjeloživotnim obrazovanjem nužna, a sofisticiranijom organizacijom procesa rada zahtijeva se drukčiji pristup modelu i curriculumu školovanja. Promjene koje slijede i koje su nužne zbog samog napretka društva, sestrinstvo može preživjeti samo ako one, između ostaloga, budu prepoznate i od strane samih sestara. Takvo viđenje sestrinstva prisutno je u svijetu kao tradicija, dok se kod nas tek razvija i usvaja.

15. Sestrinska njega direktno utiče: - na zaštitu i unapređenje zdravlja stanovništva u cjelini, povećanje očekivanog trajanja života i smanjenjasmrtnosti, osiguravanje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja i poboljšanje kvalitete života i funkcionalne sposobnosti. Načela na kojima se provodi sestrinska njega trebaju se temeljiti na sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite i cjelovitog pristupa na svim razinama zdravstvene zaštite.

16. Stalnim i sistemskim radom sa stanovništvom može se uticati na smanjenje broja invalidnih osoba, smanjenje broja komplikacija kod hroničnih nezaraznih bolesti, smanjenje broja ovisnika i njihovu rehabilitaciju, i posebno na očuvanje zdravlja i mobilnosti starije populacije. U dobroj saradnji sa socijalnim službama i lokalnom samoupravom mogu značajno uticati na životne navike iz kojih proizlaze rizična ponašanja i rano uočavanje pojava hroničnih bolesti. Kontinuiranim djelovanjem u zajednici mogu uticati na rano otkrivanje malignih bolesti podukom stanovništva o ranim znakovima bolesti.

17. Dobrom organizacijom provođenja zdravstvene njege u bolnicama koja se uvijek temelji na dobro obrazovanoj i kompetentnoj medicinskoj sestri može se bitno uticati na uspješnost sveukupnog liječenja koje ima stručne i financijske učinke. Kako medicinska sestra u bolničkoj njezi izvršava više od 80% svih postupaka koje se provode u 24 sata, njezin uticaj na ukupno zbrinjavanje proporcionalan je njezinom udjelu u njezi.

18. Treba naglasiti da je stručnost medicinske sestre ovdje najvažnija, zatim slijede jednako važni i drugi elementi: dovoljan broj medicinskih sestara i njihova odgovarajuća raspoređenost  temeljena na promjenjivim potrebama, kvalitetna oprema i pribor za provođenje zdravstvene njege i uvjeti prostora.

19. Treba naglasiti da se posebna pozornost mora obratiti, na trajnu i kvalitetne edukacije, odgovorne medicinske sestre od odjela do najviše razine.

20. Školovanjem se dobivaju znanja, vještine, prava, obaveze, pozicija i vrlo važan stav prema profesiji. Samo imajući sve spomenute kvalitete, osoba je u stanju pridonijeti napretku struke i društva. Standardizacijom školovanja i sestrinske prakse, te evidentiranjem sestrinskog rada nužne su promjene kojima se može nastupiti na europskom tržištu. Bez toga naš rad i dalje neće biti prepoznat u cijeloj Europi i šire. Uvođenjem protokola i standarda zdravstvene njege pacijentu se omogućuje adekvatna zdravstvena njega.

21. Znanja koja se očekuju od studija menadžmenta u sestrinstvu uključuju prvenstveno sposobnost implementiranja projekata u praksu. Isto tako, sposobnost primjene edukativnih principa koji će rezultirati napretkom i identificirati važne procese u razvojnom programu i svim modelima menadžmenta kao što su strategija, sredstva, ljudi i profesionalna mreža. Za provođenje gore navedenog modela sestrinskog menadžmenta potrebna su znanja koja bi ovaj studij trebao pružiti u razumijevanju kompleksnosti koncepta, faktora koji utiču na njega i ujedno povezanost između njih.

22. Današnje rapidne promjene u sistemu zdravstva nezaobilazno se reflektiraju na sestrinstvo kojem nedostaje model razvoja koji se u osnovi temelji na već navedenim slijedećim uslovima:tehnički uslovi, ljudski usloviikonceptualni uslovi.

23. Sve pada u vodu ako se u našem zdravstvu, do savršenstva, ne razvije vještina komunikacije između zdravstvenih radnika kojom će se osigurati pravodobno djelovanje. Od iznimne je važnosti kontinuirana komunikacija  između radnika primarne zdravstvene zaštite, kao i između radnika primarne i bolničke njege, a sve za krajnju dobrobit pacijenta/klijenta.

24. Također, potrebno je razviti raspon kontrole u sestrinskom menadžmentu koji će obuhvatiti slijedeće profile: profil pacijenta, program zdravstvene njege, teritorijalnu različitost,profil menadžera, profilzaposlenih u sistemu, faktore koji povezuju struku, sistempodrške, faktore organizacije i okoline.

25. Raspon djelovanja sestre menadžera • Karakteristike pacijenta, kao što su dob, bolest, razina, kompleksnost i trajanje potrebe za zdravstvenom njegom utiču na raspon djelovanja sestre menadžera. • Sestra menadžer u jedinici intenzivne njege može predvidjeti manji raspon kontrole jer je pacijentova razina brige za zdravljem visoka, brzina donošenja odluka velika, sam proces rada zahtijeva bolju koordinaciju i izmjena broja pacijenata na odjelu je velika. • S druge strane, rad na odjelu sa rodiljama zahtjeva veći raspon kontrole jer nisu u tolikoj mjeri prisutni prije spomenuti faktori koji utiču na odluku.

26. Vještine, iskustvo i znanje sestre menadžera najviše utiče na njezinu sposobnost upravljanja. Većina sistema prakticira da sestra menadžer ima znanja i vještine i iz struke i iz menadžmenta. U nedostatku znanja iz bilo kojeg područja raspon kontrole za koju je zadužen biti će ograničen.

27. Važan faktor u krajnjoj ocjeni kvalitete usluge je i različitost osoblja prisutnih u procesu rada u pružanju zdravstvene njege, njihova razina usvojenih znanja i vještina, te kompetencije koje imaju. Određena razina edukacija zahtijeva i određenu razinu nadzora. Slabije obrazovano osoblje ne preferira nadzor, za razliku od vrlo educiranih djelatnika koji u određenoj mjeri u nadzoru i sudjeluju. Najčešće, sestra menadžer organizira servise koji omogućuju zdravstvenu njegu, osoblje, financije, informacije i okruženje. Više vremena provodi organizirajući posao nego nadgledajući ga i evaluirajući učinjeno. Najmanje vremena provodi revidirajući programe i budžet i koordinirajući aktivnostima različitih ureda.

28. Broj sistem podrške koji su na raspolaganju nezaobilazno utiču na postojanje jedinica koje pružaju zdravstvenu njegu. Njih sestra menadžer uključuje u proces i sistem pružanja usluge pacijentu /korisniku.

29. Organizacijski faktori kao što su veličina i kompleksnost određuju potrebe za brojem rukovodioca zdravstvene njege. Važna je i menadžmentska filozofija same zdravstvene ustanove, ali i sposobnost prilagodbe postojećeg plana u razvoju i širenju organizacije. Zdravstveni sistem je otvoren sistem. Utiče, a i sam je pod uticajem različitih vanjskih faktora – socijalnih, političkih, ekonomskih i tehnoloških. Ako organizacija funkcionira u okolini podložnoj promjenama, raspon kontrole se smanjuje.

30. Dakle, može se zaključiti da su raspon kontrole i osoblje koje ima sestra menadžer na raspolaganju važni koncepti menadžmenta u sestrinstvu. Raspon kontrole određuju financije, osoblje i kvaliteta primijenjene zdravstvene njege. Ako dođe do promjene i jednog od gore navedenih faktora ostali se nužno prilagođavaju. Sestre su najveći "pogon" u sistemu zdravstva i odluka o rasponu kontrole u zdravstvenoj njezi neophodna je za funkcioniranje sistema.

31. Vrlo je rijetka situacija u praksi da sestre dobiju priliku da imaju operativne, finansijske i upravljačke vještine koje su neophodne za njihov uspjeh i uspjeh ustanove u kojoj rade. Koliko je bitno da sestra stekne ove konkretne i pragmatične vještine postoji također i delikanti dio uloge sestre menadžera, da izbalansira tenzije između kvaliteta i troškova, da se nosi sa pritiscima razne vrste svaki dan, da pruži individualiziranu i suosjećajnu njegu konstantno na najefikasniji i efektniji mogući način.

32. Konačni cilj menadžmenta u sestrinstvu jeste razvoj efikasne i progresivne sestre menadžera.

33. Sestra menadžer vodi računa o više aspekta, koje ovdje ponavljamo, odnosno naglašavamo: • balansira veliki dio pritiska sa kojim se suočava svaki dan: izazovi u pogledu finanasija, komunicira sa različitim stranama, rješava pitanje nedostatka osoblja i nalazi, naravno, vremena da pruži izvrsnu njegu pacijentima, • postavlja se kao centar organizacije i nose veliko priznanje, poštovanje i uspjeh u karijeri, • one su samopouzdane u svojoj ulozi, • povećavaju produktivnost osoblja.

34. Zdravstveni menadžment je suočen sa stalnim pritiskom zdravstvenih reformi i pronalaženju dodatnih izvora za usklađenje razvoja prema potrebama bolesnika.

35. DO NEKOG SKOROG VIĐENJA, HVALA