UGROŽENOST TROPSKIH KIŠNIH ŠUMA

1. UGROŽENOST TROPSKIH KIŠNIH ŠUMA

2. Tropske kišne šume... • Za ove je šume karakterističan gusti, visoki "krov" od lišća i vrlo bogata flora i fauna. Ne postoji razdoblje vegetacijskog mirovanja. Pored koraljnih grebena, u ovim područjima je najveća gustoća vrsta na svijetu.Tropske kišne šume (uvijek zelene prašume ili džungle) tvore ekološke sisteme prilagođene toploj klimi.

3. RASPROSTRANJENOST • Tropske šume se rasprostiru tropskim područjima Južne i Srednje Amerike, Afrike i Južne Azije kao i Australije, s obje strane ekvatora. Iznimka su područje Anda u Južnoj Americi i pasatno-monsunsko područje Istočne Afrike.

4. NESTAJANJE TROPSKIH ŠUMA • Procijenjeno je da su 1950. tropske kišne šume pokrivale 16-17 milijuna km², dakle oko 11% površine Zemlje. Do 1980. je 50% tih šuma uništeno ljudskim djelovanjem, a proces uništavanja je nastavljen i još uvijek traje. • Područje kišnih šuma veličine nogometnog igrališta nestaje svake sekunde, a više od 50 biljnih i životinjskih vrsta izumire svakog dana.

5. Uništavanje velikih površina tropskih kišnih šuma za posljedicu ima i rezultira ozbiljnim ekološkim problemima, gubitkom prirodnih staništa za brojne biljne i životinjske vrste što dovodi do njihova izumiranja. • Znanstvenici procjenjuju da svakodnevnonestane 137 biljnih i životinjskih vrsta. • Krčenjem i paljenjem šuma u atmosferu se oslobađa ugljik u obliku CO2 (ugljični dioksid), što utječe na globalno zatopljenje i pridonosi efektu staklenika.

6. ŠTO ĆE BITI U BUDUĆNOSTI • Ako se taj trend nastavi do 2030. godine tropske bi šume mogle u potpunosti izumrijeti kao i velik broj biljnih i životinjskih vrsta u njima. • Jednom su kišne šume prekrivale 14% kopnene površine Zemlje. Danas prekrivaju pukih 6%, a stručnajci procjenjuju da će se zadnji ostaci tih šuma iskoristiti za manje od 40 godina. 

7. OSTATCI KIŠNIH ŠUMA • 1950.  godine 15% zemaljskog kopna bilo je prekriveno kišnim šumama. Danas, više od polovice nestalo je u dimu. Pred sto godina, pola Indije i trećina Etiopije bilo je prekriveno šumama, sada je preostalo samo 14% u Indiji i svega 30% u Etiopiji. Više od 20% amazonskih kišnih šuma već je uništeno, a puno više od toga ozbiljno je ugroženo budući se uništavanje pojačano nastavlja.

8. ŠTO KAŽU STATISTIKE • Statistike iz 1996. pokazuju 34% rast deforestacije od 1992. Amazonija nestaje brzinom od 5 milijuna hektara godišnje. «Ne poduzme li se nešto, čitava će Amazonija nestati sa lica Zemlje u roku od 50 godina», piše Rep. Gilney Vianna, autor izvješća član ljevičarske Radničke partije amazonijske države Matto Grosso. Jedno drugo novije izvješće navodi da su zadnje analize pokazale da su šumski požari tijekom 1996 povećani za 50%.

9. ZANIMLJIVOSTI • Dva lijeka dobivena iz biljke periwinkle iz madagaskarske kišne šume povećala su šanse za preživljavanje djece oboljele od leukemije sa 20% na 80%. • Najmanje 80% hrane razvijenog svijeta vodi porijeklo iz tropskih ume, koja je sada istrijebljena iz divljine zbog deforestacije kišne šume na Madagaskaru,  • Drvne koncesije u Amazoniji prodaju se za manje od $1 po hektaru, a kompanije obaraju stabla vrijednosti tisuća dolara po hektaru. • Brazilu je darovana jedna trećina preostalih svjetskih kišnih šuma ali na nesreću, Brazil je jedan od najvećih svjetskih uništavatelja kišnih šuma koji spaljuje ili siječe više od 1.3 milijuna hektara svake godine.

10. OČUVANJE • Krajem 20. stoljeća uočena je važnost i značenje tropskih kišnih šuma, Povećanom brigom za okolišem, te porastom broja brojnih nevladinih organizacija potaknuto je i pitanje očuvanja tropskih kišnih šuma. Zemlje u razvoju osnovale su ministarstva za zaštitu okoliša i uporabu prirodnih izvora energije.

11. NAJVEĆI REZERVAT U Brazilu je 1997. zakonom zaštićeno 57 000 km2 amazonske tropske kišne šume, čime je stvoren najveći prirodni rezervat tropskih kišnih šuma na Svijetu.Unatoč brojnim pokušajima za očuvanjem tropskih kišnih šuma,i dalje se smanjuje njihov broj.

12. BILJKE I ŽIVOTINJE

13. KRAJ! IZRADILE:Valentina Cik i Lidija Karamatić 6.b.