1 / 10

Prikaz suradnje Republike Hrvatske i Grada Zagreba u imovinskopravnim odnosima vezanim za:

Suradnja Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i lokalne samouprave u kontekstu dugogodišnjeg rješavanja pojedinačnih predmeta. Prikaz suradnje Republike Hrvatske i Grada Zagreba u imovinskopravnim odnosima vezanim za: - građevinsko zemljište s osnova

Download Presentation

Prikaz suradnje Republike Hrvatske i Grada Zagreba u imovinskopravnim odnosima vezanim za:

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Suradnja Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i lokalne samouprave u kontekstu dugogodišnjeg rješavanja pojedinačnih predmeta

  2. Prikaz suradnje Republike Hrvatske i Grada Zagreba u imovinskopravnim odnosima vezanim za: - građevinsko zemljištes osnova a) zakupa zemljišta b) nagodbe sukladno Zakonu o parničnom postupku c) darovanje zemljišta za infrastrukturne objekte d) projekti od značaja za Grad i Republiku - stanove - poslovne prostore

  3. Zakup • Građevinsko zemljište kojim, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga, putem nadležnih tijela, Grad Zagreb gospodari, jest ono zemljište koje je podržavljeno odnosno nacionalizirano i deposedirano za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i na kojem još uvijek nisu pravomoćnim aktima nadležnih tijela utvrđeni vlasnici, zatim su to zemljišta za koja se vode određeni pravni postupci pred nadležnim tijelima, zemljišta koja su činila imovinu Slobodnog kraljevskog grada Zargeba, Općine grada Zagreba i sl. • Stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i nekih drugih propisa, pokrenuti su pred nadležnim tijelima postupci na značajnom broju neizgrađenog građevinskog zemljišta kojima gospodari Grad Zagreb. • Takva zemljišta Grad je davao u zakup i danas imamo zakupce koji su više od 30 godina u zakupu takovog zemljišta. • Zbog dugotrajnosti postupaka uknjižbe odnosno povrata, nužan je dogovor između nadležnih tijela za upravljanje državnom i gradskom imovinom u vezi gospodarenja zemljištem na kojem nije pravomoćno utvrđen vlasnik odnosno koje zemljište je u zemljišnim knjigama upisano kao vlasništvo RH, a u katastru kao korisništvo Grada Zagreba, koji pri tom njime i gospodari. • Prijedlog Grada Zagreba Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom bio je da isti preuzme brigu o gospodarenju zemljištem koje je nesporno vlasništvo RH, kao i da se za zemljišta na kojima je u zemljišnoj knjizi upisana RH, a za koje se vode određeni postupci za utvrđivanje prava vlasništva izda suglasnost ili sličan akt, Gradu Zagrebu da do pravomoćnog okončanja postupaka istim gospodari na dosadašnji način.

  4. Nagodbe • Člankom 186a Zakona o parničnom postupku propisano je da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna je prije podnošenja tužbe obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. • Grad Zagreb redovito se obraća Republici Hrvatskoj putem ŽDO radi sklapanja nagodbi, u pravilu uvijek kada se radi o nekretninama upisanim u stare gradske zemljišnoknjižne uloške koje su bile u vlasništvu Kraljevskog Grada Zagreba kao i u slučajevima upisa općenarodne imovine bez upisanog nositelja prava upravljanja, korištenja i raspolaganja. • Ove nagodbe imaju snagu ovršne isprave i podobne su za redovnu uknjižbu u zemljišne knjige ( nema potrebe za vođenjem ZKI postupaka, skraćuje se vrijeme potrebno za upis u ZK) • Izvrsna suradnja s RH, do danas sklopljena 51 izvansudska nagodba, od kojih je RH priznala Gradu Zagrebu pravo vlasništva u 47 nagodbi.

  5. Darovanje zemljišta za infrastrukturne objekte • Zahtjevi za prijenos prava vlasništva na zemljištu u vlasništvu RH na kojem je predviđena gradnja infrastrukturnih objekata upućuju se Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom sukladno Zakonu o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, sukladno prostornim planovima i sukladno tehničkoj dokumentaciji, uz podrobno obrazloženje. • Najznačajnije infra građevine danas u Zagrebu su Branimirova ulica od Zavrtnice do Heinzelove, Radnička cesta, Odvojak ulice Jankomir, Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba sa svim pratećim objektima kroz k.o. Mičevec, Jakuševec, Kosnicu, Resnik i Grad Zagreb, Ulica Antuna Šercera, Spojna ulica Zlatarska – Ivanečka, autobusna stajališta u ulici Vurnovec i ulici Vrhovec, osnovna škola Ivanja Reka i drugi.

  6. Projekti od značaja za Grad i RH • DUMOVEC - GZ i RH sklopili su Ugovor o zamjeni zemljišta u svrhu proširenja postojećeg skloništa za napuštene životinje u Dumovcu te izgradnju groblja za kućne ljubimce sa spalionicom i sabiralištem, što je bio interes Grada a zemljište u vlasništvu RH, za zemljište u vlasništvu Grada Zagreba u Vončininoj ulici koje je za potrebe Republike Hrvatske predstavljalo nedostajuće zemljište prilikom formiranja parcele društva u vlasništvu RH. • Republika Hrvatska, DUUDI, Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH donijelo je Odluku o gospodarskom interesu RH za zamjenu nekretnina s Gradom Zagrebom i Odluku o zamjeni nekretnina između RH I GZ, a Gradska Skupština Grada Zagreba donijela je zaključak, na prijedlog gradonačelnika, o zamjeni opisanih nekretnina. • Procjenom je utvrđena razlika u vrijednosti u iznosu nešto više od 172.000,00 eura koji iznos je Grad Zagreb dužan uplatiti Republici Hrvatskoj. • SEECEL – Grad i Republika sklopili su 2012. Sporazum o zajedničkoj suradnji na realizaciji izgradnje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – Seecel. Seecel je započeo s radom 2008., a od 2009. radio kao samostalna ustanova temeljena na pozitivnim propisima RH. • Financijska sredstva osigurana su iz sredstava Europske unije i proračuna RH. • Temeljem zaključka Gradske Skupštine GZ i Odluke Vlade RH Sklopljen je Ugovor o pravu građenja, 2013. kojim Grad Zagreb osniva pravo građenja na zemljištu u k.o. Klara, površine 13 000 m2 i prenosi ga na Republiku za gradnju regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe.

  7. Stanovi • Gradski stambeni fond čine stanovi koje je Grad preuzeo od tadašnjih općina, a koji su bili u društvenom vlasništvu, stekao na temelju pravnog posla, stekao kao ošasnu imovinu, preuzeo na upravljanje na temelju članka 47. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, koje je potom po Zakonu o upravljanju državnom imovinom odnosno Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH, izlučio iz stambenog fonda oko 320 stanova i predao ih RH. • Temeljem članka 77. Zakona o naknadi… izlučeno je iz imovine Grada oko 1300 stanova, odnosno ukupno 1620 stanova. • Određena problematika javlja se prilikom rješavanja pitanja statusa korisnika tih stanova, jer promjenom vlasnika dolazi do nesigurnosti dosadašnjih najmoprimaca. • Osim stambenog zbrinjavanja građana sukladno Odluci o najmu stanova i drugim propisima, temeljem zahtjeva pojedinih državnih tijela Grad je izdvojio više od 80 stanova za službene potrebe radi privremenog stambenog zbrinjavanja djelatnika • Grad osigurava stanove i za djecu oboljelu od malignih bolesti odnosno i drugih teških bolesti s područja pojedinih županija za potrebe privremenog smještaja roditelja i djece za vrijeme liječenja u zagrebačkim bolnicama.

  8. Poslovni prostori • Grad Zagreb je 1998. godine zbog zakonske obveze usklađenja ugovora o zakupu, raspisao natječaj i raspolagao s 4821 poslovnim prostorom, 332 garaže i 88 garažnih mjesta, a danas u svibnju 2014 Grad Zagreb je samovlasnik 2409 poslovnih prostora. • Do danas evidentirano je vlasništvo Republike Hrvatske za 1216 poslovnih prostora temeljem članka 77. Zakona o naknadi… i temeljem članka 362 ZOV-a. • Republika Hrvatska je jedan od zakupoprimaca u poslovnim prostorima u vlasništvu Grada Zagreba, u smislu da te prostore koriste tijela državne uprave i ostale pravne osobe kojih je suosnivač ili osnivač RH. • Zakupnina je komercijalna i obračunava se po m2 prostora i zoni u kojoj se prostor nalazi.

  9. ZAKLJUČNO • Grad Zagreb podnosi velik broj zahtjeva prema Republici Hrvatskoj vezano za građevinsko zemljište, darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, upis prava vlasništva Grada Zagreba, raspolaganje zemljištem vezano uz poslove zakupa, mnoge predmete odlikuje dugotrajnost, neki su neriješeni od 2006 godine. • Pretpostavka brzom postupanju s obje strane su ustrojene evidencije s popisanom i procijenjenom imovinom u vlasništvu Grada Zagreba i Republike Hrvatske. • Pretpostavka pozitivnom rješenju zahtjeva Grada Zagreba je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na zemljištu koje je predmet zahtjeva, isto tako upis javnog dobra ili javnog vodnog dobra, odnosno ukinuća svojstva istog ako ne postoji više ili je namjena sukladno tehničkoj dokumentaciji drukčija.

  10. U izlaganju je dan primjer suradnje RH i Grada Zagreba gdje je vidljivo da se nekretnine koje su predmet zamjene procjenjuju, gdje se ocjenjuje oportunost prijedloga kroz odluke nadležnih tijela, pri tome ne zanemarujući isplate razlike u vrijednosti nekretnina. • Na kraju morali bismo biti svjesni privilegije iznimke od utvrđenog općeg pravila javnog natječaja, koji dopušta stjecanje vlasništva, RH i JLS i područne regionalne samouprave te pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu RH odnosno JLS i područne odnosno regionalne samouprave, ako je to u interesu i cilju općeg gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana. • Preporuka nam je svima što više obratiti pozornost na institut prava građenja, koji možda najviše otvara put prema investitorima kada su to JLS odnosno država, a sve to u cilju razvitka javno – privatnog partnerstva.

More Related