‘ ’ KULTURA NENASILJA I POSTUPANJE CENTRA U SLUČAJEVIMA NASILJA U OBITELJI ’’

1. ‘’KULTURA NENASILJA I POSTUPANJE CENTRA U SLUČAJEVIMA NASILJA U OBITELJI ’’ CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB SAMOBORZagorska 1, Samobor

2. NENASILJE Termin ‘’ne-nasilje’’ pojavljuje se početkom dvadesetih godina 20. st. u Francuskoj povodom reportaža o akcijama koje je u Indiji predvodio Gandhi te se sam ovaj pojam često veže uz njegovo ime. Nenasilno djelovanje temelji se pokušaju iskorijenjivanja raznih oblika nasilja : direktnim ili strukturalnim djelovanjem i to sredstvima koja isključuju bilo koji oblik direktnog nasilja. Da bi u tome bili uspješni važno je njegovati kulturu nenasilja! Izgradnja demokratskog društva temelji se na odgovornom sudjelovanju svakog pojedinca u pozitivnim društvenim promjenama. Osobna odgovornost počinje onda kada osoba prepoznaje da može mijenjati vlastiti život, ali istovremeno uvažava i brine o potrebama drugih ljudi i zajednice.

3. SEVILJSKA IZJAVA O NASILJU usvojena na sastanku u Sevilli, Španjolska, 16. svibnja 1986. godine; potvrđena na 25. zasjedanju Opće konferencije UNESCO-a 1989. godine ‘’Sklonismozaključkuda biologijaneosuđuječovječanstvo na rat te da se ono može osloboditi okova biološkog pesimizma i sebe ojačati preuzimanjem transformativnih zadataka koje je potrebno ostvariti u Međunarodnoj godini mira i drugim godinama što su ispred nas. Iako su ti zadaci uglavnom institucionalni i kolektivni, njihovo ostvarenje ovisi o spoznaji svakog pojedinog sudionika koji u pesimizmu i optimizmu vidi presudne čimbenike. Kao što “rat započinje u našim glavama”, u njima započinje i mir. Vrsta koja je izmislila rat, sposobna je izmisliti i mir. Svaki od nas snosi dio te odgovornosti.’’ Sevilla, 16. svibnja 1986. (slijede potpisi 19 znanstvenika i sveučilišnih profesora iz 12 zemalja)

4. KULTURA NENASILJA Važni aspekti kulture nenasilja : • da su ljudi u svojim odnosima jednaki (ravnopravni u dostojanstvu) • da se ponašaju jedni prema drugima s poštovanjem • da sukobe znaju rješavati dijalogom • da uvijek streme ka miroljubivim rješenjima. Društvo koje se zasniva na ravnopravnosti društvo je koje njeguje nenasilje. Nenasilje ne znači samo zaustavljanje i odsutnost nasilja, već mu je glavni cilj transformirati svaki oblik sukoba tražeći i naglašavajući njegov uzrok te razvijajući kapacitete koji će sukobu pristupiti u konstruktivnom i produktivnom, a ne u destruktivnom smislu. Tada sukob postaje prilika za jasno izražavanje potreba pojedinaca i grupa, a zatim i prilika za razvijanjem različitih modela i kreativnih rješenja kojima zadovoljavamo potrebe.

5. SUKOB Sukob može imati konstruktivnu ili destruktivnu dinamiku, ovisno o izabranom načinu na koji ga se želi riješiti. Za vrijeme rješavanja sukoba često se učvršćuju pozicije. Kad god se uzme u obzir samo pozicija, a ne interesi i potrebe koje stoje iza njih, prijeti opasnost da se sukobi pretvore u bitke. Moguće posljedice su borba za moć i upotreba nasilja. Kako bismo izbjegli destruktivnu dinamiku, važno je poznavati osnovna načela za konstruktivnu obradu sukoba!

6. Načelne premise konstruktivnog rješavanja sukoba: • PROMJENA UOBIČAJENOG PRISTUPA RJEŠAVANJA SUKOBA – ne gledati na sukob kao vid vlastite dobiti, a protivnikova gubitka. Nastojati da obje strane budu dobitnici – obje strane barem dijelom mogu ostvariti svoje ciljeve. • ODUSTAJANJE OD NASILJA I PRIJETNJI - ne koristiti loše obrasce komunikacije: prijetnje i okrivljavanje. Koristiti suradničke obrasce: razumijevanje i objašnjavanje. Niti prijetiti nasiljem, niti ga koristiti! • NE BRANITI SVOJE SHVAĆANJE KAO JEDINO ISPRAVNO – u eskalaciji sukoba često je oslabljena sposobnost promatranja – važno je preispitivati se! • UKLJUČITI TREĆU STRANU – uključivanjem medijatora u obradu sukoba najlakše provjeravamo svoje stajalište. To bi trebala biti osoba u koju obje strane imaju povjerenja. Ali i uz nju potrebna je volja za suradnjom obje strane! • ZAJEDNIČKI RAZGOVORI UMJESTO DOVOĐENJA PRED GOTOV ČIN – gotov čin samo rasplamsava sukob budući da se čini da druga strana prihvaćanjem tog rješenja na neki način ‘’gubi obraz’’, što je za nju ponižavajuće. Hodogram: uvodni razgovori -> dogovor o pravilima budućih razgovora -> razgovori -> dogovori • RJEŠENJA POŠTUJU INTERESE SVIH UKLJUČENIH – korist treba imati svaka strana u sukobu kako neko rješenje ne bi postalo sjeme budućih sukoba.

7. NENASILNA KOMUNIKACIJA (Marshall Rosenberg) - koncept koji teži za otvaranjem učinkovite komunikacije između ljudi te primanje s empatijom. Usredotočuje se na jasno izražavanje opažanja, osjećaja, potreba i molbi prema drugome i to na način koji izbjegava riječnik koji etiketira druge u negativnom smislu. Oni koji je koriste nastoje izbjegavati upotrebljavanje osude, srama, straha, okrivljavanja i prijetnji u ostvarivanju svojih ciljeva. Glavni ideal nenasilne komunikacije je da svatko bude motiviran onime što je ugodno njemu samom. Vještine nenasilne komunikacije: • AKTIVNO SLUŠANJE – sa empatijom, usredotočeno, sa prihvaćanjem osobe • OTVORENA PITANJA – omogućuju govorniku da odgovara svojim sadržajem, odabere što želi reći -> na njih se ne odgovara sa DA ili NE • SLUŠANJE BEZ PROSUĐIVANJA • OPAŽANJE – neverbalna komunikacija ponekad govori više od riječi

8. NASILJE Ako do nasilja u obitelji ipak dođe, zdravstveni radnici, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, obiteljske prevencije i zaštite, odgoja i obrazovanja te stručni radnici zaposleni u vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama, udrugama civilnog društva u djelokrugu djece i obitelji obvezni suprijaviti policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji pobrojanim u čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Od iznimne važnosti je suradnja svih dionika u zajednici koji su povezani u slučaju nasilja!!! Rad stručnih djelatnika CZSS u ovim slučajevima temelji se na: • Obiteljskom zakonu • Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji • Zakonu o općem upravnom postupku • Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama • Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i dr.

9. ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI (NN 137/09) 1. OSNOVNE ODREDBE • OBITELJ – šira, bivši supružnici, bivši izvanbračni partneri, djeca sa kojima roditelj ne živi... - TJELESNO, PSIHIČKO, SPOLNO, EKONOMSKO • SVI POSTUPCI SU HITNI • VODITI BRIGU O POTREBAMA ŽRTVE • POČINITELJU PRUŽITI INFORMACIJE • KAD JE ŽRTVA DIJETE PREKRŠAJNI SUD OBAVJEŠTAVA CZSS RADI PODUZIMANJA MJERA ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA

10. INTERES DJETETA PRIORITET • SVI SU DUŽNI PRIJAVITI NASILJE POLICIJI I ODO ZA KOJE SU SAZNALI U OBAVLJANJU SVOJIH POSLOVA) • SUD IZDAJE NALOG DA SE ŽRTVU OTPRATI U KUĆU RADI UZIMANJA OSOBNIH STVARI

11. 2. PREKRŠAJNO PRAVNE SANKCIJE ZAŠTITNE MJERE • Obvezni psihosocijalni tretman • Zabrana približavanja žrtvi nasilja u obitelji • Zaštitna mjera zabrane uhođenja ili uznemiravanja osobe izložene nasilju • Zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora • obvezno liječenje od ovisnosti • Oduzimanje predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja

12. ZAŠTITNE MJERE MOGU SE PRIMJENJIVATI SAMOSTALNO I BEZ IZRICANJA KAZNE ILI DRUGE PREKRŠAJNO PRAVNE SANKCIJE PREKRŠAJNE ODREDBE - kazna zatvora ili novčana kazna 3. PRIKUPLJANJE OBRADA I POHRANA STATISTIČKIH PODATAKA - vodi se evidencija o poduzetim radnjama

13. PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB • unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji, prevencija novog nasilja, te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih nasilju u obitelji 1. O D M A H - prijava policiji 2. POMOĆ ŽRTVI - kontakt sa žrtvom - upoznati žrtvu sa mjerema i ovlastima CZSS u zaštiti građana osobito sigurnost žrtve i sigurnost djeteta (sklonište, plan sigurnosti, besplatna pravna pomoć, zdravstvena pomoćmsvjetovalište)

14. u kaznenim i prekršajnim postupcima voditi brigu o zaštiti prava i interesa djeteta, te djetetu imenovati posebnog skrbnika za potrebe tih postupaka • upoznati žrtvu sa mjerema i ovlastima CZSS u zaštiti građana osobito sigurnost žrtve i sigurnost djeteta (sklonište, plan sigurnosti, besplatna pravna pomoć, zdravstvena pomoć, savjetovalište) - omogućiti žrtvi da neometano i bez straha iskaže činjenice relevantne za utvrđivanje počinjenog nasilja

15. ODVJOJENO SASLUŠATI ŽRTVU I POČINITELJA • razgovarati sa odgojno-obrazovnim ustanovama, liječnicima, ostalima koji mogu dati valjanu obavijest o počinjenom nasilju • izraditi službenu zabilješku, zapisnik, izvješće 3. CZSS PROVODI POSTUPAK RADI OSTVARIVANJA PRAVA ŽRTVE NASILJA I DJECE (Zakon o socijalnoj skrbi, Obiteljski zakon)

16. 4. USMENO RJEŠENJE RADI TRENUTNE ZAŠTITE SIGURNOSTI ŽRTVE – POSEBICE DJECE 5. DIJETE ŽRTVA NASILJA – czss izriče odgovarajuće mjere obiteljsko-pravne zaštite ( 2x mjesečno nadzirati provođenje mjera, uzeti u obzir stajalište djeteta) 6. ODO-u I POLICIJI, CZSS DUŽAN JE ODMAH DOSTAVITI DOKUMENTACIJU ZNAČAJNU ZA DOKAZIVANJE KAŽNJIVE STVARI 7. CZSS DUŽAN SE ODMAHODAZVATI NA POZIV POLICIJI RADI TRENUTNOG ZBRINJAVANJA DJETETA ILI MALOLJETNIKA 8. CZSS JE DUŽAN KOD DONOŠENJA SVIH ODLUKA U KOJIMA SE ODLUČUJE O PRAVIMA I INTERESIMA DJETETA UTVRDITI POSTOJANJE OBITELJSKOG NASILJA

17. Zahvaljujemo na pažnji! Kontakt: Centar za socijalnu skrb Samobor Zagorska 1, Samobor tel.: 01/3362 702, fax: 3362 890 e-mail: css-samobor@zg.t-com.hr