1 / 26

Pravci razvoja projektovanja IS

Pravci razvoja projektovanja IS. ITERATIVNO – INKREMENTALNI RAZVOJ. Objektno-orijentisani pristupi kao osnovnu paradigmu imaju iterativno-inkrementalni razvoj: “PLANIRAJ MALO, ANALIZIRAJ MALO, PROJEKTUJ MALO, IMPLEMENTIRAJ MALO!”

chad
Download Presentation

Pravci razvoja projektovanja IS

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pravci razvoja projektovanja IS

  2. ITERATIVNO – INKREMENTALNI RAZVOJ Objektno-orijentisani pristupi kao osnovnu paradigmu imaju iterativno-inkrementalni razvoj: “PLANIRAJ MALO, ANALIZIRAJ MALO, PROJEKTUJ MALO, IMPLEMENTIRAJ MALO!” Višestruko se ponavlja životni ciklus, pri čemu rezultat svake iteracije predstavlja jedan relativno mali, po pravilu korisniku značajan, deo projekta (inkrement). KRITERIJUM: Dva do tri meseca razvoja za jedan inkrement

  3. UMLUnified Modeling Language – Jedinstveni jezik modelovanja Jezik za vizuelizaciju, specifikaciju, konstruisanje i dokumentovanje sistema • U čemu se ogleda jedinstvenost? • Kombinovanje koncepata ranije korišćenih metoda; • Isti koncepti i oznake mogu se koristiti u bilo kojoj fazi razvoja sistema; • Može se na jedistven način primenjivati u različitim vrstama aplikacija: poslovnim, inženjerskim, aplikacijama u realnom vremenu

  4. ASPEKTI MODELA U UML-U Za svaki aspekt daje se statički i dinamički opis sistema ASPEKT ASPEKT IMPLEMENTACIJE PROJEKTOVANJA ASPEKT SLUČAJEVA KORIŠĆENJA ASPEKT ASPEKT PROCESA RAZMEŠTANJA

  5. ASPEKT PROJEKTOVANJA • Aspekt projektovanja predstavlja realizaciju sistema u "objektnom prostoru stanja". • Statički opis ovoga aspekta daje se preko Dijagrama klasa i Dijagrama objekata. • Dinamički opis se daje preko Dijagrama interakcija, Dijagrama promene stanja i Dijagrama aktivnosti.

  6. ASPEKT IMPLEMENTACIJE • Aspekt implementacije predstavlja komponente i fajlove preko kojih se sistem fizički ostvaruje. • Statički opis ovoga aspekta daje se preko Dijagrama komponenti. • Dinamički opis se daje preko Dijagrama interakcija, Dijagrama promene stanja i Dijagrama aktivnosti.

  7. Aspekt procesa opisuje način odvijanja procesa u sistemu, "niti" procesa, konkurentnost i sinhronizacija. Koriste se isti dijagrami kao i u aspektu projektovanja i za statički i za dinamički opis, a najviše dijagrami aktivnosti ASPEKT PROCESA

  8. ASPEKT RAZMEŠTANJA • Aspekt razmeštanja predstavlja topologiju sistema, računarsko-komunikacionu mrežu. Pokazuje se kako su u ovoj mreži razmeštene komponente koje pretstavljaju fizičku realizaciju sistema • Dijagrami razmeštaja se koriste za statički opis. • Dinamički opis se daje preko Dijagrama interakcija, Dijagrama promene stanja i Dijagrama aktivnosti.

  9. ASPEKT SLUČAJEVA KORIŠĆENJA • Opisuje se ponašanje sistema sa tačke gledišta korisnika prvenstveno, a koristi se u analizi i testiranju. Predstavlja funkcionalnu specifikaciju sistema. • Statički opis ovoga aspekta daje se preko Dijagrama slučajeva korišćenja, a dinamički, prvenstveno tekstualno, a zatim i preko Dijagrama interakcija, Dijagrama promene stanja ili Dijagrama aktivnosti.

  10. MODEL SLUČAJEVA KORIŠĆENJA • Pod terminom “slučaj korišćenja” podrazumeva se jedan specifičan način korišćenja IS, jedna “atomska” funkcija IS. Preko “slučaja korišćenja” opisuje se interkcija nekog objekta van sistema sa samim IS. Skup “slučajeva korišćenja” predstavlja sve pretpostavljene načine korišćenja sistema. • Model slučajeva korišćenja je graf sa dve vrste čvorova: čvorovima koji predstavljaju aktere i čvorovima koji predstavljaju slučajeve korišćenja. Akter je objekat van sistema koji predstavlja tip (vrstu) korisnika. Akter može biti korisnik (čovek) ili neki drugi sistem. Treba praviti razliku između korisnika i aktera. Korisnik je čovek koji koristi sistem, dok je akter specifična uloga koju korisnik ima u komunikaciji sa sistemom.

  11. OPŠTI MODEL SLUČAJEVA KORIŠĆENJA Direktna komunikacija između dva aktera i dva konkretna slučaja korišćenja (sa kojima komuniciraju akteri) se ne može predstaviti na modelu (grafu). Međutim, moguće je definisati asocijaciju između klasa slučajeva korišćenja i klasa aktera (apstraktni akteri i apstrakti slučajevi korišćenja), da bi se jednostavnije prikazao neki složeni model.

  12. PRIMER SLUČAJA KORIŠĆENJA BANKOVNI AUTOMAT Podizanje novca Komitent Ulaganje Računar banke Prenos Operater Administracija

  13. SLUČAJEVI KORIŠĆENJA- DIJAGRAM SAMOPOSLUGA Kupac Kasir Prodaja Logovanje Menadžer Vraćanje artikala Pokretanje kasa

  14. SLUČAJEVI KORIŠĆENJA - VEZE Upravljanje <<extend>> Prodaja zalihama <<include> <<include>> > Registrovanje Plaćanje artikala Plaćanje u Plaćanje gotovom katicom

  15. SISTEMSKI DIJAGRAM SEKVENCI ZA SLUČAJ KORIŠĆENJA “PRODAJA” Strukturirani tekst za opis slučaja korišćenja

  16. KONCEPTUALNI MODEL – DIJAGRAM KLASA

  17. Dijagram kolaboracije

  18. KONAČNI DIJAGRAM KLASA

  19. FIZIČKI POGLED

  20. IMPLEMENTACIJA- TROSLOJNA ARHITEKTURA KLIJENT • korisnički interfejs (Prezentacioni sloj) POSLOVNI SLOJ • aplikaciona logika APLIKACIONI SERVER • upravljanje podacima IZVORI PODATAKA

  21. KARAKTERISTIKE TROSLOJNE ARHITEKTURE • U troslojnom generičkom modelu jasno se odvaja upravljanje podacima, aplikaciona logika i korisnički interfejs. • Prilagodljivost brzim promenema, kako u korisničkom (poslovnom), tako i u implementacionom (tehnološkom) okruženju. • Suštinu ove arhitekture odražava srednji sloj koji se različito naziva: aplikacioni server, transakcioni server, server komponenti, server poslovnih pravila, čime se posebno ističe neka funkcionalnost ovoga sloja.

  22. IMPLEMENTACIJA- TROSLOJNA ARHITEKTURA • jasno se odvaja upravljanje podacima, aplikaciona logika i korisnički interfejs. • prilagodljivost brzim promenema, u poslovnom i implementacionom okruženju • omogućava i transparentno povezivanje korisničkihaplikacija sa različitim izvorima podaka na raznim platformama, a ne samo sa jednim serverom bazepodataka. • koncept distribuiranih softverskih komponenti (CORBA, DCOM, Java Beans) omogućava da se i komponente srednjeg sloja distribuiraju • troslojna arhitektura je generička za višeslojne arhitekture koje postaju opšteprihvaćeni standard. U njima se različite funkcije srednjeg sloja (“middleware) raslojavaju, da bi se preko većeg broja slojeva, odnosno većeg stepena indirekcije, omogućila veća modularnost, heterogenost i elastičnost sistema

  23. Reinženjering Razvoj Upravljanje međusobno povezanim i međusobno zavisnim poslovnim procesima ("process centered management approach") je osnova uspešnog funkcionisanja bilo koje organizacije Upravljanje ..... poslovnih informacionih kvalitetom procesa sistema Modeli (poslovnih) procesa Standardi i modeliranje

  24. Poslovni proces (PP) je sekvenca (nit) aktivnosti kojima se ostvaruje neki cilj sistema ili zadovoljava zahtev korisnika usluga ili rukovodstva sistema. • Praćenje realizacije nekog ugovora, • Praćenje realizacije narudžbenice kupca, • Sprovođenje nekog upravnog postupka i slično. ODNOS POSLOVNIH PROCESA I POSLOVNIH FUNKCIJA

  25. ZAKLJUČAK – U KOJOJ SMO SITUACIJI DANAS? • STANDARDIZACIJA I FORMALIZACIJA RAZVOJA SOFTVERA (IS) • ZA KONVENCIONALNE METODE KARAKTERISTIČNO JE USVAJANJE TZV “DRŽAVNIH STANDARDA: • IDEF0X (BPwin) I IDEF1X(Erwin) pojedinih američkih ministarstava • SAADT – u Engleskoj • EUROMETHOD – Evropska zajednica • ……….

  26. ZAKLJUČAK – U KOJOJ SMO SITUACIJI DANAS? • OBJEKTNO-ORIJENTISANI PRISTUP • JEDINSTVENI JEZIK MODELIRANJA (UML) • JEDINSTVENI PROCES RAZVOJA

More Related