1 / 30

Prof.dr . Adila Pašalić Kreso

Školska biblioteka-centar znanja Projekt : ŠKOLSKE BIBLIOTEKE KAO MJESTO RAZVIJANJA DEMOKRATSKOG DRUŠTVA JAČANJEM INFORMACIJSKE PISMENOSTI I CJELOŽIVOTNOG UČENJA. Prof.dr . Adila Pašalić Kreso. Moje i vaše zanimanje za školsku biblioteku.

bowen
Download Presentation

Prof.dr . Adila Pašalić Kreso

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Školskabiblioteka-centarznanjaProjekt: ŠKOLSKE BIBLIOTEKE KAO MJESTO RAZVIJANJA DEMOKRATSKOG DRUŠTVA JAČANJEM INFORMACIJSKE PISMENOSTI I CJELOŽIVOTNOG UČENJA Prof.dr. AdilaPašalićKreso

  2. Mojeivašezanimanjezaškolskubiblioteku • Nisambibliotekar, alikaonekokoproučavainternacionalnakretanja u obrazovanjupovremeno imam potrebu da sanašimposlenicima u obrazovanjupodjelim one temeionapitanjakoja se nalaze u žižipedagoškihiškolskihinteresovanja. • Kadsteposljednji put razmišljali o položajubiblioteke u vašojškoliiliopćenito u našemdruštu. • Mnogo toga vas tišti, alistevjerovatnozaključilida školaimaivažnijihproblema. Školska biblioteka - centar znanja

  3. Školskabiblioteka u fokusumeđunarodnihorganizacija • Zaštosudanas u posebnomfokusuškolskebiblioteke? • One zapravonisunitrebalebitipotisnuteizcentralnogmjesta, a UNESCO MANIFEST zaškolskebiblioteke/knjižnice (2000) ih je učiniocentralnomtemomibrigomgotovosvakeobrazovneustanove u Evropi, a svakakoi u brojnimzemljamasvijeta. • UNESCO Manifest se vezujeza EFA ili “Obrazovanjezasve” inasamompočetkunaglašava: “Školskabiblioteka/knjižnicapružaobavijestiispoznajezauspješnouključivanje u savremenodruštvokoje se temeljinaznanjuiinformacijama. Školskabiblioteka/knjižnicaomogućujeučenicimastjecanjevještinazacjeložţivotnoučenje, razvijanjihovumaštuipomažeim da postanuodgovornigrađani.” Školska biblioteka - centar znanja

  4. Obiljeinformacija • Čovjekdanašnjice je okružennevjerovatnimobimominformacija, kakveljudskacivilizacijadosadniježabilježila. • Čovjekdanas, zahvaljujućilakoćiuspostavljanjakomunikacija, dolazi do informacijakojesučestobeznačajneilisasvimnepotrebne, a sve one opterećujunjegovasaznanjaizamagljujudostupnostpotrebniminformacijamaipravimznanjima. • Posebnosumladibombardovaniobiljeminformacijakojesučesto, uimeatraktivnosti, poluistinite, iskonstruiraneilisasvimneistinite. Školska biblioteka - centar znanja

  5. Kontraznanje • Britanskiautor Damian Thompson u svojojknjiziKontraznanjetvrdi da se u 21 stoljećunevjerovatnombrzinomširipandemijalakovjernosti. I to ona ne nalazipobornikesamomeđupripadnicimaniže-obrazovanihimarginaliziranihdruštvenihskupinanego se širizapanjujućombrzinomnasveslojevedruštva. • Živimo u vremenu, kaže on, u kojemraspolažemodosadnajpouzdanijimmetodamaocjenjivanjaistinitostiilineistinitostiznanstvenihipovijesnihtvrdnji, a nadrugojstranisvjedocismosilnoginaglogporastapopularnostitvrdnjikoje ne moguizdržatininajjednostavnijuempirijskuprovjeru. • Suštinakontraznanja se upravokrije u tome – tvrditi da je znanjeonoštozapravonijeznanje. Pogrešnetvrdnjeizloupotrebe u materijalnomsvijetumogu se relativnolakoosporiti, ali je problem kada se radi o “činjenicamaiznematerijalnog” svijeta. Savremenanauka, IT omogućilesunamneograničenpristupčinjenicama od kojihmnogemogubitilažneipatvorene. I madasunašemetodeitehnikezaprocjenjivanjeidokazivanjerazvijenijenegoikad, pseudoznanjeilikontraznanje ne samo da uspjevazavaratijavnost, onouspjeva da uzdrmaintelektualnestandarde u brojnimstrukamaidisciplinama. Školska biblioteka - centar znanja

  6. Gotovosvakavelikadruštvenapromjena u posljednjihtridesetakgodinapovećala je količinupseudoznanjaikontraznanja (11. septembar 2001; Cunami; AIDS; Nadriljekarstvo). • Michael Shermer u svojojknjizi: Zaštoljudivjeruju u ćaknutestvarismatra da je to zatoštočovjekdanasteškorazlikujenaučno od nenaučnog, historiju od pseudohistorijeirazum od nerazuma. • NajvećaprijetnjaInterneta je upravo od širenjaneznanjaikontraznanja, a da bismoznalikako da se zaštitimo od toga moramoučiti. Današnjimladiljudi ne mogurazlikovativjerodostojnevijesti od objektivnihistručnihizvjestilaca od onogaštopročitajuna “smućkajpaprolij.blogspot.com”-u. Zanjih je svakiinternetskiprilog je jošjednaverzijaistine; svakafikcijajošjednadimenzijačinjenica. • O ovimisličnimpitanjimapisalisuibrojnidrugiautorikaonpr. Francis Wheen: Kakosuprodavačimaglezavladalisvijetom? Školska biblioteka - centar znanja

  7. Teško je predvidjetibudućetokoveinternetskogpseudoznanja. Ono što se zasadazna je da se peudoznanjepokazaloiznenađujućeranjivonanapadebraniteljaempirijskeistine. • Teškoda možemoučinitinešto da bismozaustavilikolanjekontraznanjaInternetom. Razumniljudinajčešće ne vjeruju u onošto se protividokazimadobivenimputemnjihovihčula. • Trebali se savremeničovjekodrećiInterneta. Ne svakako ne! Naprotivnikako ne! Ako se sjetimogenezeljudskecivilizacijevezanezapismenosttulakoprepoznajemo tri revolucionarnepromjene. • Prva, je u otkrivanjusimbolikeslovaiosvajanjepismenosti. To je prvoizvanorganskoodlaganjeljudskememorijeinjenoneminovnopovećavanjeienormnoprodužavanjetrajanjezabilježenememorije. Drugarevolucija je otkrićeGutenbergoveštamparije, pored izvanorganskogodlaganjaljudskogpamćenja, emocijaistramljenja, produžavanjatrajanjejavlja se imogućnostenormnogumnožavanjazabilježenememorije, prevođenjanamnogejezikeidistribuiranje u svedijelovesvijeta. • Trećucivilizacijskurevolucijuoznačava Internet koji pored svihranijenavedenihvrijednosti (odlaganje, povećavanjetrajanja, umnožavanjeitd.) preraduinformacija, sistematiziranje, klasificiranje, obradupremazajedničkomimeniteljui sl. iomogućavatrenutniprenosinformacija u svakikutaknašeplanete. Školska biblioteka - centar znanja

  8. Društvoznanja • Akovjerujemo u društvoznanjaonda bi znanjetrebalopredstavljatijednu od najvećihvrednotamodernogdruštva. Međutimprotivrječnostalnomnaglašavanjuvrijednostiznanjaono se zapravouopće ne cijeni, jer mu je pravonaspoznajuvećodavnooduzeto. Šta je zapravo ZNANJE? Znanjeinsistiranačinjenicama, a podefiniciji (Oxford English Dictionary) to je onozašta je potvrđeno da se dogodilo, da postojiili da je istina”. • Razlikovatiistinskoznanje od pseudoznanjailikontraznanjamoguće je samoukolikosvojesudovetemeljimonadokazimadobivenimvlastitimosjetilimaivlastitimiskustvima. • Samotakvoznanjećestvaratidobrepretpostavkezaobrazovanjeiobrazovanost. Školska biblioteka - centar znanja

  9. Ni najvećagomilačinjenica, informacija, podatakakojebismonasumicepokušali da usvajamonećei ne možedovesti do obrazovanja. Temeljnakarakteristikaobrazovanja je da onoupravopočivanaodređenojstruktuiranosti, kalsificiranostipooblastima, sistematiziranostipostupnosti u spoznajii sl. Znanjenijeskupčinjenicameđusobnonepovezanih, iako se to svečešćelansirakrozrazličitekvizove, testiranjaitestomanije. • Dvijeosnovneulogeobrazovanja (Levine): • očuvanjeitransmisijavrijednostikulture • agenssocijalnetransformacije • Dvasuosnovnaciljateedukacije: • Sačuvatičovjeka od čovjekaiučiniti mu životugodnijimuzdrugogčovjeka? • Sačuvati prirodu od čovjeka? Školska biblioteka - centar znanja

  10. Odgajanjezademokratiju • Montesquieu je rekao da demokratijazahtijevačestiteljude, alijošviše od toga zahtijevaobrazovaneljude. Vrijednostidemokratijestvaranjezdravogsuda Obavezaargumentacijeformiranjeiiskazivanjevlastitogmišljenja Slobodausvajanjainformirati se ibitiinformiran Ravnopravnostljudiučitipoštovatidrugoga Školska biblioteka - centar znanja

  11. ODGOJ moralniintelektualni vrijednostiinformacije zastranjivanjeobrazovanjezastranjivanje idealizamgrađaninacinizam Školska biblioteka - centar znanja

  12. Revolucija u podučavanju • Japodučavamučenika • Japodučavamučenika • Japodučavamučenika • Najboljeje onoznanje do kojegučenikdolazisamsvojimistraživanjemisvojimiskustvomnakonštosavladaosnovesavremenepismenosti. • Keršenštajnerpod obrazovanjempodrazumijeva “onoštoostajenakonšto se naučenozaboravi”. Školska biblioteka - centar znanja

  13. Unesco manifest u Evropi • U Finskojsupokrenutemnogeaktivnosti u ciljureafirmaciješkolskihbiblioteka. Istraživanja, konferencije, prospekti, pamfleti, studije… • Bibliotekaje srceškolenavodi se u jednomdokumentuposvećenomovojproblematici, ona je mjestointegriranjaznanja, ona je mjestosusretanjairazmjeneidejasvihkoji vole čitatiiučiti. • Školskabiblioteka je kulturazasvakoga. • U Helsinkiju je osnovanaasocijacijaškolskihbiblioteka. Školska biblioteka - centar znanja

  14. Unescomanifest u Evropi • U UK je pokrenutodržavnoistraživanje o školskimbibliotekama u preko 1500 školatokom 2009. i 2010.g. • Jedanod najvažnijihnalaza je da suškolskebiblioteke od vitalnogznačajazaekonomskubudućnostzemlje. • Izračunavanjemprosječnogbrojaknjigaibibliotečkogprostoranajednogučenikadobilisupodatak da oko 16% bibliotekau zemlji ne zadovoljava standard i da je oko 23% nagranicizadovoljavajućeg. To je pokrenuločitavnizaktivnostikojesu u prvomreduusmjerenenanovestrategijevođenjabiblioteka, nanoveaktivnostizabibliotekarepoputpodučavanjainformacijskojpismenostii sl. Školska biblioteka - centar znanja

  15. Unesco manifest u Evropi • U Francuskoj se u objavljenimradovimaškolskabibliotekatretirakao: • resursnicentarotkrića, • kaopoljebrojnihiskustava, • kaookruženjezaučenje, transformiranjeipersonalnirast, uzobjavljivanjebrojnihradovao vizijiškolskebiblioteke u bližojidaljojbudućnosti. Školska biblioteka - centar znanja

  16. Unesco manifest u Evropi • U Njemačkoj Goethe institute je proveoistraživanje o školskimbibliotekama. • Iakoone doživljavaju “renesansu” u Njemačkojnakon PISA šokai UNESCO Manifestajošimamnogo toga štotrebagraditiidograđivati. • U nalazima se ističe: školskabiblioteka je takovažnadanas, ona je nezamjenjivajer je došlo do zaokretau podučavanjuiuvažavanjuindividualnihmogućnostiipotrebasvakogučenika. • Model budućnosti je učitelj/bibliotekarilibibliotekar/učitelj. Školska biblioteka - centar znanja

  17. Unesco manifest u SAD • Vrijednostiiznačajškolskihbibliotekapotvrđujuinovijaistraživanjau SAD. • Koloradoprogram ocjenjivanjaučenika • Pošlo se od pretpostavke: Čitanje je prozor u svijet; čitanje je temeljsvakogučenja, personalnograstaizadovoljstva • Prijeuspostavljanjaprogramakoji se odnosionarazvojkompetencijačitanjairazumijevanjapročitanogtekstasagledanesumogućnostiškolskihbiblioteka. Projekat je trajao 6 godina (2005-2011) a školesupodijeljene u tri grupe: (1) imalesubibliotekuibibliotekarai 2005 i 2011; (2) imalesubiblioteku 2005, ali se ugasila do 2011, (3) nisuimalebiblioteku2005, alisu je uspostaviliirazvili do 2011. Najvećiprogres (49%) supostigleškole u grupi…(štamislitekojoj)? • Pojačan rad školskihbiblioteka je u direktnojkoorelacijisapovećanjemškolskoguspjehaiučeničkihpostignuća. Danas se u višedržava SAD razvijajubibliotekekaoinformacijskicentri (LMC) u kojimaradebibliotekariinformacijskispecijalisti (LMS). • Osnovanesubrojneudrugeškolskihbibliotekarakoji se svevišesvrstavaju u nastavno/pedagoškoosoblje, a njihov rad se tretirakaovažnoodgojnodjelovanje. Školska biblioteka - centar znanja

  18. Školska biblioteka - centar znanja

  19. Školska biblioteka - centar znanja

  20. Školska biblioteka i učenička postignuća

  21. Indijanaistraživanje • LMS – Library media specialist • Pokazaneprednosti: • Saradnjaizmeđu LMS inastavnika u pripremanjusadržajapoučavanja; • Fleksibilnoradnovrijemeipristupbiblioteci; • Povećaninteresučenikazakorištenjeresursabiblioteke; • I osnovneisrednjaškolepokazaleporastučeničkoguspjeha. Školska biblioteka i učenička postignuća

  22. Školska biblioteka i učenička postignuća

  23. Školska biblioteka i učenička postignuća

  24. Ponuditi svoj djeci kvalitetne razvojne programe, • Definirati individualni stil učenja i inteligenciju svakog djeteta i na temelju toga prilagoditi učenje, • Definirati i redefinirati najbolje načine poučavanja i to ne samo u nastavi, • U svakoj školi uvesti programe za nadoknađivanje zaostajanja u učenju. Školska biblioteka i učenička postignuća

  25. Mojeistraživanje • Zvanični portal škola u Kantonu Sarajevo: http://portal.skola.ba/start/%C5%A0kole/tabid/56/Default.aspx omogućio mi je pregledweb stranicasrednjihškola u KantonuSarajevo. • Mojinteressu bile bibliotekeibibliotekari. • Kojaškolaraspolaženajboljimpretpostavkama? • Predstavljanjeilinepredstavljanjebibliotekaibibliotekaranaportalima ne moraistovremenoodražavatiinjihovtretman u samojškoli, alisigurnomožebitiindikativno. Školska biblioteka - centar znanja

  26. Mojeistraživanje • Od 38 škola 7 portalanijemogućeotvoritizbogzaštite od zloupotrebailisujoš u formiranju; • Kodpreostale 32 srednješkolena • 10 portala se ne moženištasaznati o bibliotecinitio bibliotekaru; • U preostalih 22 srednješkoleponešto se možesaznati o bibliotekamaibibliotekarima: • u 4 školebibliotekar/ka je svrstan/a u rang nastavnogosoblja, tj. onihkojipodučavaju • u 5 školabibliotekar/kasusvrstani u ostaloosoblje (u jednojškolitekispreddomara) Školska biblioteka - centar znanja

  27. Mojeistraživanje • u 3 škole se bibliotekapojavljuje u galerijislikaali se ništa ne govoriniti o biblioteci, niti o bibliotekaru/ki; • u 6 školabibliotekar/kasvrstanisu u upravuškoleuzdirektora, pedagoga, psihologa, socijalnogradnikai sl.; • samo u 6 školanaportalima je stavljenaposebnarubrika/naslovbibliotekakaovažandiodjelatnostiškoleipredstavljena je kompletnaaktivnostbibliotekeibibliotekara, čitaonica, kabinetinformatikei sl.; • 2 školeimajupodvabibliotekara, alisusvrstani u administrativnoosoblje, a samabibliotekanijepredstavljenasvojimobimom, kapacitetomnitislikom; • Samojednaškola s ponosomističesvojerariteteidrugobibliotečkoblagoislovomislikom. Školska biblioteka - centar znanja

  28. Ipaknekevijestiohrabruju • Imajući u vidu da sudobroopremljeneškolskebibliotekenužnesuzakvalitetanodgojno-obrazovni rad, zapotrebebiblioteka u osnovnimškolamaOpćinaCentarsvakegodineizdvajasredstvaizBudžetanamijenjenazanabavkuknjiga – naslovaobaveznelektire. • Fond raspoloživihknjiga u školskimbibliotekama je različit, te u OŠ ''IsakSamokovlija'' imajumanje od dvaprimjerkaobaveznelektirepoučeniku, dok u OŠ ''NafijaSarajlić'' raspolažusaneštoviše od 10 knjigaposvakomučeniku. • U ovojgodini, zanabavkuškolskihlektiraizBudžetaOpćineCentarizdvojeno je 8.000 KM iraspoređenobibliotekama tri osnovneškolekojeraspolažusanajmanjimbrojemprimjerakaobaveznelektire u odnosunabrojučenika. Zakupovinuknjiga OŠ ''IsakSamokovlija'' dobila je  3.500 KM, Katoličkiškolskicentariznos od 2.500 KM i OŠ ''SilvijeStrahimirKranjčević'' 2.000 KM. • Inače, zahvaljujućifinansijskojpodršciOpćineCentar, od 2003. godine do danasnabavljeno je 5.666 primjerakalektirezaosnovce. Biblioteke u 11 školanapodručjuCentraraspolažusaukupno 62.471 primjerkomknjige, od čega je 27.638 primjerakaobavezneškolskelektire. Školska biblioteka - centar znanja

  29. UčeniciSrednjetrgovačkeškole u Sarajevuće Dan školei Dan GradaSarajeva 6. aprilobilježitiprikupljanjemsredstavaza fond namijenjenpreuređenjuškolskebiblioteke.   • Prigodnapredstava je centralnidogađajobilježavanjadanaškole, a profesoriiučenicikojibuduprisustvovaliplatitćesimboličnukarturadiprikupljanjasredstavazaprojekt "Uređenješkolskebibliotekeiučeničkogkutka". Školska biblioteka - centar znanja

  30. Zakraj • Konačnojednakostmeđuljudima, ma kolikoonabilalegitimnoproklamirana, ostatćesamoprividdokle god se ljudima ne omogući da budupodjednakoinformiraniisposobni da rasuđuju. Školska biblioteka - centar znanja

More Related