1 / 18

Raspad srpskog carstva i prodor Turaka Osmanlija

Raspad srpskog carstva i prodor Turaka Osmanlija. Turci-nova sila na Balkanu. Posle velike najezde Mongola 1241.god. došlo je do velike promene u centralnoj Aziji Država Turaka Seldžuka izgubila je nezavisnost U Maloj Aziji su tokom druge polovine 13.veka obrazovane brojne nezavisne države

chelsa
Download Presentation

Raspad srpskog carstva i prodor Turaka Osmanlija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Raspad srpskog carstva i prodor Turaka Osmanlija

  2. Turci-nova sila na Balkanu • Posle velike najezde Mongola 1241.god. došlo je do velike promene u centralnoj Aziji • Država Turaka Seldžuka izgubila je nezavisnost • U Maloj Aziji su tokom druge polovine 13.veka obrazovane brojne nezavisne države • Jedan od vodja Osman okupio je turska plemena u Maloj Aziji i osnovao novu državu

  3. Osman (1281-1326)

  4. Osmanlije su bile prisutne još od sredine 14.veka kao plaćenici u vizantijskim gradjanskim ratovima (bitka kod Didimotike 1352.god.) • Dve godine kasnije, 1354.god., Turci se kog Galipolja naseljavaju na teritoriju Evrope • Ubrzo Turci osvajaju Trakiju • Oni su imali dve prestonice:maloazijsku u gradu Bursi i evropsku u Jedrenu

  5. Kraj srpskog carstva • Balkansko poluostrvo je postalo plodno tlo za tursku invaziju, koja je usledila krajem 14.veka • Ubrzo nakon smrti cara Dušana dolazi do unutrašnjeg raspada srpskog carstva • Dušana je na prestolu nasledio sin Uroš, poznat u srpskoj tradiciji kao “Nejaki”

  6. Uroš Nejaki (1337-1371)

  7. Prve su se iz srpskog carstva izdvojile grčke oblasti: Epir i Tesalija, u kojima je zavladao Dušanov polubrat Simeon Paleolog, koji se takodje proglasio za cara • Uroš je, uz pomoć majke, uspeo da sačuva presto, ali se srpsko carstvo podelilo na dva dela i praktično prestalo da postoji

  8. Krupni velikaši su počeli da vode potpuno samostalnu politiku; oni se nazivaju oblasnim gospodarima • 60-tih godina vodeću ulogu preuzela su braća Mrnjavčević: Vukašin i Uglješa • 1365.god. Vukašin je postao kralj i Urošev savladar, dok je njegov sin Marko postao mladi kralj. Njegova prestonica bila je u gradu Prilepu • Iste godine njegov brat Uglješa dobija titulu despota i od carice Jelene preuzima vlast u Seru

  9. Kralj Vukašin Mrnjavčević (?-1371)

  10. Teritorije Mrnjavčevića obuhvatale su najveći deo Kosova, Makedonije i severne Grčke • Knez Vojislav Vojinović bio je gospodar velikih teritorija; od planine Rudnik i Kosova do Jadranskog mora • Njega je na njegovim teritorijama nasledio njegov sinovac Nikola Altomanović • U Zeti su se osamostalila braća Balšić, koji su osvojili gradove Budvu, Bar, Ulcinj, u Albaniji Drač

  11. Osvajanjem Trakije, Turci su se približili posedima Mrnjavčevića • Braća Mrnjavčevići su odlučili da samostalno napadnu, ne čekajući turski napad; na njihov poziv nisu se odazvali drugi srpski feudalci pa ni Vizantija, koja je takodje bila neposredno ugrožena, iako je despot Jovan Uglješa priznao vlast Carigradske patrijaršije

  12. Bitka se odigrala na reci Marici, nedaleko od Jedrena, 26.septembra 1371.god. • Srpska vojska je doživela težak poraz, a oba brata Mrnjavčević su poginula • Posledice ove bitke bile su dalekosežne • Oblast despota Jovana Uglješe je nestala, a grad Ser osvojila je Vizantija • Oblast kralja Vukašina nasledio je sin Marko, koji je postao turski vazal • Vrhovnu tursku vlast priznala je i Vizantija • Braća Balšići su osvojili Prizren i Peć, a najveći deo Kosova dospeo je pod vlast Vuka Brankovića

  13. Ubrzo nakon bitke na Marici umro je car Uroš (krajem 1371.god.), čime se ugasila loza Nemanjića • U novoj raspodeli moći, kao najmoćniji feudalac pojavljuje se knez Lazar Hrebeljanović • On je 70-tih godina 14.veka stvorio veliku teritoriju, od Kosova do Dunava, sa rudnicima Rudnikom i Novim Brdom • Njegova prestonica bila je grad Kruševac • Država kneza Lazara poznata je kao Moravska Srbija

  14. Uspeh njegove vladavine ogledao se i u podršci crkve, koju je stekao posredovanjem u izmirenju Srpske i Carigradske patrijaršije • Podigao je veliki broj crkava i manastira, od kojih su najznačajnije Ravanica i crkva Sv.Stefana u Kruševcu (Lazarica) • Zajedno sa bosanskim banom Tvrtkom porazio je Nikolu Altomanovića i podelio njegove teritorije

  15. Knez Lazar Hrebeljanović (1329-1389)

  16. Država kneza Lazara našla se na udaru Turaka • 1388.god. turski odredi poraženi su u bici kod Bileće • Turski sultan Murat I se pripremio za odlučujući napad na Moravsku Srbiju • Do odlučujuće bitke došlo je 28.juna 1389.god. na Kosovu, nedaleko od Prištine

  17. U vojsci kneza Lazara nalazili su se i Vuk Branković, kao i odred bosanske vojske na čelu sa Vlatkom Vukovićem • U bici su poginula oba vladara, kao i mnogo srpske vlastele, srpska vojska je poražena • Kneginja Milica sa sinovima Stefanom i Vukom morala je da prizna vrhovnu vlast sultana Bajazita • Vodeći srpski oblasni gospodar posle Kosovske bitke postao je Vuk Branković, koji je jedini još pružao otpor Turcima

More Related